Hrvatski blok preživio Lagumdžijin udar

Piše: Asim Metiljević

KRAH SDP-OVE ALIJANSE

SDP-ov pokušaj da razbije hrvatski nacionalni blok i da u Alijansu privuče Ljubićev HDZ 1990 okončan potpunim fijaskom; Slobodna Bosna analizira zašto se SDP protivi koaliciji velike šestorke i otkriva kako je propao posljednji pokušaj lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije da se domogne čelne pozicije u Vijeću ministara BiH

Ljubić odolio primamljivim ponudama SDP-a

Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija definitivno je odustao od prvobitne namjere da iz buduće vlasti eliminira oba HDZ-a i da privid hrvatske potpore novoj vlasti obezbijedi uvođenjem u igru dvije partije, HSP-a i Radom za boljitak, s prilično oskudnim hrvatskim legitimitetom. Suočen s  negodovanjem međunarodnih diplomatskih krugova, ali i najavom otvorene opstrukcije nekih koalicionih partnera koji su eliminiranje dva HDZ-a okarakterizirali kao opasnu političku avanturu, Lagumdžija je pokrenuo novu političku ofanzivu, čiji je cilj razbijanje hrvatskog političkog bloka dva HDZ-a i uvlačenje u parlamentarnu većinu Ljubićevog HDZ-a 1990.

„KONTROLNI PAKET“ U RUKAMA DODIKA

Već nakon proglašenja izbornih rezultata bilo je jasno da  SDP po svaku cijenu nastoji spriječiti formiranje nove šestočlane koalicije sačinjene od tri nacionalna bloka po principu 2S+2B+2H. Ne samo zbog toga što se SDP zbog svoje deklarativne multietničnosti odbija svrstati u bošnjački nacionalni blok, nego prvenstveno zbog toga što u šestočlanoj nacionalnoj koaliciji ne bi mogao računati na dominantnu poziciju u izvršnoj vlasti. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik već je u nekoliko navrata ponovio stav da  novi predsjednik Vijeća ministara BiH ne može biti iz SDP-a nego iz reda hrvatske političke partije koja je na proteklim izborima osvojila najveću podršku hrvatskog biračkog tijala. SDP-ov je problem u tome što Dodik svoju namjeru može i realizirati budući da u savezu sa SDS-om kontrolira natpolovičnu većinu srpskih zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Čak se i SDP-ov odani saveznik, SDA, drži rezervirano prema namjeri Zlatka Lagumdžije da preuzme čelnu poziciju u Vijeću ministara BiH. Doduše, SDA ne spori pravo SDP-u da kao relativni pobjednik parlamentarnih izbora kandidira mandatara državne vlade, no diskretno upozoravaju SDP kako mora povesti račina o nacionalnosti novog mandatara, što je posve jasna sugestija SDP-u da bi umjesto Lagumdžije trebao predložiti mandatara iz reda hrvatskog naroda.

Lagumdžija vjeruje da bi eliminiranjem HDZ-a iz parlamentarne većine primorao Dodika da promijeni tvrdokorni stav oko izbora novog mandatara Vijeće ministara BiH. Ubijeđen je da je Dodik personalno vezan za Čovića i da bi odustao od forsiranja hrvatskog mandatara ako bi bio kandidiran iz „alternativnog“ HDZ-a 1990 s čijim liderom, Božom Ljubićem, Dodik nije pretjerano blizak. U SDP-u vjeruju da bi Dodik, ako bi birao između Lagumdžije i Ljubića,  vjerovatno dao prednost lideru SDP-a.

PODJELA IZBORNOG PLIJENA

SDP-ov pokušaj da eliminiranje HDZ-a iz parlamentarne većine opravda principijelnim razlozima, stvaranjem programske a ne matematičke koalicije, prilično je neuvjerljiv, no vjerovatno bi „prošao“ da SDP-ova potraga za „programskim partnerima“ nije krenula od SDS-a, čije rukovodstvo s ponosom ističe privrženost liku i djelu svog utemeljitelja Radovana Karadžića. Srdačni sastanak delegacija SDS-a i SDP-a, i dogovor o „zajedničkim programskim ciljevima“, jasan je dokaz da se iza scene odvija gola bitka za vlast i raspodjelu izbornog plijena. SDP očito računa da bi bolje prošao ako bi izbornu plijen dijelio s nekoliko malih partija, poput HSP-a i „salame“, kako posprdno u SDP-u nazivaju Lijanovićevu stanku Radom za boljitak. Pokušavajući razbiti „hrvatski blok“, Lagumdžija nije škrtario na obećanjima datim Ljubićevom HDZ-u 1990, s kojim je, kako stoji u službenom priopćenju, „SDP postigao visok nivo programske suglasnosti“.

