RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

MEGAGIGA INTERVIEW DRITO U GLAVU: Božo Ljubić vs Poskok

Napisano 08.09.2010. 13:18

Dodikovsko-Čovićev portal Poskok donosi vam ekskluzivno u nekoliko kartica teksta integralni razgovor,  sa predsjednikom  HDZ1990 Božom Ljubićem. U 37 pitanja, htjeli smo ga rastaviti na proste faktore. Sami procjenite kako je izdržao meč....

Ovim interviewom,  Poskok, u najboljoj namjeri, želi  postaviti  nove standarde političke odgovornosti u odnosima i komunikaciji  političke elite u BIH sa  javnošću u BIH, s fokusom na hrvatsku javnost. Umjesto da čitate još jedan dosadni uvlakatorski interview, ovdje imate priliku pogledati nešto posve drugo.

Većina intervjua u našem medijskom prostoru je naručena i svodi se na bezlična pitanja koja podilaze sugovorniku i daju mu povod da odvrti nekoliko uobičajenih ispraznih fraza. Svjesni potrebe stvaranja prave kritične javnosti pokrećemo novi projekt - seriju megaintervjua pod nazivom POSKOK PITA u kojem ćemo glavne aktere naše političke i društvene scene "izrešetati" do kraja, bez dlake na jeziku i bez nedodirljivih tema.

Teme, pitanja, teze koje naša kritizerska javnost inače vrte po kafanama i anonimanim forumima pokušat ćemo artikulirati u suvisla pitanja i postaviti ih na prave adrese. Dajemo sebi za pravo vjerovati da ovakvim nizom intervjua podižemo ljestvicu ostalim medijima, ali i razinu očekivane odgovornosti naših političara.

Prvi intervju, kojeg donosimo u nastavku napravili smo s Božom Ljubićem, predsjednikom HDZ 1990, osobom koja je na Poskoku zadnjih mjeseci nemilosrdno kritizirana upravo zbog tema koje izravno obrađujemo u intervjuu. Koliko su sporne točke razriješene, neka prosude čitetelji, a gospodinu Ljubiću zahvaljujemo što je probio led.

Svjesni smo da će mu pristanak na ovakav intervju donijeti plusove u javnosti, što je razlog više da u sljedećem intervjuu i predstavnici drugih hrvatskih političkih blokova stanu pred poskokova pitanja i pokažu biračima da se ne boje dati odgovore.

 

G. Ljubiću, na prošlim izborima formirali ste vlast, između ostaloga, i u ZHŽ. I vi živite u ZHŽ. Kako mislite da je vaša Koalicija vladala Županijom i kako komentirate milijunske dugove i dubioze u proračunu? Na Radio Plusu prije neki dan izjavili ste kako je Vaše mišljenje da je koalicijska Vlada bila bolja od prošle. Na temelju čega to tvrdite ako se zna da je proračunski minus u  4 godine nekoliko puta veći od onog kojeg je Vlada naslijedila?

LJUBIĆ: Nije istina da je proračunski minus nekoliko puta veći kako tvrdite već je sa 20 miliona KM koliki je naslijeđen od prethodne vlade povećan na 30 miliona. Znači povećanje od 10 miliona što se uglavnom odnosilo na period 2009. inače krizne recesijske godine a što je učinjeno uglavnom u svrhu očuvanja socijalnog statusa proračunskih korisnika.

A sada argumenti za tvrdnju da je ova Vlada napredak u odnosnu na prethodnu:

  • Obnova i izgradnja škola u vrijednosti  5 miliona KM
  • Sufinanciranje zapošljavanja pripravnika s višom i visokom školom  njih 600 (šest stotina od kojih je 70% ostalo raditi na poslu gdje su obavili staž
  • Uspostava i funkcioniranje Razvojne agencije što će prave rezultate dati tek u narednom periodu pri korištenju predpristupnih fondova EU
  • Zakon o državnim službenicima i dobivena pravna bitka županije s Federacijom pred Ustavnim sudom. Presedan koji će moći koristiti i ostale županije što će povećati njihovu autonomnost u odnosu na federalnu razinu.
  • Povećanje plaća namještenicima i službenicima  od 30 do 40% u prosjeku a prosvjeti i zdravstvu  čak od 40 do 50%.
  • Porodiljine naknade i pronatalitetna politika, uvedene po prvi put jednokratne pomoći za sve porodilje bez obzira bile uposlene ili ne
  • Višestruko povećanje poticaja za primarnu poljoprivrednu proizvodnju u odnosu na prethodni mandatni period, a ne samo jednoj kompaniji kako vi tvrdite u jednom sljedećem pitanju ali detaljnije o ovom u odgovoru na to pitanje.
  • Uspješno i „bez repova“ izvršena privatizacija poduzeća što je drastična razlika na raniji period itd. itd. Ne očekujte od predsjednika stranke da zna sve o svim detaljima. Premijer  i njegovi ministri vam mogu reći mnogo više i o uspjesima i o neuspjesima
  • Profesionalizacija policije, obračun s kriminalom, podizanje općeg stupnja sigurnosti


U koaliciji ste sa strankom „Radom za boljitak“. Znate li da ta stranka ima praksu kupovine glasova za 100 KM?

LJUBIĆ: Ne znam. Do središnjice HDZ 1990 su dolazile pritužbe s terena da dvije stranke, nama konkurentske, kupuju glasove na različite načine. Mi smo ispred Središnjice poslali prijavu na nadležno tužiteljstvo protiv nepoznatog počinitelja očekujući da će organi istrage i tužiteljstva istražiti navode. Do danas nas nisu izvijestili o rezultatima istrage, a čini se niti javnost. Toliko o tome.

Smatrate li da bi , ukoliko se ta praksa kupovine glasova i dokaže, Ustavni sud BIH trebao zabraniti rad toj stranci budući da se tom praksom krše ljudska prava onih koji glas ne prodaju, primjerice Vaših glasača. Naime njihova izborna volja zbog toga što NSRZB kupuje glasove se ne implementira u mjeri u kojoj bi trebala, a što je zajamčeno kroz osnovna ljudska prava?

LJUBIĆ: Slažem se da bi odgovorne osobe u strankama   i stranke za koje bi se dokazalo da kupuju glasove trebale snositi konzekvence, međutim ako bi se takvo što dokazalo, trebalo bi se zapitati u kakvo je to jadno materijalno i duhovno stanje doveden puk božji i tko ga je dotle doveo da je podložan prodaji svog glasa.

Znate li nešto o aferi "Silvana Alilović" i navodnom podmićivanju sporne zastupnice sa 100.000 eura kako bi se zadržala koalicijska vlast, navodno su i vaši zastupnici sudjelovali u toj aferi  ili mislite da je cijeli slučaj izmišljen?

LJUBIĆ: Ne znam. Ako vi nešto znadete o tome trebali bi ste to prijaviti nadležnim organima i podijeliti s javnosti. Ili ako nešto slično znadete o načinu kako je opozicija u Zapadno hercegovačkoj županiji nedavno došla do „većine“ također bi ste to trebali podijeliti s organima istrage i pravosuđa ali i s javnosti. Dotičnu damu sam jednom sreo prije nekih tri godine i od mene nije ništa tražila niti sam joj bilo što nudio. Ne znam niti da li je netko sudjelovao niti da li je slučaj izmišljen.

Vlada ZHŽ je milijune maraka proračunskih sredstava isplatila kao poticaje poljoprivredi. Najveći dio toga iznosa otišao je poduzećima povezanima s tvrtkom Lijanovići i vašim koalicijskim partnerom „Boljitkom“. Držite li da tu nema ništa sporno i slažete li se sa g. Jurišićem koji je u medijima izjavio da je to jednostavno cijena ostanka koalicije, ako je to cijena ostanka koalicije je li moralno onda tu cijenu namirivati iz proračuna, točnije iz džepova svih žitelja ZHŽ-a?

