• Povratničke tegobe Hrvata (188253)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (165805)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (95426)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (92509)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9777
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Hrvatska jednakost u BiH je trik

Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pristupnih pregovora Hrvatske s EU:

Hrvatska jednakost u BiH je trik

Ako se u jednoj situaciji osjećaš loše, imaš dvije mogućnosti, jedna je da se boriš za svoja prava i promijeniš postojeću situaciju, a druga je da odeš. Nažalost, i za BiH i za regiju Hrvati imaju vrlo realnu opciju da odu

■ Predsjednik RH Ivo Josipović izjavio je nedavno da na referendumu o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji očekuje podršku više od 60, čak i 70 posto građana. Koja su vaša očekivanja u vezi sa referendumom?

- Očekujem da će biti slično kao i u tranzicijskim zemljama koje su ušle u Europsku uniju 2004, a to je relativno visoka podrška i relativno mala izlaznost na referendumu zbog činjenice da se to smatra svršenim činom. Naravno, ne treba sjediti prekriženih ruku i čekati da se referendum dogodi, treba se vrlo aktivno uključiti, a prva faza je detaljno i upotrebljivo informiranje građana.

■ Pitanje nedovoljne informiranosti građana se sve češće aktualizira u hrvatskoj javnosti uz glasne zahtjeve da se objave pregovaračka stajališta. Hoće li detalji o onome što je Hrvatska ispregovarala i dogovorila s EU biti objavljeni i kada?

- Pregovaračka stajališta je već trebalo objaviti, nema nikakvog razloga da se ona ne objave na internetu. To jeste puna informacija, iako to nije dovoljno dobra informacija jer je riječ o preopsežnim dokumentima. Radi se o 35 puta po 50 stranica, a dobra informacija bi bila izdvojiti iz ovih dokumenata sve ono što se mijenja ulaskom Hrvatske u članstvo EU, sa datumima kada se mijenja, sa eventualnim sugestijama politika koje bi pratile te promjene.

Štetan san

■ Je li hrvatsko društvo spremno na promjene koje podrazumijeva članstvo u EU?

- Apsolutno je spremno. To je možda i najvažniji rezultat cijelog procesa pregovaranja. To znači naučiti stvarati političke konsenzuse, razlikovati što je važno od nevažnog u ciljevima, naučiti se da si u prvom redu ti odgovoran jer članstvo u EU ne znači da će nama bilo tko iz Bruxellesa ili bilo tko drugi doći i za nas nešto uraditi. Nitko drugi neće ništa umjesto nas raditi, samo nam se povećava prostor šansi.

■ A kakve su šanse susjeda nakon što Hrvatska postane članica EU da se brže uključe u euroatlantske integracije? Na koji način će Hrvatska pomoći susjedima na europskom putu?

- Hrvatska ima najupotrebljivije iskustvo za zemlje iz regije.

■ Po nekima, bilo bi logično i korisno da BiH uđe u članstvo EU istovremeno s Hrvatskom. Kako gledate na ovakva promišljanja, je li to samo želja na razini sna?

- To ne samo da je san nego bi bilo štetno za BiH.

■ Zašto bi bilo štetno?

- Hrvatski pregovori s EU trajali su gotovo 6 godina, cijeli proces više od 10 godina, to je bilo mukotrpno, svašta smo prošli u tom razdoblju, ali ga ja nikada ne bih mijenjala.

■ Zašto su hrvatski pregovori s EU toliko dugo trajali?

- Bilo je nekih nepredviđenih poteškoća, ali glavni razlog je da je poanta pregovora ne ugurati se u Europsku uniju, nego se transformirati i kao država i kao društvo. Ta transformacija u Hrvatskoj sigurno nije završena, ali su postavljeni dobri temelji. Bez tih temelja cijela stvar nema smisla.

■ Znači li to da Bosnu i Hercegovinu također čeka mukotrpan put?

- Dugački put. Ali, postoji tu jedan element koji je drugačiji nego u bilo kojoj drugoj zemlji u regiji, a to je organiziranje funkcionalne države. Ne možete provesti reforme koje zahtijeva članstvo u Europskoj uniji, čisto tehnički, administrativno, neovisno od bilo kakve politike, bez da imate funkcionirajuću državu.

■ I što je rješenje u slučaju BiH?

- To je naprosto pitanje: kako će se ovaj proces reformi u Bosni i Hercegovini dogoditi. Moje je mišljenje da će se sigurno dogoditi. Ali, kada i kako, to je malo kompliciranije pitanje.

■ Što je nužno prvo uraditi pa da Bosna i Hercegovina počne funkcionirati kao država?

- Uvijek sam mislila da bi bilo dobro organizirati regionalnu konferenciju na kojoj bi pokušali mi iz regije razgovarati o toj temi. Pod mi iz regije mislim da takvu konferenciju naravno mora voditi Bosna i Hercegovina, ali smatram da su i susjedi relevantni.

■ Što biste predložili na takvoj regionalnoj konferenciji ako bi se ona organizirala?

- Bilo bi dobro početi o ovoj temi razgovarati, treba se jako osloniti, na primjer, na mogućnosti koje daju prekogranični projekti. Takvi projekti imaju neposredne efekte,
daju rezultate koji su dobri i korisni za građane lokalno, a sve odluke moraju biti donesene na razini države. Ulazak BiH u NATO također je važan element.

