RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Međunarodni pakt za hrvatski kanal

Napisano 30.12.2011. 15:51
HTV HB

Piše: Duška Jurišić

U siječnju će se pred Vijećem ministara BiH naći novi zakon o javnom RTV servisu na hrvatskom jeziku. Kada se ključna rasprava ne bi vodila politiziranjem ovog pitanja, bila bi to odlična prilika za preustroj Javnog RTV sistema koji se do sada pokazao nefunkcionalnim

Samo prije četiri godine tadašnji visoki predstavnik Miroslav Lajčak kategorično je pred TV kamerama odbio svaku mogućnost uspostave hrvatskog javnog RTV servisa. Njegov nasljednik Valentin Inzko u više navrata je rekao da o ovoj mogućnosti treba razgovarati. Nedavno je slično o tome za Dane govorio i njegov zamjenik Roderick Moore.

Jedan od razloga Lajčakovog kategoričnog odbijanja uspostave hrvatskog kanala mogla je biti potreba da se provedu jedva usvojeni zakoni o Javnom sistemu i servisu BiH, te donese Zakon o RTV Federacije BiH, kako bi se ispunio jedan od 16 uslova za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Formiranje još jednog kanala značilo bi vjerovatno “raspakivanje” cijelog zakonskog paketa i dovođenje u pitanje reforme javnog RTV sistema, a samim tim i potpisivanja Sporazuma sa Evropskom unijom.

Međutim u posljednje vrijeme česte su optužbe hrvatskih stranaka, među kojima prednjače prvaci Hrvatske stranke prava poput Zvonka Jurišića da je HDZ BiH još 1998. godine propustio šansu za uspostavu javnog RTV servisa na hrvatskom jeziku.

“To je potpuna neistina. Ja sam živi svjedok tih rasprava koje su se odvijale u Federalnom parlamentu. S naše strane uvijek je bio identičan zahtjev da se na razini Federacije formira javna televizija koja će imati dva kanala, jedan pretežno na hrvatskom, a drugi pretežno na bosanskom jeziku. Ni u jednom momentu nije bila takva vrsta ponude. Naprotiv. I kad bi se pod određenim pritiscima usuglasili, a znali su se usuglasiti, pa je jednom iz Vlade Federacije došao prijedlog da se ide sa dva kanala na ova dva jezika, onda bi se to u parlamentarnoj proceduri amandmanskim djelovanjem naprosto poništilo. Amandmansko djelovanje je dolazilo iz stranaka koje odražavaju interese bošnjačkog naroda”, kaže za Dane predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mato Franjičević.

2001. godine, odlukom Visokog predstavnika, uspostavljena je Federalna radio-televizija sa dva kanala kako bi se, između ostalog, osiguralo ravnopravno prisustvo oba jezika. “Intervencije iz OHR-a dovele su do situacije da se izgubio taj drugi kanal na FTV-u. Negdje u studenom 2003. godine trojica premijera, dva entitetska i jedan državni, od kojih nijedan nije bio Hrvat, sastali su se i dogovorili koncepciju Javnog RTV sustava u BiH i to je ono što otprilike imamo sada. Ta koncepcija je donekle zadovoljila i srpske i bošnjačke interese, a hrvatske nije ni izbliza. Predstavnici međunarodne zajednice, koji su se bavili ovom problematikom išli su linijom manjeg otpora i složili su se s ovom koncepcijom”, smatra Franjičević.

Vitalni nacionalni interes 2005. godine hrvatski delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine su povodom donošenja Zakona o Javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine pokrenuli pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Ustavni sud BiH nije prihvatio njihovu argumentaciju da je nacionalni interes Hrvata ugrožen uspostavom sistema sa jednim državnim i dva emitera na entitetskom nivou.

Poslanici iz hrvatskog naroda, predvođeni HDZ-om BiH, nastavili su bitku za hrvatski javni emiter pokušavajući to pravo ostvariti na federalnom nivou. Bio je to jedan od razloga što je Zakon o RTV-u Federacije BiH usvojen sa zakašnjenjem od skoro tri godine u odnosu na Zakon o Javnom RTV sistemu i Zakon o Javnom RTV servisu BiH. Nakon uloženog zahtjeva hrvatskih zastupnika, i Ustavni sud Federacije je utvrdio da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa Hrvata.

