RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Kako su ubijani Hrvati i Srbi u Bugojnu

Napisano 20.06.2011. 09:43

Ekskluzivno – Večernji posjeduje 26 stranica pisma Enesa Sijamije koje je poslao tužiteljici i u kojem je do u detalje opisao zločine Armije BiH nad Hrvatima i Srbima u Bugojnu

Kako su ubijani Hrvati i Srbi u Bugojnu

Svaki zločin nad Hrvatima i Srbima u Bugojnu bio je nagrađivan. Počinitelji zločina javno su se hvalili na Radiju Bugojno kada bi ubili „ustašu“ i žalili što ih nisu ubili više…

■ Nikicu Miloša Handžić je ubio, ali prije toga uzeo mu je novac za 'slobodu'
■ Od 110 policajaca zaduženih za zarobljene Hrvate u BH banci, samo ih pet nije tuklo zarobljene

Vrlo nezgodan svjedok. Tako bi se u najkraćem mogao opisati Enes Sijamija koji trenutačno živi u Beču gdje se sklonio nakon tri pokušaja da ga se likvidira. Sijamija tvrdi da iza sva tri pokušaja atentata u BiH te jednog u Austriji stoji Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna, koji je cijelo vrijeme bio pod zaštitom bošnjačkog političkog vrha na čelu s Alijom Izetbegovićem. Osim uloge bošnjačkog političkog vrha u zločinima u Bugojnu, a Sijamija tvrdi da je upravo Izetbegović Mlaći dao zeleno svjetlo za etničko čišćenje Bugojna, u pismu je opisan i karakter Enesa Handžića, bivšeg pomoćnika za sigurnost 307. motorizirane brigade Armije BiH, koji je nakon sklapanja sporazuma o priznanju krivnje s Tužiteljstvom BiH osuđen na osam godina zatvora.

Kazna preblaga

Iz Sijamijina pisma jasno se iščitava kako je izrečena kazna Handžiću preblaga te da je on osoba s kojom nije trebalo sklapati nikakve sporazume. Sijamija koji je bio njegov podređeni tvrdi da je Handžić odlučivao o životu i smrti hrvatskih i srpskih zarobljenika, a dio njih likvidirao je nakon što bi od njih uzeo novac. Među njima je i Nikica Miloš zvani Kardelj od kojeg je Handžić tražio, a vjeruje se i dobio 25 tisuća maraka u zamjenu za slobodu. Nakon što mu je uzeo novac, Handžić je dao nalog da se Miloša likvidira, i to na krajnje brutalan način. Zločinački um Enesa Handžića nije se zadovoljio ni premlaćivanjem do smrti nego je tijelo ovog zatočenika više puta spaljivano kako u javnost ne bi izašla istina o načinu ubojstva.

O vlastitoj odgovornosti, jer Sijamija je u ratu bio Handžićev poslušnik, piše: "Ako sam ja ubijao ljude kako me se optužuje, zašto me Enes Handžić nije dao uhititi odmah nakon rata kada je bio ministar policije, odnosno prijavio zločin", stoji u Sijamijinu pismu. Da je u Bugojnu postojao precizan plan etničkog čišćenja u koji su bile uključene sve strukture, od vojnih do policijskih, dokazuje i podatak da je eksploziv za miniranje zvonika crkve sv. Ante nabavljen u policiji. Zvonik je, piše Sijamija, minirao Bakir Morić, a cilj je bio rastjerati i ono malo Hrvata što je tijekom rata ostalo u Bugojnu.

Crkveni zvonik

Osim sramne uloge u miniranju crkvenog zvonika, Sijamija je u pismu tužiteljici Terzić naveo i nekoliko imena policajaca koji su u ratu činili zločine nad Hrvatima i Srbima, a još uvijek rade u policiji.

