Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9630
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » Hrvati od Hercegovine, preko Središnje Bosne do Posavine trebaju biti u jednoj županiji

Hrvati od Hercegovine, preko Središnje Bosne do Posavine trebaju biti u jednoj županiji

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 31.12.2012. 14:51

Intervju – Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović

Hrvati od Hercegovine, preko Središnje Bosne do Posavine trebaju biti u jednoj županiji

■ Hrvati trebaju imati svoju teritorij. To što bi bio nepovezan jača BiH
■ Konačno smo nakon 10 ili 12 godina počeli u BiH govoriti o istinskoj ravnopravnosti
■ Mi ćemo inzistirati da se ustavno zaštiti jednakopravnost hrvatskog naroda
■ Za nas su Puljićeve poruke dragocjene, bez obzira što su one ponekad kritizirajuće
■ Prijeti nam opasnost da za naših života Sarajevo ostane bez Hrvata. Moramo to zaustaviti!

Piše: Valentina Rupčić, VLM

Završila je još jedna teška godina za BiH. Puna previranja, političkih nedoumica, nepravde prema Hrvatima, dogovora, ali i blokada na razini FBiH. O protekloj, ali i prognozama za 2013. godinu za Večernji list govori lider HDZ-a BiH Dragan Čović. Dogovor unutar šestorke, četvorke, poruke Hrvatima, ustavne promjene, reforma i rekonstrukcija Federacije BiH neke su od tema o kojima smo razgovarali...

■ Završili ste ovu godinu sastankom u Mostaru. Četvorka je donijela i konkretne zaključke. Kakvi su daljnji planovi?

Ja sam tim zadnjim sastankom zadovoljan, jer je četvorka, kao dio šestorke na državnoj razini, iskazala jasno opredjeljenje da nastavi s reformama koje smo zacrtali na prethodnim sastancima šestorke, a koji se tiču Federacije BiH. Iskazali smo i vrlo jasnu nakanu da početkom godine učinimo sve kako bi stabilizirali političku i ekonomsku situaciju. Uvjet za to je da reformiramo odnose u federalnoj Vladi, odnosno u izvršnoj vlasti u FBiH i kroz rasprave smo se jasno opredijelili da izvršna vlast u Federaciji mora odgovarati parlamentarnoj većini koju imamo.

■ Ali prisutne su brojne opstrukcije. Kako završiti promjene?

Svi oni koji opstruiraju promjene kako bi zadržali situaciju u kojoj ne funkcionira vlast, u tome neće uspjeti. S te strane sam zadovoljan jer je i drugi zaključak da odmah idućeg tjedna dogovorim sastanke u Sarajevu s američkim veleposlanikom, visokim predstavnikom i posebnim predstavnikom Europske unije u BiH, kako bi im detaljno predočili ono što smo dogovorili i zatražili od njih vrlo jasno uključenje u taj proces, jer se bojimo da već duže vrijeme vlada opredjeljenje kod predstavnika međunarodne zajednice da se domaći akteri vlasti trebaju dogovoriti, a s druge strane potpuno zaboravlja da je aktualna izvršna vlast u Federaciji definirana snažnim odlukama OHR-a. Želimo i njih uključiti u ovaj proces i da kroz taj partnerski odnos, izvršimo imenovanje novog predsjednika i Vlade FBiH, a onda da poduzmemo mjere kako bi zaštitili Federaciju od svih recesijskih udara kojima ćemo biti izloženi u 2013.

■ Kako je uopće moguće da parlamentarna manjina blokira jasno definiranu i izraženu parlamentarnu većinu?

Nažalost, rješenja koja imamo u Ustavu Federacije, koje je također nametnula međunarodna zajednica, stvorila su prekompliciran sustav izbora, a pogotovo smjenjivanja vlasti, gdje je nemoguće bilo što uraditi bez snažne sinkronizacije aktivnosti svih. Ja vjerujem da ćemo ipak moći, koristeći Ustav i zakon, promijeniti Vladu. Jasno nam je da će SDA, vjerojatno, slično kao i u slučaju Vijeća ministara BiH, pokrenuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa i tada to ide na Ustavni sud, čime se samo dobiva na vremenu. No, ako i budemo imali tu zloupotrebu mehanizma vitalnog nacionalnog interesa, uvjeren sam da će to završiti na isti način kao i na državnoj razini. Ja i dalje apeliram da predsjednik Federacije sam olakša ovaj proces i da shvati kako blokadama ništa ne može spriječiti, a pogotovo ne može ojačati svoju poziciju koja je neustavna i nelegitimna.