2008. godine Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH donio je zaključak u skladu s kojim je potrebno izvršiti izmjene Zakona o Javnom RTV sistemu i omogućiti uspostavu emitera na hrvatskom jeziku. Sada, tri godine poslije, Ministarstvo za promet i komunikacije najavljuje da su izmjene zakona o javnom RTV sistemu i servisu BiH spremne, te prijedlog nacrta Zakona o Javnom RTV servisu na hrvatskom jeziku i Elaborat za organizacijsko-programski i tehničko-tehnološki segment uspostave ovog emitera. “Sada je zadnja faza prečišćavanja tekstova ovih dokumenata, jer se u prethodnim godinama nije imala u vidu digitalizacija”, kaže ministar za promet i komunikacije BiH Rudo Vidović i najavljuje da će novi zakon i izmjene i dopune postojećih uskoro biti na dnevnom redu Vijeća ministara BiH: “Mislim da bi polovicom prvog mjeseca odnosno već na prvoj ili drugoj sjednici Vijeća ministara BiH u Novoj godini mogao biti razmatran tekst novog zakona uz izmjene dva postojeća. Prema mom iskustvu rijetke su situacije da Vijeće ministara zaustavi neki zakon. Osim toga Vijeće ministara prihvatilo je razmatranje ovih zakona u svoj Program rada. Zato vjerujem da će oni dobiti podršku”.

Ukoliko Vijeće ministara BiH prihvati izmjene postojećih i novi zakon o hrvatskom kanalu, te ih uputi u parlamentarnu proceduru, u SDP-u, SDA i Stranci za BiH ne postoji raspoloženje da se to prihvati.

“Prvo, nisam uvjeren da će ostati tako tvrdi i zakovani stavovi stranaka, koje ste spomenuli, a koje sada nisu sklone realizaciji ove ideje. Mislim da će se kad se otvori parlamentarna rasprava o ovoj problematici, i kada se razmjene za i protiv, da će argumenti za realizaciju jedne ovakve ideje biti dovoljno jaki da uvjere i one koji trenutačno zaziru ili nisu raspoloženi za nešto ovakvo. Moram podsjetiti da je neprihvatljivo ometanje utemeljenja kanala na hrvatskom jeziku, kanala koji traži hrvatski narod putem svojih legitimnih predstavnika i po tom pitanju smo jedinstveniji nego po brojnim drugim političkim pitanjima, jer to pravo proističe iz presudno važnih međunarodnih paktova kao što je Međunarodni pakt o građanskim političkim pravima, te Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Uvjeren sam da su predstavnici međunarodne zajednice u međuvremenu korigirali svoj stav upravo zbog činjenice da je blokiranje, odnosno onemogućavanje Hrvatima da se izbore i dobiju kanal na svom jeziku, zapravo opstrukcija odredaba ovih međunarodnih paktova, članka 1. i članka 19. Međunarodnog pakta o građanskim političkim pravima”, ističe Franjičević.

Nedostatak podrške Povodom najave da bi se izmjene i dopune Zakona o Javnom RTV sistemu BiH mogle uskoro naći u parlamentarnoj proceduri, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu državnog parlamenta Mirsad Mešić kazao je da je stav SDP-a da “bh. javnost treba biti potpuno i pravovremeno informisana putem BHRT-a”. “Bilo bi puno pametnije ministru za promet i komunikacije Rudi Vidoviću da se pobrine za funkcioniranje Bosanskohercegovačke radio-televizije. Gotovo svim funkcionerima na ovom javnom servisu je istekao mandat, tako da je njihov dalji rad i odlučivanje nelegalno”, kaže Mešić. Stav SDP-a je “da je BHRT sasvim dovoljan okvir za ispunjavanje obaveza koje prema javnosti ima javni servis”. “U ovom trenutku postoje najmanje dva emitera na kojima se koristi hrvatski jezik – BHRT i RTV FBiH. Smatram da je zastupljenost sva tri jezika na ovim servisima zadovoljavajuća”, kaže Mešić. Ministar Vidović kaže da izmjene i dopune Zakona o Javnom RTV servisu BiH daju rješenja i za problem u kojem se sada našla BHRT zbog isteka mandata dva, a od 31. januara čak tri člana Upravnog odbora.