LJUBIĆ: U zadnje četiri godine za mandata ove Vlade za poticaje poljoprivrednoj proizvodnji, preko ove vlade, što iz Federalnog ministarstva poljoprivrede…, što iz Ministarstva gospodarstva Županije plasirano je oko 30 miliona (trideset miliona) KM od čega je, prema mojim informacijama spomenutoj tvrtki pripalo oko 5 miliona. S druge strane treba također priznati da je ta tvrtka najveći prerađivač ali i značajan primarni proizvođač, da zapošljava oko 800 radnika, da se većina njihovih pogona i investicija nalazi na ovim područjima i kao takvi zaslužuju potporu institucija. Da li je moralo toliko, da li je trebalo manje ili više, legitimno je pitanje. Međutim nije istina da je najveći dio poticaja isplaćen toj tvrtki. Ne znam što je izjavio kolega Jurišić, ali smatram da stabilnost koalicije ne bi trebalo plaćati iz proračuna, vjerujem da toga nije ni bilo.

Kad već govorimo o usporedbi vlasti HDZ 1990 u odnosu na prethodnu vrijedi navesti i podatak da je u ovu županiju (ZHŽ) u ove 4 godine plasirano ukupno 15 miliona KM iz Federalnog ministarstva poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva (gdje je ministar Damir Ljubić, potpredsjednik HDZ 1990) što je peterostruko povećanje u odnosu na Vladu HDZ B i H

U prethodnoj kampanji dosta je glasača povjerovalo vašem potpisanom jamstvu, kojeg smo i mi objavili, da ćete  onemogućiti zapošljavanje i promoviranje „Fabusovaca“ u tijelima javne uprave te reviziju svih sumnjivih diploma. Umjesto toga primjerice stručni ispiti pri zapošljavanju uopće nisu uvedeni, zapošljavalo se po stranačkoj liniji. Držite li da ste održali zajamčeno obećanje?

LJUBIĆ: Što se tiče „Fabusovaca“, obećanje smo ispunili potpuno. Urađena je revizija diploma i u organima uprave Županije nema „Fabusovaca“. A bilo bi ih na stotine da nije došla ova vlada. Naime, prethodna vlada, HDZ B i H je financirala stjecanje diploma „Fabusa“ i stotinu njih je bilo spremno da ih prilože u svoje dosjee i ostvare „promociju“ u karijeri. Upravo zbog dolaska nove vlasti koja je temeljem mog obećanja rekla da to nećemo dopustiti, oni su te diplome zadržali u svojim kućama. Možda se neki nadaju promjeni vlasti nakon ovih izbora da ih prilože u dosjee. Ja im savjetujem da ih ipak zadrže za sebe. Da li je bilo zapošljavanja po političkoj podobnosti ne znam, ne vjerujem. Najvažnije je da su svi zaposleni ispunjavali kriterije radnog mjesta. Za suprotan primjer ne znam. Dakle, obećanje ispunjeno!

Ima li u Vašoj stranci ljudi sa sumnjivim diplomama?

LJUBIĆ: Ne tražimo diplomu prilikom učlanjenja u Stranku. Ali itekako pazimo da se  niti jedan stranački dužnosnik ne može zaposliti u javnu ustanovu bez diplome ili s sumnjivom diplomom.

Je li točna informacija da je Vaš ministar Božo Zovko stekao diplomu u 40 i nekoj godini pred samo formiranje vlasi na vrlo sumnjiv način i da mu je to omogućila Vaša stranka preko dekana pravnog fakulteta u Mostaru ili se i tu radi o špekulaciji koju puštaju politički konkurenti?

LJUBIĆ: Informacija nije točna. Ministar Božo Zovko je završio pravni fakultet u Mostaru 1998., a pravosudni ispit položio 2002. u Sarajevu. To znam jer se radi o mom susjedu. Uostalom šaljem vam u prilogu skeniran njegov izvod iz životopisa koji je potpisan. Ako ne vjerujete provjerite.

Znate li koju diplomu posjeduje komesar MUP-a ZHŽ-a, oko čijeg imenovanja se podiglo dosta prašine,  i imate li podatak o tome je li ona legalna?