UČVRŠĆEN SAVEZ ČOVIĆ-LJUBIĆ

No, SDP-ov pokušaj razbijanja hrvatskog nacionalnog bloka okončan je potpunim debaklom. Dan nakon razgovora u Sarajevu s vodstvom SDP-a, čelnici HDZ-a 1990 sastali su se u Mostaru s HDZ-om BiH gdje je, kako se čini, potvrđena monolitnost hrvatskog nacionalnog bloka. Nakon mostarskog susreta, na press konferenciji su Ljubić i Čović rekli da će „u vlast ići samo zajedno“ i da će „odlučno odgovoriti ako se pokuša eliminirati 90-postotna volja hrvatskog naroda“. I ne samo to: Čović i Ljubić su odlučili u hrvatski bok pozvati i Jurišićev HSP kako bi otklonili i teoretsku mogućnost formiranja SDP-ove Alijanse. Nakon potvrđenog saveza dva HDZ-a, SDP je pritjeran u ćošak: još samo može birati hoće li sudjelovati u šestočlanoj koaliciji tri nacionalna bloka, ili će priznati kapitulaciju i odustati od vlasti.

Dodikova podrška Čoviću

STRAH OD BROJČANE PREDNOSTI BOŠNJAKA

Lider SNSD-a Milorad Dodik nebrojeno je puta ponovio stav da bi novi predsjedavajući Vijeća ministara BiH trebao biti Hrvat, i to iz reda hrvatske partije koja je na proteklim izborima dobila najveću podršku hrvatskog biračkog tijela. U SDP-u su uvjereni da Dodik personalno favorizira svog prijatelja Dragana Čovića, no Dodik tvrdi da je riječ o principijelnom stavu za koji se ne zalaže zbog HDZ-a i Čovića nego prvenstveno zbog SNSD-a! Ako bi se eliminirao princip nacionalne rotacije u Vijeću ministara BiH, smatra Dodik, onda bi i svaki naredni mandatar mogao biti iz reda bošnjačkog naroda koji ima brojčanu prednost.

Čovićev diplomatski trijumf

MARTENS SPOJIO ČOVIĆA I MERKELOVU

U diplomatskim krugovima se spekulira da je važnu ulogu u jačanju hrvatskog nacionalnog bloka u BiH odigrao politički i državni vrh susjedne Hrvatske, ali i vrh Evropske narodnjačke partije (EPP) čiji je predsjednik Vilfrid Martens u iznimno dobrim odnosima s liderom HDZ-a Draganom Čovićem. Upravo je Martens aranžirao nedavni sastanak Dragana Čovića s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu, s kojeg se lider HDZ-a vratio pun samopouzdanja i odlučnosti. S druge strane, SDP je prilično zategnuo odnose sa sestrinskom partijom iz Hrvatske zbog procjene da je hrvatski predsjednik Ivo Josipović otvoreno podržao hrvatski nacionalni blok u BiH. Upadljiva je činjenica da niko iz SDP-a nije prisustvovao ceremoniji u Banjoj Luci na kojoj je Josipoviću uručena nagrada „Ličnost godine“.

SDA ne vjeruje u alijansu

„AKO U VLASTI IMA MJESTA ZA SDS, ONDA IMA I ZA HDZ“

Istaknuti zvaničnik iz najužeg vrha SDA za Slobodnu Bosnu je rekao da bi eliminacija dva HDZ-a iz vlasti „za SDP mogla biti od koristi na kratke staze, ali bi dugoročno nanijela ogromnu štetu bošnjačkom narodu“. Naš sagovornik kaže da „puno toga u politici HDZ-a nije prihvatljivo“, ali dodaje da je još manje prihvatljiva politika SDS-a, „pa ipak SDP ne traži da se iz vlasti eleiminira SDS, nego je SDP pokušao u vlast uvući SDS, čak i prije nego što se toga dosjetio Milorad Dodik“.

Anketa