■ Kako doći do zajedničkog rješenja za Federaciju BiH i olakšati procedure?

Mislim da je upravo u kontaktu s međunarodnom zajednicom dobro naći zajednički aranžman i olakšati te procedure. To je jedini razlog zbog kojeg tražimo potporu međunarodnih institucija. Oni koji djeluju ovdje često zovu nas pojedinačno i od nas traže neke projekte. Evo sada je došlo vrijeme da vrlo jasno pokažu što je njihov dio odgovornosti u svemu ovome. Dvije godine nakon općih izbora nije dobro da se i dalje poigravamo parlamentarnim većinama, odnosno legitimnim predstavnicima Hrvata. To je i najsnažniji dio zaključka četvorke. Mi smo vrlo jasno kazali da legitimni predstavnici sva tri naroda moraju biti u prilici obnašati vlast i odgovarati za to.

■ Spomenuli ste Živka Budimira. Kako gledate na njegovu ulogu u cijeloj ovoj krizi koja potresa Federaciju BiH?

On je pokazao, prije svega, da sam sebe pokušava uvjeriti da mu je mjesto tamo gdje danas sjedi. Mi smo, pak, apsolutno uvjereni da nema nikakvog legitimiteta i loše je da čovjek crpi sve što može, prije svega od predstavnika OHR-a koji ga je doveo na tu dužnost. Naravno, nije samo on kriv za sve ovo. Krivi su i oni koji su ga doveli na tu poziciju. Međutim, on je sam sebe doveo u situaciju da na praktičan način do kraja dezavuira političku volju svog naroda i pokaže biračima da je moguće i bez njihove potpore, s vrlo skromnim brojem glasača koji podupiru politiku koju je u to vrijeme reprezentirao HSP, predstavljati jedan narod i onda se tobože brinuti za njegove interese. Mislim da je izigravanje volje birača iza nas i što prije to shvati i Budimir i oni koji su ga podržavali i javno i tajno, bit će nam svima bolje.

■ Kakav je Vaš stav o mogućnosti organiziranja prijevremenih izbora u FBiH?

O tome smo razgovarali i to je druga opcija, ako ne postoji spremnost za prihvaćanje legitimnih predstavnika parlamentarne većine. HDZ BiH, a i ostale stranke četvorke su apsolutno spremne i za tu opciju. Mi smo to bili spremni uraditi i prije godinu dana, iako objektivno, to nije najbolje rješenje, jer će nam za to trebati jedan dosta složen sustav koji nije razrađen do svih detalja. Trebat će nam suradnja Središnjeg izbornog povjerenstva, a kako možete uvlačiti u to ovu instituciju, ako je visoki predstavnik suspendirao njihove odluke upravo vezano uz federalnu vlast.
Znači, prije svega bi OHR morao povući svoju odluku i time otvoriti mogućnost SIP-u da radi svoj posao i arbitrira u stvarima vezanim uz prijevremene izbore.
S druge strane, to zahtijeva značajna financijska sredstva i da od jedne neizborne godine napravimo ponovno situaciju u kojoj će dominirati predizborna kampanja. Praktično, izgubit ćemo još tri do četiri mjeseca. No, mi smo apsolutno spremni za izbore, jer smo uvjereni da bismo, kao i na dosadašnjim izborima, dobili puno povjerenje svog naroda.

■ Kakva je danas suradnja HDZ-a BiH i SDA? Postoji li ona uopće?

Ja imam korektan odnos sa svim dužnosnicima SDA. Mi smo njima praktično stavili do znanja da se hrvatski narod mora prepoznati kao konstitutivan narod u BiH i svi oni koji su do sada mislili da mogu trgovati interesima Hrvata, moraju shvatiti da je došlo vrijeme da se stane s takvom politikom. Siguran sam da unutar SDA postoje snage koje to razumiju i uvažavaju, kao što sam uvjeren da postoje snage koje nastoje javnosti prezentirati stav da su tobože zabrinuti za položaj Hrvata, a onda postupaju tako da taj položaj bude još nepovoljniji. Uostalom, da nije bilo SDA zar bi se dogodila mogućnost da Budimir bude tamo gdje jeste.

■ Planirate li uskoro susret s predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem?