LJUBIĆ: Prema mojim informacija posjeduje diplomu Pravnog fakulteta iz Mostara. Ne znam zapravo zašto vi pitanje u svezi imenovanja komesara policije postavljate predsjedniku stranke kada znadete kao i ja da komesara policije imenuje Nezavisni odbor za izbor i imenovanja koji je nestranački i da je izričito zabranjeno stranačko miješanje.

Smatrate li da osoba sa sumnjivom diplomom može voditi pravu borbu protiv korupcije? Recimo upravo borbu protiv lažnih diplomanata?

LJUBIĆ: Svakako, ako bi to bilo istina, takva osoba ne bi imala kredibiliteta za borbu protiv korupcije.

U Mostaru ste na općinskim izborima kandidatu HDZ BiH  Ljubi Bešliću suprotstavili Juru Musu. Šta kažete o tom izboru, je li po vama to bila promašena kadrovska politika?

LJUBIĆ: Svakako da su rezultati izbora za Gradsku vijeće jedan od pokazatelja uspješnosti kadrovskih rješenja ali i mnogi drugi čimbenici su utjecali na nešto lošiji rezultat u Mostaru od očekivanog na lokalnim izborima. Činjenica da  predsjednik Gradskog odbora Stranke dao ostavku na funkciju tri mjeseca prije izbora, činjenica da su neke ključne osobe koje su do tada bile sive eminencije u Gradskom odboru zapravo radili za konkurenciju što su vrlo brzo nakon izbora i pokazali napuštanjem Stranke ili su iz nje izbačeni.

Kakvo je sada stanje u vašem Gradskom odboru u Mostaru i što mislite o predsjedniku istog odbora mladom magistru Slavenu Ragužu koji je često i sam kritičan prema politici Vaše stranke? Smatrate li ga teretom stranci ili budućnošću Vaše stranke?

LJUBIĆ: Sada imamo mlado vodstvo u Mostaru koje je već puno uradilo, a još više obećava.

Gospodina Slavena Raguža sam ja predložio na funkciju predsjednika Gradskog odbora. Nitko mi ga nije preporučio. Do naše suradnje je došlo na vrlo neobičan način.  Prije nekih godinu dana  sam dobio mail od , meni do tada nepoznate osobe, koji se predstavio kao Slaven Raguž, uz svoj kratki životopis je rekao da se učlanio u HDZ 1990 jer je bio privučen mojim porukama ali „da već dvije godine pokušava stupiti u kontakt s vodstvom svog temeljnog ogranka u Mostaru s namjerom da se aktivnije uključi u politički rad, međutim ne uspijeva jer nikoga to ne interesira“. Već iz njegovog  kratkog pisma sam zaključio da se radi o osobi s kojom se vrijedi sresti i zamolio ga da ništa ne poduzima dok se ne sretnemo. Ostalo je poznato. Slaven Raguž je zajedno s grupom mladih suradnika i s nekoliko iskusnijih članova preporodio rad Gradskog odbora. Uvjeren sam da će rezultati ovog rada biti vidljivi već na ovim izborima ali ni to nije najvažnije. Volio bih da ljudi kao Slaven Raguž budu budućnost HDZ 1990 i uopće politike Hrvata u Bosni i Hercegovini. Da li će se to desiti zavisi od njihove ambicije i uspješnosti. Ja im pružam potpunu podršku. Nebrojeno puta sam rekao da je Stranka „disperzivni mozak“ i da očekujem od njih inicijativu, kreaciju a ja im jamčim slobodu. Iako je Slaven Raguž ponekad kritičan i prema stranačkoj politici, iako se u jednom nedavnom izvrsnom osvrtu „očešao“ neizravno i o mene, ja sam mu čestitao. Cijenim ljude koji misle, kojima nije svejedno i koji to što im nije svejedno pretvaraju u akciju. Mislim da sam bio jasan.

Kažete da teško probijate medijsku blokadu i informirate javnost o uspjesima vaše stranke ili koalicija. S druge strane da se primijetiti kako su Vam FTV i Dnevni list izrazito naklonjeni. Kontrolirate skupa sa koalicijskim partnerom HSP-om  nekoliko tek osnovanih web portala. Vaše stranačke aparature Poskok optužuju da se prodao Čoviću. G. Ljubiću želite li nabrojati 10 najvećih političkih uspjeha HDZ 1990  u proteklom mandatu upravo na Poskoku?

