Web katalog
Najčitanije
Najčitanije zadnjih 7 dana
Najkomentiranije
Najbolje ocijenjeno
Statistika
- Ukupno registriranih korisnika: 9814
- Ukupno članaka: 23656
- Ukupno komentara: 2087
- Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
- Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44
Koalicija pada na (hrvatskom) kanalu

HDZ-ovi: S kime dalje, rodijače?!
Koalicija pada na (hrvatskom) kanalu
Budući je već sada bjelodano kako je ova tema, kao, inače, malo koja druga, ujedinila bošnjačke stranke, malo je vjerojatno kako će HDZ-ovi imati više ikakvog razloga da s Bošnjacima dijele ministarske fotelje u Vijeću ministara. Dakle, mogućnost da vladajuća šestorka izdrži do izborne 2014. je ravna onoj da Smiljko Šagolj zatvori slastičarnu u Splitu, vrati se u rodnu Hercegovinu i preuzme Hrvatsku radioteleviziju
Piše: Josip Vričko, Dani
Prije petnaestak dana aktualno Vijeće ministara obilježilo je prvi rođendan u tzv. novom sazivu na jedan prilično orginalan način. Na dnevnom se redu, naime, našla stara bošnjačkohrvatska tema uspostava RTV kanala na hrvatskom jeziku, ili hrvatski kanal ili, kako to vole kazati osporavatelji, hadezeovska televizija. Bosansko(hercegovačka) je javnost uglavnom upoznata što se događalo nakon što je Vjekoslav Bevanda uspio ovu točku dnevnog reda uopće ugurati na sjednicu bh. Vlade.
No, nedavno je predsjedatelj Vijeća ministara, usred žestoke polemike ovim povodom, osjetio potrebu da u hercegovačkom izdanju zagrebačkog Večernjeg lista još jednom progovori o toj, tvrde svjedoci, prilično dramatičnoj sjednici.
Iznenađujuće Bevandino iznenađenje Bevanda tvrdi kako je zaprepašten količinom strasti koja je izražena nakon što je četvrti kanal prošao (makar) na VM. Naime, ovaj visoki državni, ali i HDZ-ov dužnosnik drži kako je taj, sad već, mitski kanal, bio test spremnosti prihvaćanja Hrvata kao ravnopravnog partnera u Bosni i Hercegovini. Bevandu je najviše, neprijatno, dakako, iznenadio resorni ministar Damir Hadžić, koji je glasao protiv izmjena zakona o RTV servisu, a da, tvrdi njegov šef, nije ni pročitao materijal. Štoviše, Hadžić je toliko šokirao Bevandu da je on u takvom teškom stanju! osjetio stanoviti žal za Jugoslavijom!!! Pa kaže: "U doba komunizma, Jugoslavije, imali smo programe na jezicima manjina. Ovo sada je, međutim, poruka Hrvatima da obore glave i da nemaju prava ni na što", primijetio je ogorčeni Bevanda, definitivno svjestan da je SDP mrtav hladan naslijedio imovinu Saveza komunista BiH, ali neke ondašnje navade baš i ne.
Iznenađuje, međutim, ovo Bevandino iznenađenje potezom, prije svega, SDPa, pa tek onda i Radončićeva SBB-a. Naime, i glede drugog, a zapravo prvog, hrvatskog zahtjeva, onog vezanog za izbor (hrvatskog) člana Predsjedništva BiH, bošnjački je blok unutar tzv. nove šestorke, plus SDA, složno protiv neizravnog, dakle onog u Parlamentu izašnjavanja. Kada se, dakle, sve zbroji jedino oko čega su se dva HDZ-a složili sa bošnjačkim partnerima je budžet. Što je, makar kada je o Hrvatima riječ, jedino oko čega se ne slažu bošnjačke stranke. I zbog čega je, na koncu, najjača bošnjačka stranka SDA prešla u oporbu.