Ja sam uvjeren da ću i ovih dana razgovarati s gospodinom Tihićem kako izići iz svega ovoga, ali i da održimo odnose između dva naroda, dvije stranke, za neke procese koji dolaze za dvije godine ili kasnije. Osnov je jednakopravnost hrvatskog naroda i mi ćemo inzistirati da se ustavno zaštitimo. Nama ne treba nitko ništa davati i neka nitko ne shvaća ovaj proces kao da njime nešto daje Hrvatima. Mi želimo svoju jednakopravnost crpiti iz Ustava i zakona i siguran sam da je došlo vrijeme da svi shvate kako će se BiH stabilizirati samo ako osiguramo i institucionalnu i teritorijalnu i svaku drugu jednakopravnost sva tri naroda. Za to postoje stotine rješenja i mi niti jedno nećemo prejudicirati, ali do sljedećih izbora to moramo riješiti.

■ Kako gledate na planiranu reformu Federacije?

To je neminovnost i mi smo prihvatili tu inicijativu upravo na način da konačno riješimo odnose u BiH. Federacija se mora reformirati na način da do kraja osiguramo ravnopravnost naroda koji tu žive. Rješenje koje je ponuđeno je još jedan pokušaj da se traži racionalnost, ali opet na štetu hrvatskog naroda. Ne pada nam na pamet sudjelovati u procesu gdje će netko govoriti o racionalnosti na način da umjesto deset županija pravi šest, ili ne znam koliko, jer imamo previše vlada u Federaciji. Mi sada doista imamo 11 vlada i parlamenata u FBiH i mi evo odmah predlažemo potpunu racionalnost da imamo samo dvije vlade ili dva parlamenta umjesto jedanaest. Ili tri vlade u Federaciji i stvoriti stvarne multietničke prostore u FBiH, gdje će postojati osjećaj istinske ravnopravnosti i za hrvatski i za bošnjački narod. Sami instrumenti, definiranje izvršne i zakonodavne vlasti na tim prostorima, trebali bi jamčiti istinsku zaštitu i jednima i drugima od bilo kakve majorizacije. Ako takve kriterije postavimo, imamo priliku za uspjeh. Svaka druga podjela, kalkuliranje s određenim teritorijalnim rješenjima, spajanje nekih županija, ili dijeljenje nekih županija pa onda njihovo pripajanje drugima, neće biti rješenje. Evo, ja odmah odbacujem takvo rješenje da ne gubimo vrijeme.

■ Pokazalo se da međunarodna zajednica opet igra ključnu ulogu u procesima u BiH?

Međunarodna zajednica uvijek igra važnu ulogu. Ona nekada prepusti inicijativu domaćim političarima, stavlja naglasak na našu odgovornost, a onda iz sjene vuče veoma puno poteza i nastoji iz sjene kreirati odnose u BiH. Uvjeren sam da međunarodna zajednica, a prije svih posebni predstavnik Europske unije, preuzima jednu novu ulogu u BiH. Mislim da se OHR kao takav treba postupno transformirati i gasiti, jer je svoj dio uloge odradio. Potrebno je domaćim političarima prepustiti odgovornost za ono što rade. Ne može nam netko govoriti kako smo odgovorni, a prije toga poništiti odluke institucija kao što su SIP ili Sud BiH. Naprave jednu invalidnu strukturu, a onda od nas očekuju da vodimo neke procese.

■ Nedavno ste u kontekstu ustavnih promjena rekli: Gdje Posavina, tu je i Hercegovina i središnja Bosna! Koje su poruke Hrvatima iz svih područja BiH?

Apsolutno! Razmišljamo kako zaštititi najveće prostore gdje žive Hrvati. Ne vidim niti jedan razlog zašto to ne bi bio jedan od elemenata i racionalnosti, gospodarske, prometne i svake druge povezanosti i u tom duhu ja danas vidim našu Posavsku županiju, naše Žepče, dio središnje Bosne, Hercegovine, kao jedan diskontinuiran prostor koji može činiti jedan entitet, jednu cjelinu, federalnu jedinicu ili kanton ako ćemo sve kantonizirati, u kojem bi većina Hrvata živjela, naravno, sa svima drugima, jer to nije isključivo hrvatski prostor, kao što neki drugi prostori neće biti isključivo bošnjački ili srpski. Mi želimo upravo naglasiti multietničnost tih prostora. S druge strane, ideja o diskontinuitetu teritorija je bila ideja koja štiti BiH. Ono što je ključ svih poruka koje šaljemo - mi smo zagovornici snažne BiH, europske BiH, nedjeljive države u kojoj će tri naroda biti institucionalno i teritorijalno apsolutno jednakopravna. U tom duhu sam doživio Posavinu, središnju Bosnu, Hercegovinu, kao jedan prostor, bez obzira kako se mi igrali reformama u Federaciji. To trebaju razumjeti oni koji predlažu reformu Federacije.

