• Povratničke tegobe Hrvata (195410)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (166421)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (95938)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (93124)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9813
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

HB Retrovizor

■ Kupres, dvadeset godina kasnije... Isto mjesto, isto vrijeme, čak donekle i isti ljudi, ali s puno drugačijim razmišljanjima i puno drugačijim viđenjem stvarnosti u odnosu na to tužno vrijeme od prije dvadeset godina. Sve se to moglo vidjeti u očima ljudi koji su se došli pokloniti žrtvama hrvatskog naroda koje su pale braneći, ne samo Kupres nego i cijelu hrvatsku domovinu.

10. travnja 1992, Kupres je još jednom doživio sudbinu kakvu je doživio u Drugom svjetskom ratu. Njegova duša, njegovo srce, njegovi ljudi... Istjerani, pobijeni, ranjeni, poniženi... Ali s čvrstom nadom da će se jednog dana vratiti i ponovno biti svoji na svome. Tu vjeru i nadu u bolje sutra Bog je nagradio u studenom mjesecu 1994. godine kad su hrvatski bojovnici oslobodili Kupres i vratili ga onima kojima je stoljećima prije toga pripadao - hrvatskom narodu.

Program obilježavanja tužne dvadesete godišnjice stradanja Hrvata na Kupreškoj visoravni započeo je još u srijedu, i to akcijom dobrovoljnog darivanja krvi. Sve se nastavilo u četvrtak predstavljanjem Kluba kupreških studenata i projekcijom filma Petra Malbaše „Istinom do pobjede", te petak kada su se Kuprešaci križnim putem sjetili svih hrvatskih žrtava u Domovinskom ratu. Posebno dirljivo bilo je i u ponedjeljak na večer, u samo predvečerje obilježavanja 10. travnja kad su se Kuprešaci paljenjem simboličnog broja svijeća (njih 177) prisjetili svih 177 branitelja i civila koji položiše svoje živote u obrani Kupreške visoravni. Sve je zaključeno danas misom zadušnicom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen obilježjima te komemorativnom sjednicom u velikoj dvorani Hrvatskog doma.

Posjećena su spomen obilježja u Kupreškom polju, ono kod benzinske crpke, ali i ono koje je podignuto na mjestu pogibije vukovarskih branitelja koji su došli braniti Kupres te tužne 1992. godine. Među stotinama koji su se došli pokloniti žrtvama hrvatskog naroda na Kupresu bila je i Katica Zadro, supruga pokojnog generala Blage Zadre te majka pokojnog Roberta Zadre, hrvatskog viteza koji je svoj mladi život položio upravo na mjestu spomen obilježja poginulim Vukovarcima.

Okupili su se hrvatski branitelji iz svih krajeva obiju nam domovina, i Bosne i Hercegovine, ali i iz Republike Hrvatske. Sreli smo tako ekipe iz Petrinje, Vinkovaca, Vukovara, Siska, Čavoglava, Dubrovnika, Metkovića, Uskoplja, Žepča, Usore, Viteza, Tomislavgrada, Livna... Svima njima slobodan Kupres predstavlja zadovoljstvo, ali i ponos je su, svatko na svoj način, sudjelovali u njegovom oslobađanju, a samim time i oslobađanju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

■ Samo stotinjak metara od nekadašnje prve ratne linije je u središtu Mostara na prigodnoj svečanosti otvoren trgovačko-uredsko-hotelski-poslovni centar Mepas Mall u kojega je Mepas Grupa u vlasništvu Mirka Grbešića uložila oko 60 milijuna eura, što je najveća pojedinačna poslijeratna investicija u Hercegovini. Mepas Mall je po mnogočemu prvi takav centar u regiji i računa na kupce koji bi trebali dolaziti s prostora između Dubrovnika, Splita i Sarajeva. Svjetski poznata Zara prva ulazi u BiH preko Mostara, drugi McDonaldsov restoran u BiH u ovome je gradu. Hipermarket Konzum najveći je u BiH. Mnoge tvrtke u Hrvatskoj koje su zastupnici velikih svjetskih brendova imat će svoje trgovine u Mostaru. 
Nakon dvadeset godina ovaj grad, koji je žrtva ratnih rana i političkih podjela, prvi put dobiva kinodvorane. Cinestar će u Mepas Mallu otvoriti pet kinodvorana, što će obogatiti i kulturni sadržaj u gradu. Na vrhu sedmerokatnog centra bit će ekskluzivni hotel s pet zvjezdica.