A distrikt?! Zanimljivo, kada je predsjednik Federacije Živko Budimir u, istina, predizbornoj kampanji pokušao afirmirati ideju Posavina distrikt, Čović nije reagirao. Baš, uostalom, kao ni Ljubićeva devedesetka koja je u doba pakta sa Budimirovim pravašima, o Posavini vodila više računa negoli u prvim danima obnovljene ljubavi sa starijim HDZ-om. Po općoj ocjeni, Čović je ignorirao predsjednika Federacije zbog dobrih odnosa sa Miloradom Dodikom, koji, dakako, ne voli da se o teritoriji Republike Srpske govori čak i hipotetski. Dosta mu je Brčko... što se distrik(a)ta tiče.
Zbog toga pomalo zbunjuje zašto je Čović baš sada kada se niti oko jednog hrvatskog pitanja ne može dogovoriti sa koalicijskim bošnjačkim strankama odlučio krenuti ka zabranu eresovskog vožda?! Kao jedino logičan odgovor nameće se to kako stožernik vidi da od aktualne šestorke nema ništa, pa je uvjeren kako samo sa hrvatskim strankama može krenuti u bitku za hrvatske interese. U ovoj, evo, već predizbornoj godini.
To jeste teži izbor, ali jedini moguć kao, uz ino, priprema za reformu Ustava. U tom kontekstu, on čak i primjedbe Crkve, artikulirane kroz gore rečenu kardinalovu opasku, uzima samo kao dobrodošle. Štoviše, Čović vjeruje kako prvi put nakon desetak godina postoji sinergija, jedinstven stav političkih, crkvenih, kulturnih i gospodarskih čimbenika (u) Hrvata koji na isti način promišlja budućnost BiH i poziciju hrvatskog naroda.
Najavljujući slijedom toga kako će Hrvatski narodni sabor krajem ožujka, tek nešto prije negoli će ekspertni tim kojeg je netom sastavio američki veleposlanik Moon progovoriti o reformi Federacije, donijeti hrvatsku strategiju ali ne samo federalnu nego bosanskohercegovačku. Kao jedan od dometa HNS-a, hadezeovski lider navodi činjenicu kako je na okupu održao devet hrvatskih stranaka, ali i navijestio kako bi im se mogle pridružiti i druge (Hrvati, inače, imaju 29 registriranih stranaka) stranke koje su prepoznale domete Sabora.
Kako i sam Čović od kraja ožujka, za kada je najavljen HNS očekuje mnogo, taj bi se datum mogao uzeti i kao onaj do kojega će biti definitivno jasno može li aktualna šestorka izdržati nove kušnje. A jedan od njih će biti vrlo brzo kada će prvo Zastupnički, a odmah zatim Dom naroda državnog parlamenta raspravljati o hrvatskom kanalu.
Budući je već sada bjelodano kako je ova tema, kao, inače, malo koja druga, ujedinila bošnjačke stranke, malo je vjerojatno kako će HDZ-ovi imati više ikakvog razloga da s Bošnjacima dijele ministarske fotelje u Vijeću ministara. Dakle, mogućnost da vladajuća šestorka izdrži do izborne 2014. je ravna onoj da Smiljko Šagolj zatvori slastičarnu u Splitu, vrati se u rodnu Hercegovinu i preuzme Hrvatsku radioteleviziju.
Čovićeva sjena
Zaštitni mehanizmi
Lider Devedesetke Božo Ljubić, u svom nastojanju da izađe iz Čovićeve sjene, ovih je dana, na stanovit način, doveo u pitanje i tzv. novu četvorku. Da bi, tvrdi on, HDZ-ovi ušli u vlast uvjet svih uvjeta je uvođenje mehanizma po kojem se izbjeglo nadglasavanje hrvatskih ministara u Federalnoj vladi. Što znači, tumači Ljubić, da se najmanje trećina hrvatskih ministara u vladama na svim razinama (dakle, i županijskoj) mora složiti s bilo kojim zakonskim prijedlogom kako bi mogao proći Vladu.
Vezani članci
- Tomislav Zelenika: Što hoćete vi, dragi moji Hrvati?
- Zašto Stjepan Radić smeta guskama u (sarajevskoj) magli?!
- Uputstvo SIP-a o popuni Doma naroda PFBiH je neustavno i nezakonito
- Ivan Vukoja: Komšićev izbor je i nelegitiman i nelegalan
- Analiza Mirjane Kasapović: Bosanski unitarist i politička štetočina će postati grobar BiH
- Arhiva vezanih članaka
Nema komentara