■ Veći dio 2012. ste bili na mjestu predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, kako komentirate godinu na izmaku s te pozicije? Što je ona donijela?

Protekla godina je ponudila ono što se ne vidi, jer je, nažalost, opterećena socijalnim i ekonomskim problemima na posebnoj razini i sve teže se živi. No, ova godina je ponudila i jedan izlazak iz krize. Mi smo konačno nakon 10 ili 12 godina počeli govoriti o istinskoj jednakopravnosti tri naroda. Većina predstavnika međunarodne zajednice s kojima razgovaram su svjesni da ako ne riješimo hrvatsko pitanje, BiH ostaje u stalnoj krizi.
Zbog toga ovu godinu cijenim kao uspješnu godinu na putu traženja trajnog rješenja. Usto, mi smo konačno počeli stabilizirati fiskalne tokove i po prvi put smo u jednoj godini dobili proračun za iduću godinu. To za nekoga možda ne znači puno, ali ako znamo kako se radilo proteklih godina, mislim da je to veliki uspjeh. To je proizvod dogovora nove šestorke i opredjeljenja da nitko ne traži za sebe ništa nauštrb drugog.
Vjerujem da ćemo u idućoj godini, već u prvom kvartalu, doći u priliku da kroz usvajanje seta zakona stabiliziramo odnose u BiH. Siguran sam da je to test za sve nas i ako to uradimo kako treba, onda se do kraja možemo okrenuti ekonomiji i stabilizaciji socijalne situacije.

■ Kardinal Vinko Puljić i mnogi drugi crkveni velikodostojnici su ponovno upozorili na neravnopravnost i težak položaj hrvatskog naroda. Zabrinuti su za svoj narod. Kako na te poruke gledate?

Poruke koje dolaze od uzoritog kardinala Vinka Puljića i drugih predstavnika Katoličke crkve u BiH za nas su dragocjene, bez obzira što te poruke nekada kritiziraju, nekada ukazuju na neke druge stvari. Rekao bih da sada prvi put nakon desetak godina imamo jednu sinergiju, jedinstven stav političkih, crkvenih, kulturnih, gospodarskih čimbenika Hrvata koji na isti način promišljaju budućnost BiH i poziciju hrvatskog naroda.
Mi smo oživili Hrvatski narodni sabor, koji će biti sazvan do kraja trećeg mjeseca s novom strukturom i tu ćemo se jasno opredijeliti i izaći sa svojim stavovima. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti ambijent da nam ljudi ostaju, da se ne iseljavaju s određenih prostora. Takav prostor je, primjerice, glavni grad BiH - Sarajevo. Tamo je sjedište Vrhbosanske nadbiskupije, tamo je naš uzoriti kardinal Vinko Puljić, a prijeti nam opasnost da još za naših života Sarajevo ostane bez Hrvata katolika. Danas je vrijeme da o tome jasno progovorimo.

■ Je li Hrvatski narodni sabor, po vašem mišljenju, ispunio ciljeve koji su postavljeni prilikom njegove uspostave?

Sigurno. Hrvatski narodni sabor je kroz Predsjedništvo i Glavno vijeće HNS-a djelovao na način koji mnogi na početku nisu razumjeli jer su mislili da se preko HNS-a nekim radikalnim aktivnostima može nešto promijeniti. Mi u vrhu HNS-a smo smatrali da treba raditi upravo obratno, da djelujemo u koordiniranim i transparentnim odnosima s međunarodnom zajednicom. Održali smo na okupu devet hrvatskih stranaka i žao mi je što i druge stranke nisu prepoznale taj značaj. Sada imamo naznake da se i neke druge stranke žele priključiti HNS-u i što se nas tiče postoji jedan zaključak da svi koji podržavaju zaključke i stavove HNS-a, bez obzira kojoj stranci pripadaju, mogu nam se pridružiti.

■ Što Hrvatski narodni sabor planira u budućnosti?

Vjerujem da ćemo predstojeći Sabor, koji će biti uskoro, iskoristiti upravo kako bi dali jednu novu dimenziju i dinamiku s vrlo jasnim opredjeljenjima. Ne želim prejudicirati zaključke, ali uvjeren sam da će oni podržavati BiH, europski put, institucionalnu i teritorijalnu ravnopravnost hrvatskog naroda, kao i rješenja kojima se to može ostvariti u 2013. godini u suradnji s druga dva naroda i međunarodnom zajednicom. Već sljedeća, 2014. godina, će biti izborna godina i ako ove stvari ne riješimo u 2013. godini, onda smo i dalje u problemima, jer ćemo se baviti političkom svakodnevicom, sami sobom, a tada smo najveći gubitnici.