■ Šef srpskog entiteta u BiH Milorad Dodik izjavio je da ako bi došao u poziciju da mora birati između EU i RS-a, uvijek će izabrati RS. S druge strane, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović njegov je trenutačno veliki saveznik. Što je vaša procjena, podupiru li politički lideri srpskog i hrvatskog naroda u BiH proces euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine ili taj proces, kako neki tvrde, upravo oni direktno opstruiraju?

- Koliko god grubo zvučala ova Dodikova izjava, ja bih je interpretirala ovako: ako mora birati između osjećaja sigurnosti, utjecaja Srba u BiH i Europske unije, on će izabrati sigurnost i utjecaj Srba ispred EU. Ne treba ga tjerati u tu dilemu. BiH mora biti država u kojoj se, za početak, svi narodi osjećaju da mogu biti to što jesu, da imaju određenu sigurnost i politički utjecaj, a da istovremeno mogu biti i Europska unija i u Europskoj uniji. Dakle, čim postavite dilemu, ili jasan srpski identitet ili hrvatski identitet, ili Europska unija, u ovim uvjetima ćete uvijek dobiti odgovor kao što je Dodikov. Europska unija ne ide na silu, ne ide protiv nikoga, ona se mora postaviti tako da u danim okolnostima različite grupacije ljudi, ili barem većina različitih grupacija ljudi u jednoj zemlji vide u njoj za sebe bolji život. Po mom mišljenju, svima nam je u interesu izgraditi građanske države – i nama u Hrvatskoj i vama u BiH, ali to je dugotrajni proces i nismo još tamo. U BiH je dodatna otežavajuća okolnost da su ratna sjećanja još svježa i da za taj rat nisu bili svi jednako odgovori niti su svi jednako stradali. Bošnjaci su za taj rat sigurno bili najmanje odgovorni i u njemu su najviše stradali. No izgradnja države ne može biti nastavak rata drugim sredstvima. Ona mora dati snage i utjecaja svima da iskoriste šansu budućnosti.

■ Po Vama, vide li političke vođe srpskog i hrvatskog naroda u BiH bolji život za sebe u EU?

- Ne bi oni bili na pozicijama političkih vođa da ne dobivaju glasove, a glasove dobivaju od ljudi koji se boje kakva će im biti sudbina. Odnosno, koji se boje da je Europska unija još jedan trik u situaciji u kojoj će se njih marginalizirati, ili se smanjiti njihov politički utjecaj, koji se boje da je to proces koji oni neće voditi, gdje se neće osjećati potpuno autonomno u smislu da je to njihova zemlja koju oni vode u skladu s onim što vide kao svoju sigurnost i svoje interese.

■ Spomenuli ste riječ trik. Na koje trikove mislite?

- Pa, recimo, činjenica položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Trik je formalna jednakost, a faktička marginaliziranost

■ Prema Vašem mišljenju, što bi to trebalo napraviti u Bosni i Hercegovini da se bh. Hrvati osjećaju jednakopravnima?

- Očito je da je neki osjećaj i sigurnosti i političkog utjecaja važan. Za Hrvate vrijedi stara teorija: ako se u jednoj situaciji osjećaš loše, imaš dvije mogućnosti, jedna je da se boriš za svoja prava i promijeniš postojeću situaciju, a druga je da odeš. Nažalost, i za Bosnu i Hercegovinu i za cijelu regiju Hrvati imaju vrlo realnu opciju da odu. I puno ih je otišlo iz BiH.

A građanska Bosna?!

■ Zar hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić ne predstavlja Hrvate?

- Mislim da ih Komšić ne predstavlja, iako je imao odličnu šansu. On je došao također pomoću trika na poziciju člana Predsjedništva BiH.

■ Koji je to trik?

- Trik je da ga nisu izabrali Hrvati, nego Bošnjaci. Izabran je bošnjačkim glasovima. To je možda prvi put bio i dobar trik, jer je on čovjek koji je po svom političkom habitusu meni puno prihvatljiviji nego nacionalistički ekstremisti… Ali, on je taj svoj prvi mandat morao iskoristiti da se približi i postavi kao predstavnik hrvatskog naroda u BiH.

■ Zar ne mislite da taj, kako kažete, trik vodi ka zaista građanskoj Bosni i Hercegovini?

- U tom slučaju bi bošnjačkog predstavnika trebali birati Hrvati i Srbi, hrvatskog Bošnjaci i Srbi, a srpskog Bošnjaci i Hrvati. Ali to nije tako. Dok imate model u kojem tri člana Predsjedništva BiH predstavljaju tri etničke skupine, onda oni moraju predstavljati tri etničke skupine. Ili, ukinite tri člana Predsjedništva po etničkom princip. Ne možete glumiti da netko predstavlja interese hrvatske populacije u BiH, a hrvatska populacija za njega ne glasa On je imao šansu predstavljati. Hrvate umjesto Čovića, što bi bilo odlično, ali nije istinito. To bi bilo dobro, ali se nije dogodilo, jer si tu poziciju Komšić nije izborio.

| Oslobođenje | HB.org |