• Povratničke tegobe Hrvata (195465)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (166423)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (95941)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (93127)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9814
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

HB Retrovizor

■ Stotine Hrvata iz središnje Bosne odvođene su na saslušanja

Misom zadušnicom koja je služena na zavjetnom mjestu „Pod stijenom" te polaganjem vijenaca i molitvom ispred spomen-obilježja žrtvama komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata, pogubljenim na lokaciji Crvena stijena iznad Kiseljaka, obilježena je 67. godišnjica zločina nad nekoliko stotina Hrvata iz Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze, ali i drugih mjesta središnje Bosne. Prema iskazima članova obitelji pobijenih, komunističke vlasti odvodile su žrtve na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili.

Svjedoci kažu da su pogubljeni na lokaciji Crvena stijena, a točan broj žrtava i danas je nepoznanica. Za grobom svojeg strica Joze, ali i saznanjem gdje su tijela još 20-ak mještana sela Voljice u Uskoplju godinama traga Lucija Slomo Kustura.

„Imala sam četiri godine kada mi je odveden stric s još 20-ak ljudi iz Voljica. Nikad nismo doznali gdje su i kako završili, jedni kažu da su u Hrvatskoj, drugi da su pobijeni ovdje na Crvenoj stijeni. Ja ne odustajem, i dalje ću tragati za istinom, a dotad ću dolaziti ovdje u Kiseljak zapaliti svijeću za strica i sve nevine žrtve zločina. Iza svih njih ostala su brojna siročad koja su se morala sama snalaziti kroz život", kaže Lucija Slomo Kustura.

Obilježiti grobna mjesta stradanja Hrvata nakon Drugog svjetskog rata zadaća je koju su sebi postavili i članovi Saveza udruga bivših političkih uznika i žrtava komunizma u BiH. Na čelu Saveza je Želimir Crnogorac koji kaže da s obilježavanjem grobnih mjesta u BiH kao i borbom za prava obitelji žrtava u BiH ide teško. Odustajanja nema dok se ne dozna istina o zločinima.

■ Program pomoći Vlade Republike Hrvatske za obnovu porušenih domova hrvatskim povratnicima u BiH već dvije godine potpuno je zaustavljen, saznaje „Avaz". Potvrdili su to hrvatski povratnici u Vareš, kazavši da godinama čekaju na obnovu kuća zbog nepostojanja dogovora dvije vlade.

Čedomir Jurkić iz Vareša priča za „Avaz" da je osam godina čekao na donaciju, a kada mu je odobrena prije više od dvije godine, projekt pomoći je zaustavljen.

„Još prije dvije i po godine potpisao sam aplikaciju za pomoć Vlade Hrvatske u građevinskom materijalu, ali do danas ništa nisam dobio. Sve je stalo nakon što je iz Ministarstva financija BiH 2010. rečeno da se na donacije mora plaćati porez na dodanu vrijednost" - kaže Jurkić.

Od tog momenta, totalno je obustavljena isporuka građevinskog materijala svim hrvatskim povratnicima, od Posavine, srednje Bosne, ali i RS. Vrijednost paketa u građevinskom materijala za koje je Vlada Hrvatske izdvajala milione kuna, zavisi od broja članova obitelji, uglavnom od 21.000 do 23.000 KM. Stanovnik Vareša Goran Sprečkić kaže za „Avaz" da je s ovim problemom upoznao čak i predsjednika Hrvatske Ivu Josipovića, koji je odmah njegov upit proslijedio Ministarstvu za izbjeglice RH.

„U odgovoru koji sam dobio piše da se radi o opstrukciji vlade BiH, jer žele vršiti oporezivanje donacija, na što Hrvatska ne želi pristati. To je problem zbog kojeg povratnici ispaštaju. Ne znamo kako će se ovo riješiti" - kaže Sprečkić.

■ Nekada s oružjem u ruci u obrani posavskih prostora i nekadašnje oraško-šamačke bojišnice, a danas s ratnim ožiljcima 20 godina nakon DR, pod sloganom „Zajedno u ratu, zajedno u miru" Udruge proistekle iz DR općine Orašje prigodnim su sadržajima obilježile obljetnicu 106. oraške HVO brigade.

Kroz 106. HVO brigadu prošlo je oko 5.500 branitelja, više od 1.000 ranjenih i na stotine oboljelih. O požrtvovnosti obrane potvrđuje 271 poginuli branitelj.

„Ne smijemo zaboraviti žrtvu koju su branitelji dali tijekom rata. Moramo sačuvati ponos DR, ponos branitelja i boriti se za rješavanje statusa branitelja", čulo se na obljetnici.

Okupljanje nekadašnjih pripadnika te legendarne i najbrojnije posavske postrojbe HVO-a započelo je u Vidovicama poznatim po herojskoj obrani, ali i velikim žrtvama. Vijenci su položeni uz spomen-obilježja u „Polju" Vidovice, a sv. misa zadušnica služena je u crkvi bl. Alojzija Stepinca u Orašju.

Izaslanstva Udruga DR, vojske, policije, institucija, gostiju iz RH, stranaka, položili su vijence i zapalili svijeće ispred spomen-obilježja u Orašju.