■ Kako riješiti problem grada Mostara?

Problem grada Mostara je slika BiH. Mostar bi trebao biti normalan grad i ne vidim niti jednog razloga zašto bi bilo tko imao strah od Mostara, a ne od Zenice, Tuzle, Bihaća, ili bilo kojeg drugog grada. Jer ono što tražite za sebe, morate dati i drugome. Ono što mi želimo uzeti za hrvatski narod kao element jednakopravnosti moramo u svakom dijelu dati Bošnjacima, Srbima i svim manjinama. To je načelo, a onima koji žele od Mostara praviti grad slučaj jasno smo stavili do znanja da u tome neće uspjeti. Pozivati se na to da je Mostar daytonska kategorija je u najmanju ruku naivno razmišljanje. Morat ćemo na isti način promišljati neke stvari. Ako već postoji asimetrija u Federaciji i ako je netko želi održati, onda će se morati reći gdje je njen drugi dio. Ako je to Mostar, onda po istom modelu treba urediti odnose u središnjoj Bosni. Možda je to put da rekonstruiramo ili reformiramo Federaciju BiH. Mi nećemo nikada više prihvatiti da Mostar bude grad slučaj u kojem će se praviti posebne formule kako uspostaviti vlast. Želimo da Mostar bude normalan grad kao i svaki drugi u Federaciji BiH.

■ Već ste nešto rekli o očekivanjima u 2013. godini. Kakve su Vaše prognoze?

Sljedeća godina će za mnoge biti godina iskušenja. Prije svega, kada je u pitanju ekonomska stabilnost, mi ćemo morati pronaći obrasce kako otvarati radna mjesta, kako početi investirati na pojedina područja BiH. Tu je i element socijalne osjetljivosti, jer moramo pronaći načine za pravičniju raspodjelu onoga što imamo u BiH. I treća stvar je politika. Mislim da bez snažnog preuređenja Federacije ovo prethodno nećemo moći ostvariti. Iduća godina bi trebala biti udarna godina u kojoj bi mogli stvoriti pretpostavke da od 2014., sa stabilnim Ustavom na koji se možemo osloniti idućih 20 godina, možemo raditi normalne poslove i stabilizirati cijelu BiH. Mislim da ako se ostvari sve ono što smo govorili, mi iduće godine možemo imati kandidacijski status za EU i otvoriti vrata drugim asocijacijama kojima BiH realno teži i pripada.

SURADNJA S HRVATSKOM
O Josipoviću, Milanoviću, Karamarku

■ Kakvi su danas Vaši odnosi s državnim vrhom Hrvatske, a posebno s predsjednikom Ivom Josipovićem i premijerom Zoranom Milanovićem?

Ovih dana sam se čuo i s gospodinom Ivom Josipovićem i s gospodinom Zoranom Milanovićem. Čestitali smo blagdane jedni drugima, dogovorili neke skore susrete. Premijer Milanović bi trebao biti u posjetu Mostaru početkom četvrtog mjeseca kada se održava gospodarski sajam u Mostaru. Informirao me ukratko o problemima s kojima se suočavaju. Također sam se čuo i s gospodinom Tomislavom Karamarkom i njegovim suradnicima. Mislim da ćemo se susresti već u siječnju i imati zajedničku sjednicu Predsjedništva. Kada to ovako nabrajam, mogu reći da je suradnja izvrsna. Koliko god oni imaju razlika unutar Hrvatske kada su u pitanju neki unutarnji odnosi, toliko mi se čini da u Hrvatskoj postoji jedan sklad kada je riječ o odnosu prema BiH i bh. Hrvatima. Oni su prihvatili činjenicu da hrvatski narod i HDZ BiH kao stožerna stranka vode politiku u interesu svih građana BiH i kroz to žele zaštititi poziciju hrvatskog naroda. Hrvatski državni vrh se ponaša u duhu činjenice da je BiH prvi susjed i strateški partner Hrvatske i žele nakon ulaska u Europsku uniju ne otvoriti vrata odlasku Hrvata iz BiH, već poručiti im da trebaju ostati u BiH i tako na najbolji način štititi svoje interese.

| VLM |