Mepas Mall je objekt na 100.000 četvornih metara koji će Mostaru donijeti 1000 novih radnih mjesta te jako puno značiti u ukupnom poboljšanju kvalitete življenja, ali i snižavanju stalnih napetosti koje su rezultat, ne samo nacionalnih podjela, nego i socijalne krize. Na svečanosti otvaranja Mepas Malla bili su nazočni brojni hrvatski dužnosnici i gospodarstvenici koji nisu krili zadovoljstvo s novim objektom koji dominira u središtu ovoga grada. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ocijenio je kako bi otvaranje novih 1000 radnih mjesta i za Zagreb imalo veliko značenje.

"Prije svega, radi se o velikom izazovu i iznimno velikom poslu. Gospodin Grbešić je pokazao kako treba biti istrajan i zapošljavati nove ljude. To je velika stvar i za Mostar u kojemu se stvari konačno vraćaju u normalnu poziciju", rekao je Bandić. Na otvaranju Mepas Malla bili su i gradonačelnici Splita Željko Kerum, Osijeka Krešimir Bubalo, Metkovića Stipe Gabrić Jambo, Bjelovara Anton Korušec, osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, vlasnik Agrokora Ivan Todorić. Centar je otvorio predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda ističući da BiH nedostaje samo političkog dogovora te da poduzetnim ljudima ne trebaju nikakvi poticaji. 
Školi s djecom s posebnim potrebama je na otvaranju uručen bon od 50.000 maraka.

■ Hrvatski predsjednik Ivo Josipović posjetio je Mostar po četvrti puta u posljednje dvije godine, otkako je preuzeo predsjednički mandat. Josipović je svoj posjet BiH započeo sastankom s čelništvom općine Ljubuški, a tokom poslijepodneva je u Mostaru posjetio Biskupski ordinarijat Mostar i susreo se s biskupom Ratkom Perićem. Hrvatski je predsjednik bio prisutan i na otvorenju Parka nobelovaca, nakon čega se sastao s vladikom Grigorijem. Gostujući u programu Radija Herceg Bosne iz Mostara, Josipović je poručio da ulazak Hrvatske u Europsku uniju neće potaknuti iseljavanje Hrvata iz BiH koji imaju dvojno državljanstvo ističući da će nove okolnosti u kojima će se naći Hrvatska biti odlična prilika za sve susjede. Prema njegovim riječima, novu situaciju u kojoj će se Hrvatska naći treba shvatiti kao prigodu za građenje nove kvalitete, a ne za nove zidove.

Svoj posjet Mostaru Josipović je završio na otvorenju "Mostarskog proljeća" u organizaciji Matice Hrvatske.

■ U ponedjeljak 16. travnja, polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i Svetom misom koju će predvoditi mons. mr. Tomo Knežević, u selu Trusina, biće obilježena 19. obljetnica ratnog zločina postrojbi ABiH nad 22 hrvatskih civila i branitelja..

Polaganje vijenaca, opijelo i paljenje svijeća obaviće se u 10,30 kod spomenika hrvatskih stradalnika, a u 11 sati biće služena misa na mjesnom katoličkom groblju.

U napadu na Trusinu 16. travnja 1993. godine ubijeno je 18 civila hrvatske nacionalnosti, četiri pripadnika HVO-a a ranjene su 4 osobe, među kojima i dvoje djece. Svjedočenje Raseme Handanović Zolje pred sudom BiH je do sada najveći dokaz o zločinima Armije BiH nad Hrvatima u dolini Neretve. Nakon ovoga svjedočenja zločine nad Hrvatima više nitko ne može nazivati sporadičnim incidentima, a upravo su ovi događaji do sada imali ovakvo obilježje. Rasema Handanović Zolja je jasno istaknula kako je cijela akcija bila planirana, kako su izdavana naređenja da se likvidiraju civili. Također, sada je jasno kako je istinu o Trusini znao tadašnji vrh Armije Bosne i Hercegovine na čelu s Seferom Halilovićem. Iako su sve znali, ništa nisu poduzeli kako bi zločin spriječili i kaznili odgovorne.