Poslanik SDA u Predstavničkom domu državnog parlamenta Šefik Džaferović kazao nam je kako smatra da javne emitere na etničkoj osnovi ne treba osnivati. “Nije rješenje u etničkim podjelama ni u javnim RTV servisima. Rješenje treba tražiti unutar postojeća tri javna servisa, u okviru kojih treba osigurati ravnopravnu zastupljenost naroda i građana”, kaže Džaferović.

“Oni koji govore tako naprosto ne žele vidjeti stvarnost, a to je da Bosna i Hercegovina ima tri identiteta – tri konstitutivna naroda, koja su identitetski ponešto različita. Sinteza tih naših identiteta treba biti takva da omogući izgradnju jedne harmonične multietničke, dakle višenacionalne države poput Švicarske u kojoj ćemo svi biti zadovoljni, jer ćemo moći realizirati i svoja identitetska nacionalna prava i svoja ljudska i građanska i osobna prava. Svako ometanje, ili svaki pokušaj da se ta stvarnost, koja predstavlja srž Bosne i Hercegovine, zanemari, vodi nas u nove daljnje podjele upravo suprotno onome što verbalno iskazuju zagovornici ovih ideja i vodi nas na koncu ka produbljivanju nepovjerenja među pripadnicima različitih nacionalnih zajednica”, stav je Mate Franjičevića.

Pravo na samoopredjeljenje Franjičević podsjeća da je jedno od temeljnih prava priznatih međunarodnim ugovorima i pravo na samoopredjeljenje, u skladu s kojim svaki narod treba odrediti i regulirati svoje interese vodeći računa da to ne ide na štetu bilo kojeg drugog naroda ili građanina. “U ovom slučaju mislim da je nedvojbeno da ukoliko Hrvati to pitanje žele regulirati na način da Javni RTV sustav bude uređen na način da oni imaju kanal na svom jeziku preko kojeg će razvijati svoja identitetska obilježja od kulture, vjere, tradicije do jezika, mislim da to nikoga ne može ugrožavati, nego naprotiv”, kaže Franjičević.

“Prema mojim informacijama taj projekt (javnog emitera na hrvatskom jeziku – op. aut.) još uvijek nije spreman. Koliko mi je poznato nisu uspostavljeni ni potrebni kontakti s Regulatornom agencijom za komunikacije”, kaže poslanik u državnom parlamentu i predsjednik Hrvatske stranke prava Zvonko Jurišić. “Javni RTV servis na hrvatskom jeziku nam treba bez obzira na nastojanja Federalne televizije da ispuni obavezu produkcije programa na hrvatskom jeziku”, kaže Jurišić. “Koliko mi je poznato do sada je bilo više riječi o otvaranju produkcijskog centra u Mostaru, koji bi proizvodio program i na hrvatskom jeziku”, kaže Jurišić i ističe kako na tom planu ništa nije urađeno. Kad je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o Javnom RTV sistemu BiH i elaborata, koji sadrži tehničko-tehnološka rješenja za pokretanje kanala na hrvatskom jeziku, kao i rješenje izgleda samog kanala, Jurišić kaže da bi “volio da to što prije vidi”.

SNSD će podržati izmjene i dopune zakona, koje će voditi konstituisanju javnog emitera na hrvatskom jeziku, rekao nam je zamjenik predsjedavajućeg Kluba poslanika SNSD-a u državnom parlamentu Lazar Prodanović.

U tehničkom smislu prepreka za uspostavu još jednog javnog emitera nema, jer analogne frekvencije više nisu zapreka u vrijeme kada je BiH dobila pravo da digitalni signalom opskrbi znatno više od još jednog kanala. Dva su bitna problema – finansijski i politički. Ne postoje analize, čak ni u samom HDZ-u BiH kao najupornijem zagovorniku ove ideje, da bi se naplata RTV takse među hrvatskim građanima povećala uvođenjem emitera na hrvatskom jeziku. Ministar za promet i komunikacije BiH Rudo Vidović je optimističan u procjeni budućeg finansiranja javnih emitera u BiH zbog provedbe strategije o digitalizaciji: “Osim RTV takse i marketinških prihoda, treći način finansiranja koji do sada nije bio predviđen u zakonima, je financiranje iznajmljivanjem ili koncesijama raspoloživih digitalnih kanala. U Hrvatskoj privatne televizije plaćaju koncesiju, zakup na korištenje digitalnih kanala. Od toga se prikupi skoro 45 odsto sredstava za financiranje Hrvatske radio-televizije. Mi već imamo interes komercijalnih televizija za emitiranje na cijelom teritoriju BiH putem digitalnih kanala. Na taj način se može osigurati financijska stabilnost javnih emitera.”