Sijamija je pismo tužiteljici Terzić napisao 8. lipnja. Želja mu je da se pronađu svi nestali, Hrvati i Srbi, a tužiteljici je poručio da se čuva jer, kaže na kraju pisma, "kokošari su spremni na sve". Pod "kokošarima" Sijamija smatra Dževada Mlaću i njegove ratne suradnike, a oni su očito bili u svim strukturama, od vojske i policije do političkog vrha.
■■■■■■■■■■■■
■ Detalji pisma
Svaki zločin nad Hrvatima i Srbima u Bugojnu bio je nagrađivan. Počinitelji zločina javno su se hvalili, na Radiju Bugojno, kada bi ubili „ustašu", a često su znali kazati kako im je žao što ubiše samo jednog, a ne stotinu „ustaša'*. Od novca koji su uzimali od hrvatskih zarobljenika lažući im da će ih osloboditi, obogatili su se i Enes Handžić i Dževad Mlaćo, ali i njihovi najbliži suradnici. Za otimanje novca od Hrvata i Srba Mlaćo je svojeg ratnog tjelohranitelja Edina Ždralovića nagradio radnim mjestom općinskog službenika u Bugojnu. a Mubekira Mlivu, svojega vozača, zaposlio je na RTV Bugojno.
■■■■■■■■■■■■
■ Sve dozvoljeno
Mudžahedini
Na Rostovu gdje su tijekom rata bili smješteni mudžahedini kojima je zapovijedao Jahija Seferović, piše Sijamija, bilo je dozvoljeno sve. „Pljačkali su hrvatska i srpska sela, a potom se molili nekom svom Allahu. Da bilo što urade, njih policija nije smjela privesti", navodi Sijamija u pismu tužiteljici.
■■■■■■■■■■■■
■ Molbe rijetko uslišane
Mlaćino i Handžićevo poimanje vjere
Časna sestra Pavka, koja je uporno pokušavala ući u logor Stadion i pomoći hrvatskim zarobljenicima, morala je za to danima moliti Hadžića. Njezinim molbama rijetko bi se, skoro nikad smilovao. Sijamija piše da je časnoj sestri Pavki u logor uspjelo ući tek s predstavnicima Međunarodnog crvenog križa. Osim nepoštivanja katoličkih vjerskih službenika, Hanždić i Mlaćo, kao i njihovi suradnici, pokazivali su u najmanju ruku čudno poimanje i vlastite vjere.
„Nakon što bi napravili plan koga će sutra ubiti, išli bi se moliti u džamiju. Od BH banke, mjesta okrutnih zločina nad Hrvatima, napravili su islamski centar", piše Sijamija.
■■■■■■■■■■■■
■ Sijamija tvrdi u pismu
 Policajci koji su čuvali bh. Hrvate i koji su opterećeni ratnom prošlošću - i danas rade
"Od 110 policajaca zaduženih za zarobljene Hrvate u BH banci, samo ih pet nije tuklo zarobljenike, a neki od njih i danas su u policiji", napisao je Enes Sijamija u pismu državnoj tužiteljici Slavici Terzić.
Nihad Čatić, koji je premlaćivao Hrvate u logoru Stadion i sudjelovao u spaljivanju ubijenih hrvatskih zarobljenika, i danas radi u policiji u Bugojnu, Irfan Cetić, šogor Enesa Handžića, danas je policajac u Donjem Vakufu, a u ratu je bio desna ruka Senadu Dautoviću, ratnom zapovjedniku policije u Bugojnu, kojemu se danas također sudi za ratne zločine.
Meho Sadiković, upravitelj logora Stadion prije Nisveta Gasala, skinut s dužnosti zbog pljački hrvatskih zatočenika, danas je policajac u Sarajevu. Sadiković je zarobljavao Hrvate i isticao se u njihovu premlaćivanju, piše Sijamija.
■■■■■■■■■■■■
■ Miniranje

Bakir Morić, koji je 1996. godine minirao zvonik katoličke crkve u Bugojnu kako bi se rastjeralo i ono malo Hrvata što je bilo ostalo u ovom gradu, Sijamiji je prijetio prije njegova odlaska u Austriju.
„Rekao mi je da se nigdje ne mogu sakriti jer će me on pronaći", stoji u Sijamijinu pismu Slavici Terzić. Sijamija tvrdi da je Morić uživao u premlaćivanju Hrvata, a to, kaže, može potvrditi i Izet Pandžo, danas sudski policajac u Bugojnu. Zadatak da skrije tijela svih ubijenih u policiji imao je Asim Balihodžić.
■■■■■■■■■■■■
■ „Želim svjedočiti pred Sudom BiH i pritom u oči gledati Enesa Handžića i ostale koji lažu o zločinima u Bugojnu", poručio je Sijamija. Tvrdi da je njegova najveća pogreška u tomu što je vjerovao Izetbegoviću i Selmi Cikotiću.

| VL | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi