Lagumdžijin lov na "poštene" Hrvate

Piše: Asim Metiljević

POSTIZBORNA DRAMA - SDP nadomak Alijanse

Pred odlučni susret sa šefom HDZ-a Draganom Čovićem, lider SDP-a Zlatko Lagumdžija užurbano pokušava obezbijediti prevlast u hrvatskom klubu Doma naroda federalnog Parlamenta; Slobodna Bosna analizira može li SDP formirati vlast bez dva HDZ-a i smije li se SDP upustiti u takvu političku avanturu

SDP obezbijedio pet sigurnih delegata u Domu naroda, a za formiranje Alijanse nedostaje mu još samo jedan (pouzdan) glas

Sudbina nove federalne vlasti Alijanse, na čijoj uspostavi predano radi SDP i njegov lider Zlatko Lagumdžija, nalazi se u rukama Elvire Abdić-Jelenović, kćerka Fikreta Abdića. Elvira se, kako kaže, s ponosom izjašnjava kao „Hrvatica muslimanske vjeroispovijesti“ i kao takva izabrana je u ime DNZ-a u Skupštinu Unsko-sanskog kantona iz koje će u novom sazivu Doma naroda Parlementa Federacije BiH sudjelovati pet delegata - po dva iz reda bošnjačkog i srpskog naroda te jedan delegat iz reda hrvatskog naroda. Za konsituiranje nove vlasti Alijanse,  SDP bi u hrvatskom klubu Doma naroda morao osigurati najmanje šest glasova što bi bilo dovoljno da „preglasa“ 11 delegata iz reda hrvatskog naroda u ovom Klubu koji su pod kontrolom dva HDZ-a.

GLAS IZ ŠEŠIRA

Prema trenutnom rasporedu snaga, SDP je u suradnji s Lijanovićima uspio obezbijediti pet sigurnih delegata koji se izjašnjavaju kao Hrvati. Istina, SDP u Skupštini Unsko-sanskog kantona ima i jednog delegata iz reda hrvatskog naroda (Ivan Prša), no njegov izbor u Dom naroda presudno ovisi od stava DNZ-ove zastupnice Elvire Abdić-Jelenković.

Izbornim pravilima je predviđeno da se izbor između dva zastupnika s jednakim brojem glasova obavi žrijebom, osim naravno u slučaju da se jedan od zastupnika povuče u korist drugog. Posljednjih dana zastupnica DNZ-a Elvira Abdić-Jelenović nalazi se pod snažnim pritiskom: s jedne strane, SDP je pokušava nagovoriti da se povuče u korist Ivana Prše, dok s druge strane dva HDZ-a Elviru nagovaraju da se prikloni HDZ-ovoj većini u hrvatskom klubu Doma naroda, što bi definitivno onemogućilo SDP da uspostavi vlast Alijanse.

JURIŠIĆ NA VAGI

No, glas Elvire Abdić-Jelenović presudit će samo u slučaju da se HSP definitivno prikloni hrvatskom nacionalnom bloku koji bi u tom slučaju imao sigurnih 11 glasova.

Iako se u ovom trenutku čini da je HSP nešto bliži SDP-u, upućeni tvrde da stranačko rukovodstvo predvođeno Zvonkom Jurišićem još uvijek vaga odluku. O tome svjedoči i činjenica da na nedavno održanoj konstituirajućoj sjednici Predstavničkog  doma Parlamenta Federacije nije izabrano parlamentarno rukovodstvo, što praktično znači da SDP još uvijek nema jasnu sliku buduće parlamentarne većine ili pak da se SDP naprosto ne usuđuje iz vlasti istisnuti dva HDZ-a koji su na proteklim parlamentarnim izborima dobili nadmoćnu podršku hrvatskog biračkog tijela.

Bošnjački koalicioni partner SDP-a, SDA i njen lider Sulejman Tihić, zagovara koncept uspostave široke i stabilne parlamentarne većine koja je pak nezamisliva bez sudjelovanja legitimnih političkih predstavnika hrvatskog naroda. Postizbornim inžinjeringom SDP bi možda i mogao obezbijediti tijesnu većinu za uspostavu vlasti Alijanse, no u SDA procjenjuju da bi postizborno prekrajanje izborne volje hrvatskog naroda bilo krajnje rizično i štetno za ukupnu stabilnost BiH i osobito Federacije BiH.

OPASNA AVANTURA

Golemi dio hrvatske javnosti frustriran je izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Analizom izbornih rezultata nedvojbeno je utvrđeno da su za Komšića listom glasali Bošnjaci, odnosno da je u svim kantonima s hrvatskom većinom pretrpio težak izborni debakl.

No, frustracije hrvatske javnosti zbog sumnjivog izbornog legitimiteta Željka Komšića posve su beznačajne u poređenju sa sumnjama i frustracijama koje bi, posve izvjesno,  izazvala SDP-ova vlast Alijanse čije bi konstituiranje podrazumijevalo još najmanje dvije „izborne krađe“ na štetu hrvatskog naroda: parlamentarna većina Alijanse, uz potporu bošnjačke većine, preuzela bi ključne poluge vlasti i na državnoj i na federalnoj razini. Čelnu poziciju u Vijeću ministara BiH vjerovatno bi preuzeo lider SDP-a Zlatko Lagumdžija, a SDP bi izabrao i predsjednika Federacije BiH, u čijoj je nadležnosti izbor cijele izvršne vlasti, uključujući federalnog premijera i 16 federalnih ministara.

TEŠKA DILEMA

Čelništvo SDP-a nalazi se pred jednom od najtežih dilema u poslijeratnom razdoblju BiH. Vlast Alijanse omogućila bi SDP-u da se nametne kao neprikosnoveni lider nove parlamentarne većine, da svoje kadrove razmjesti na ključne pozicije izvršne vlasti i da preuzme punu kontrolu nad najvrednijim nacionalnim resursima. No, istovremeno, vlast Alijanse bez sudjelovanja legitimnih hrvatskih predstavnika izazvala bi žestok otpor u najvećem dijelu hrvatske javnosti, uključujući i javnost susjedne Hrvatske, a vjerovatno bi izazvala tihi diplomatski bojkot značajnog dijela međunarodne zajednice, poglavito evropskih diplomatskih krugova.

U posljednje vrijeme primjetno je zahlađenje odnosa između vrha SDP-a i hrvatskog predsjednika Ive Josipovića koji na mogućnost formiranja vlasti Alijanse gleda kao na krajnje opasnu političku avanturu s teškim i dugotrajnim posljedicama. Vrh SDP još više brine izostanak evropske diplomatske podrške za projekat Alijanse, ali i izostanak eksplicitne podrške američke diplomatije, koja je deset godina ranije odigrala ključnu ulogu u formiranju tadašnje Alijanse.

U dijelu hrvatske političke javnosti Lagumdžijina prijetnja Alijansom tumači se kao blef, kao Lagumdžijin pokušaj da ojača pregovaračku poziciju pred skori susret s čelnikom HDZ-a Draganom Čovićem. Na taj će sastanak Lagumdžija doći s prilično jakim adutima, sa skoro konstituiranom parlamentarnom većinom u kojoj bi se eventualno mogao naći prostor i za HDZ pod uvjetom da Čović odustane od nekih ranijih zahtjeva. Naprimjer, od zahtjeva da HDZ imenuje novog mandatara Vijeća ministara BiH, što zapravo i jeste glavni razlog sukoba Lagumdžije i Čovića.

SDP-U TREBA ŠEST, A HDZ-U 12 GLASOVA

Izbornim zakonom BiH (poglavlje 9A) preciziran je način izbora čelnika Federacije BIH - predsjednika i dva dopredsjednika u čijoj je nadležnosti izbor cijele izvršne vlasti. Kandidate za predsjednika i dva dopredsjednika može istaći najmanje jedna trećina u svakom od tri kluba u Domu naroda Parlamenta BiH. Lista koja dobije većinu glasova u Predstavničkom domu bit će izabrana, ali pod uvjetom da dobije i natpolovičnu većinu glasova u sva tri kluba. No, u ponovljenom glasonju, ako lista u prvom krugu ne bude prihvaćena, primjenjuje se reducirani model, prema kojem je potrebno obezbijediti podršku najmanje po šest zastupnika u svakom od tri kluba. Dakle, u ponovljenom glasanju, SDP sa šest glasova u hrvatskom klubu može preglasati 11 delegata iz reda HDZ-a!

ELVIRA PRISTUPILA ALIJANSI?!

Nedavni susret čelnika SDP-a i DNZ-a u većem dijelu bošnjačke javnosti popraćen je sa simpatijama, kao znak dobre volje obje partije da se angažiraju na prevladavanju jaza stvorenog međubošnjačkim ratnim sukobom. Ne sporeći i takve namjere, ipak treba reći da su se čelnici SDP-a prvenstveno zainteresirani za glas DNZ-ove zastupnice Elvire Abdić-Jelenović, koji bi, po svemu sudeći, mogao biti odlučujući kod formiranja nove parlamentarne većine.

Najstarija kći Fikreta Abdića, Elvira Abdić Jelenović, i u protekle četiri godine bila je delegat Unsko-sanskog kantona u Domu naroda Parlamenta BiH. Naravno, kao Hrvatica, sudjelovala je u radu hrvatskog kluba. Nakon susreta s čelništvom DNZ-a, vrh SDP uvjeren je da će Elvira Abdić-Jelenović glasati u korist Alijanse. Elvira je rođena u Hrvatskoj (Karlovac) 1967. godine, po zanimanju je građevinski inžinjer, a profesionalno je angažirana u privatnoj kompaniji Finab, čije je sjedište u Velikoj Kladuši. Udata je, ima dvoje djece a stalno je nastanjena u Hrvatskoj, u naselju koje je oko pet kilometara udaljeno od Velike Kladuše.

Slobodna Bosna

Anketa