LJUBIĆ: Mi koristimo medijski prostor koji nam je dostupan. Nemam utisak o takvoj naklonosti medija koje spominjete ali dobro, čak da je to što tvrdite istina to je u odnosu na konkurenciju unutar hrvatskog političkog spektra skoro minorno znajući da su na drugoj strani dva najtiražnija i najčitanija dnevnika u Federaciji: Večernjak i Avaz, skoro svi printani i elektronski mediji iz Republike Srpske a da o portalima i ne govorim. Međutim, ne tužim se i to treba postići. 10 najvećih uspjeha?

1. nakon zaustavljanja „travanjskog pakta „ koji je prijetio legitimirati podjelu B i H na dva entiteta jedan po srpskom drugi bošnjačkom dominacijom uspjeli smo u jednoj širokoj diplomatskoj inicijativi (istina ne sami) doprinijeti da Vijeće Europe u svoje dvije rezolucije zagovara korjenitu promjenu Ustava B i H uz multilateralni međunarodni pristup. Upravo sam ja prije 2,5 godine za vrijeme zasjedanja  UO Vijeća za implementaciju mira u Briselu prvi javno i službeno predložio međunarodnu konferenciju.

2. Kao ministar komunikacija i prometa sam naručio i ovih dana se završava izvedbeni projekt za autoput na koridoru Vc, izpregovarao sam oko milijardu KM kredita i izborio se da se koridor simultano gradi na 4 točke uključujući i većinska hrvatska područja: od Svilaja na rijeci Savi prema Odžaku, od Bijače na južnoj granici s Hrvatskom prema Mostaru, od Kaknja prema Zenici i od Sarajeva prema Tarčinu. To je išlo uz velike otpore kako unutar Federacije, tako i s međunarodnim financijskim institucijama. Obranio sam a moj nasljednik Rudo Vidović je nastavio trasu u Hercegovini u skladu s Studijom izvodljivosti što je bio razlog ostavke člana SDA ministra Obhođaša.

3. Poticaji u poljoprivredi u Federaciji gdje je ministar potpredsjednik Stranke Damir Ljubić su povećani višestruko. Za 10 godina prije preuzimanja ovog ministarstva ukupni poticaji su iznosili oko 100 miliona KM a samo u zadnje četiri godine preko 200 miliona. Uvjeravam vas da će se za ovo Ministarstvo budući koalicijski partneri otimati kako su se ranije otimali za ministarstvo financija. Pritom je nebrojeno puta javno rekao: neka kaže bilo tko od tisuća korisnika ovih poticaja da li je netko tražio ili je nekome dana bilo kakva provizija.

4. Sada logično dolazimo do četvrtog uspjeha a to je vjerodostojnost da je moguća i poštena politika. Transparentno raspolaganje javnim sredstvima, pošteni uvjeti tendera je nešto što je legitimacija HDZ 1990. Privatizacija u županija na zakonit i transparentan način „bez repova“. Sjetimo se da je bivša Vlada HDZ B i H u HN županiji prodavala državno zemljište za 4 pf. (četiri pfeninga) po kvadratu

5. Početak reforme socijalnog sektora od strane ministra Jelečevića…

6. Smanjenje proračunskog deficita u Vladi Herceg bosanske županije na čelu s Dr Rimcem s 20 miliona naslijeđenih od bivše vlade na sadašnji ispod 10 miliona i to sve u eri ekonomske krize i recesije

7. Povećanje plaća u zdravstvu Hercegovačko neretvanske županije za 53%, znatno povećan iznos za materijalne troškove u zdravstvu,u prosvjeti za 47 % policiji slično, povećanje socijalnih prava za 100 %

8. Povećanje prava po osnovu zdravstvenog osiguranja, proširenje liste besplatnih lijekova u HN županiji za oko 45%(sa 91 na 134 generička lijeka odnosno zaštićenih naziva lijekova 496 je na teret Fonda), dovršetak Kliničke bolnice u Mostaru u koju je ovaj isti fond i Vlada što izravno što preko kreditnog zaduženja uložio 45 milijuna KM, povećanje iznosa za materijalne troškove u zdravstvu, oko 5 milijuna KM uloženo u Dom za osobe s posebnim potrebama u Stocu, naknade za porodilje, itd.