■ Dragan Čović je ponovio zahtjev HDZ-a BiH za uređenje države sa četiri multietničke federalne jedinice sa sjedištima u Mostaru, Banja Luci, Tuzli i Sarajevu. U intervjuu za sarajevske Dane je elaborirao prijedlog, a dotakao se i pitanja odnosa sa premijerom Republike Hrvatske, Milanovićem:

"Prijedlog je star četiri-pet godina i produkt je delikatne rasprave o funkcioniranju BiH u to vrijeme. Naše je duboko uvjerenje da je rješenje prihvatljivo ili bi trebalo biti prihvatljivo svim stranama u BiH, naravno i međunarodnim institucijama, jer ono što nudimo mislim da uveliko nadilazi sadašnje uređenje koje je sa više aspekata problematično. Vjerujem da on ne dijeli BIH po bilo kakvim entitetskim crtama, on osigurava jedinstven ekonomski i pravni prostor, što je preduvjet za normalno funkcioniranje BiH i njen euroatlantski put, ali sa druge strane osigurava jednu nužnu mjeru kolektivnog i nacionalnog odnosno građanskog i pojedinačnog koje nam toliko treba da bi BiH profunkcionirala kao jedna normalna država. U razgovorima koje sam ja vodio sa predstavnicima drugih političkih stranaka i predstavnika oba naroda i međunarodne zajednice, nismo ulazili u raspravu oko toga kako bi trebalo izgledati granice, jedne, druge, treće ili četvrte federalne jedinice odnosno cjeline. Držali smo se one forme da su četiri, da osiguramo multietničnost u svakoj od njih, da forma organiziranja jedne odgovara drugoj, trećoj i četvrtoj, znači da bude jedan ravnopravan odnos, centri ili prijestolnice jedne, druge treće i četvrte bi bili Mostar, Sarajevo, Banja Luka i Tuzla i time smo poslali vrlo jasne poruke, a sve ostalo se da dogovarati. Znači, izbjegli smo zamku da raspravljamo o nekim novim granicama jer ideja nije podijeliti BiH nego osnažiti na ovaj način BiH."

"Ja sam tražio da Republika Hrvatska prepozna Bosnu i Hercegovinu kao strateškog partnera taman da tu sutra ne živi nijedan Hrvat. Osim toga tražilo smo da se Hrvatska vrlo jasno očituje o jednakopravnosti hrvatskog naroda sa druga dva naroda. To ne smije biti miješanje u unutarnjopolitička pitanja Bosne i Hercegovine, jasno sam kazao. Rekao sam da o tome vodi računa, da ne upadnu u zamku, jer tu je Sarajevo sklono čim neko nešto negativno uradi prema Sarajevu, onda je miješanje u unutarnje stvari. Ako podržavate Sarajevo iz bilo koje pozicije, onda je to sasvim normalno. Ja mislim da gospodin Josipović i gospodin Milanović to vrlo dobro razumiju. I naravno, tražili su da legitimni predstavnici hrvatskog naroda budu u vlasti sukladno demokratskim principima u svijetu. Nezamislivo je da hrvatskog člana Predsjedništva dominantnom većinom od 90 odsto biraju Bošnjaci."

■ U Mostaru je otvoren i centar za onkologiju, čime je Sveučilišni-klinički centar Mostar zaokružio pružanje svih zdravstvenih usluga pacijentima u ovoj regiji. S klinikom za onkologiju pacijenti više neće morati ići liječiti se u druge centre u Hrvatskoj i BiH. Investicija je vrijedna 15 milijuna maraka i najvećim je dijelom financirana vrlo povoljnim kreditnim sredstvima Saudijskog fonda za razvoj.

Na svečanosti na Bijelome brijegu u Mostaru, Onkologiju je proglasio otvorenom predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda. Liječnici koji će raditi u Onkologiju specijalizirali su se u Splitu na klinici kojoj je na čelu dr. Eduard Vrdoljak. Prema riječima ravnatelja dr. Ante Kvesića godišnje samo u HNŽ-u oko 800 pacijenata treba usluge onkološkog liječenja.