■ Premda je među 593 poginula branitelja 103. brigade HVO-a Derventa (Derventski vitezovi) i više od 190 poginulih Bošnjaka, pripadnika te brigade, to nije bio dovoljan razlog da se ijedan značajniji političar u Bošnjaka pojavi na obilježavanju 20. godišnjice ove brigade u Derventi. Organizatori su neke od njih i pozvali, no, ranije preuzete obveze su ih spriječile da se odazovu. Nisu ni svoje izaslanike poslali.

„Osobno sam zvao neke od uglednih bošnjačkih političara da se pojave na obilježavanju 20. obljetnice 103. brigade HVO-a Derventa u kojoj je bilo i mnogo Bošnjaka. No, neki od njih, poput Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kojeg sam osobno zvao na obljetnicu, bili su zauzeti obvezama koje su tih dana imali u Bruxellesu. Poziv su dobili i neki drugi političari, ne samo Bošnjaci, no, nisu se pojavili. Čak ni svoje izaslanike nisu, kako to red nalaže, poslali. Niti su nas obavijestili da neće doći. Mislim da to nije u redu. Onih 190 poginulih Bošnjaka u 103. brigadi HVO-a je zaslužilo da im neko od političara u Bošnjaka oda počast" objašnjava general HVO-a Ilija Rašić.

Eno Mujkić, jedan od zapovjednika spomenute brigade HVO-a, objašnjava kako je i više od 190 Bošnjaka poginulo u toj brigadi, te kako su poginuli zaslužili da se i neko od političara u Bošnjaka pojavi na njihovim mezarima. Tim prije što je među njima bilo sjajnih momaka koji su BiH počeli braniti onda kada u Sarajevu ni metak nije bio ispaljen.

„Ove se godine, dakle, nijedan političar, Bošnjak, nije pojavio na obilježavanju 103. brigade HVO-a, koja je u svojim redovima imala znatan broj Bošnjaka. Biće da kod njih ovo HVO ima loš predznak. Prošle godine kada je bilo obilježavanje godišnjice ove brigade Adil Osmanović je barem poslao izaslanika. Ove se godine nitko nije pojavio da poginulim Bošnjacima zajedno s ostalima Jasin prouči" kaže Mujkić, objašnjavajući kako su odnosi Bošnjaka i Hrvata u toj brigadi bili dobri.

„Kad je Bajram, onda su oni, Hrvati, umjesto nas išli na liniju. Za Božić, bilo je obrnuto" kaže Mujkić.

■ Delegati iz reda hrvatskog naroda na jučerašnjoj sjednici najavili su pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa zbog prijedloga zakona o koridoru Vc, nakon što nije prihvaćen prijedlog delegata Radoja Vidovića da se spomenuti prijedlog zakona povuče sa dnevnog reda.

On tvrdi da se predloženim zakonom iz odlučivanja o trasama koridora Vc isključuju lokalne zajednice kuda je planirano da autocesta prolazi, te centralizira uloga FBiH.

„Ovaj zakon je oduzimanje ovlasti općinama u prostornom planiranju i korištenju zemljišta, oduzimanje ovlasti županijama. Njime se omogućava Vladi da samo ona daje suglasnosti za izgradnju objekata bilo gdje. Ako se usvoji ovaj zakon, to će biti presedan i Vlada će tako moći odlučiti da brza cesta ide sredinom Viteza ili Travnika a da se za to ne pitaju ni Vitez ni Travnik. Nisam siguran da će se ovakav zakon moći provesti na terenu", kazao je Vidović.

Zato su iz Kluba Hrvata zatražili da se o ovom zakonu glasa po pitanju vitalnog nacionalnog interesa, što znači da će za njegovo usvajanje biti nužno dobiti većinu glasova svakog od klubova u Domu. Ukoliko se ta većina ne osigura, pokreće se proces o ocjeni povrede vitalnog nacionalnog interesa Hrvata pred Ustavnim sudom FBiH.

■ Crkva upozorava da je bh. Hrvatima dodijeljeno tek tri posto međunarodne pomoći

Banjolučki biskup Franjo Komarica i ministar za izbjeglice i raseljene osobe Republike Srpske Davor Čordaš izrazili su očekivanje da će značajno veća pomoć za povratak biti usmjerena prema Hrvatima budući da je do sada od međunarodnih donacija i domaćih programa upućeno sramotno malo novca. Po riječima biskupa Komarice, prema službenim podacima o doniranim sredstvima, Hrvati su dobili samo tri posto od međunarodnih sredstava ocjenjujući kako je to iznimno ružna poruka najmalobrojnijem narodu u BiH.

„Ja sam svih ovih godina od vlasti, kako lokalne tako i međunarodne zajednice, tražio da nam pomognu i prekinu ovu dramu. Omogućiti svim ljudima koji se žele vratiti je temelj pravne države. Katolici se nažalost nisu vratili i oni su ovdje prepušteni nikome. Ja sam svjedok i činjenice da je Vatikan i sam Papa izrazio zabrinutost zbog ponašanja ovdašnjih vlasti jer se oni ne brinu za položaj katolika", kazao je banjolučki biskup.

Po njegovim riječima to se posebno odnosi na područje Republike Srpske. Podsjetio je i na brojna ranija upozorenja poslana međunarodnim diplomatima s koje je upozorio na neprincipijelan odnos prema trima narodima.