Politički problem još je ozbiljniji – ukoliko prijedlog izmjena i dopuna zakona u predizbornoj godini dođe u parlamentarnu proceduru, biće korišten za dobijanje podrške iscrpljujućim političkim raspravama za i protiv umjesto pitanjem jačanja i unapređenja Javnog RTV sistema BiH u kojem će sva tri konstitutivna naroda, manjine i građani biti jednakopravno zastupljeni.

Hrvatski kanal nije dobra ideja

HDZ bi da postavlja upravu i urednike

Novinar i publicista Mladen Bošnjak smatra da formiranje javnog emitera na hrvatskom jeziku nije dobra ideja. “Prvo preskupo je. Drugo, kadrovski je skoro neizvodivo. Treće, imali smo primjer HTV-a Mostar kojem je trebalo malo novaca da preživi, a nijedna od županija s hrvatskom većinom nije bila spremna da ga finansira. Treba ustanoviti šta je problem s postojećim Javnim RTV sustavom, da li nedostaje hrvatskog kadra i ako je tako, na rješenju tog pitanja treba insistirati. Na uspostavi hrvatskog kanala uglavnom insistira onaj rigidni dio HDZ-a BiH, a ostali to čine iz pragmatičnih razloga. Najveći je problem kada upitate ko bi postavio Upravu i odgovornog urednika. Onda dođete do zaključka da HDZ BiH nije za hrvatski javni servis na kojem ne bi postavljao urednike i upravu, jer ako to bude u okviru Javnog RTV sustava, to će činiti Parlamentarna skupština BiH”, ističe Bošnjak.

Garancija ravnopravnosti

Hrvatski kanal da, ali bez menadžerske ruke HDZ-a

“Moje mišljenje otpočetka funkcioniranja dejtonske Bosne i Hercegovine i vašingtonske Federacije je isto – smatram da uopće nije trebala doći u pitanje uspostava hrvatskog kanala zbog ustavne ravnopravnosti jezika i zbog stvarne potrebe da jedan narod u BiH ima kanal na svome jeziku”, kaže Dragan Marjanović, novinar i književnik. On podsjeća kako, na primjer, Slovačka ima mađarsku manjinu, pa imaju kanal na svome jeziku, a Slovačka nije uspostavljena ni u Daytonu ni u Washingtonu. “Ono što je politička i ljudska tragedija s uspostavom tog kanala jeste da se za to najviše bore predstavnici političkih stranaka i političke filozofije, koja Hrvatima vlada već 20 godina, a koja je najodgovornija što hrvatski narod nema svoj javni emiter. Ti isti ljudi, ta ista stranka – HDZ BiH, je dobila izbore obećavajući kanal na hrvatskom jeziku. U posljednje vrijeme i mentalni hdzovski šefovi iz Banja Luke poput Milorada Dodika također rado spominju uspostavu servisa na hrvatskom jeziku. Međutim, ja smatram da će biti velika tragedija ukoliko ga uspostavi HDZ, te ako taj kanal bude u rukama ljudi koji ovdje kompliciraju situaciju zajedno 'u svetom trojstvu'. On treba biti ispunjenje jedne normalne građanske hrvatske potrebe u BiH. Dakle, za hrvatski kanal sam svakako, ali bez ove menadžerske desne hrvatske ruke u kojoj je otjelovljen HDZ”, kaže Marjanović.

Imenovanje uprave

Nadležnost parlamenta

“Upravni odbor javnog RTV servisa na hrvatskom jeziku bio bi biran na isti način kao kad je riječ o drugim javnim emiterima. Naime, imenovanje članova Upravnog odbora vršila bi Parlamentarna skupština BiH po istoj proceduri kako se to čini za BHRT”, kaže ministar za promet i komunikacije BiH Rudo Vidović. On ne vidi nijednog razloga zašto u tom Upravnom odboru također ne bi bili predstavnici sva tri konstitutivna naroda.

BH Dani


Nema komentara

Anketa

Ustavi