9. Procedura donošenja Zakona o Sveučilištu i stvoreni uvjeti za početak depolitizacije  visokog obrazovanja.

10. Konačno najveći uspjeh je to što smo pokazali prije četiri godine da je moguće zamijeniti nesposobnu vlast, da se isplati politički angažirati i boriti. Preko 15 godina vlasti jedne stranke, čak istih ljudi od općine do županije (na federalnoj i državnoj razini je bilo i promjena) stvorilo je uvjerenje kod njih da su nezamjenjivi, bogom dani, da im je vlast zagarantirana radili ne radili a kod naroda uvjerenje birali ne birali uvijek isti ostaju jer nemamo alternative. Zato je izlaznost na izbore stalna padala i pala ispod 70 tisuća ukupnog hrvatskog biračkog tijela na zadnjim lokalnim izborima, prije pojave HDZ 1990. Odsada će svaka buduća vlast naša ili naše oporbe, prilikom preuzimanja vlasti, raditi svoj posao odgovornije  svjesna da je zamjenjiva.


Jedno od jamstava Vas i Vaše stranke bilo je i otklanjanje političke kontrole nad medijima. Mislite li da ste održali dano obećanje i po ovom pitanju ako se zna da je Vaš stranački čovjek Tihomir Bradvica zasjeo je na mjesto urednika HTV Mostar a direktorica te kuće postala je pravašica? Lokalne radio stanice nedavno su u županijama pod Vašom kontrolom dobile financijske injekcije. Je li to normalna praksa Vaših vlada ili predizborno injektiranje?

LJUBIĆ: Gospodin Bradvica jest jedno vrijeme bio na poziciji glavnog urednika  i u tom periodu ta medijska kuća je u njegovo vrijeme isto kao i prije njega, najviše napadala HDZ 1990 pa i mene osobno tvrdim neutemeljeno i nepravedno ali nikada nisam reagirao. U zadnje vrijeme, prema mojim informacijama, blizu smo rješenja da im se deblokira  račun koji je blokiran zbog dugogodišnjih neplaćanja obveza penzijskom i zdravstvenom sustavu(dugo godina prije našeg preuzimanja Vlade). To bi stvorilo uvjete  normalne isplata plaća. Prema mojim informacijama traži se i odgovarajuća kompetentna osoba za glavnog urednika. Nadam se da će konačno stvoriti uvjeti za normalan i profesionalan rad. Direktorica jest prijedlog Dr Jurišića, izabrana je od strane Nadzornog odbora, da li je pravašica ili nije to pitajte gospodina Jurišića.

Slušali smo stotine izjava na temu zajedničkog kandidata za predsjedništvo. Je li postojala mogućnost da ipak podržite kandidata HDZ-a BiH i pod kojim uvjetima bi na to pristali? Recimo da je Dragan Čović ponudio osobu koju osobno poznajete i cijenite ili da ste ga Vi pak preduhitrili i predložili nekog respektabilnog člana HDZBIH, (budući da ste bili dio te stranke vjerojatno poznate nekog takvog) čime bi sebe nametnuli kao odgovornog političara a Čoviću izbili mogućnost da kandidira  bezličnu  Krišto?

LJUBIĆ: Svakako je postojala takva mogućnost. Zato sam otpočetka razgovora na sastancima „Kreševske šestorke“ zagovarao da se najprije dogovorimo oko kriterija koje ta osoba treba ispunjati naglašavajući da može biti iz bilo koje stranke ili nestranačka osoba pod uvjetom da ispunja kriterije i da je rezultat dogovora.  Tri su bila kriterija: 1.da je kompetentna osoba, s osobnim integritetom, s političkim referencama i iskustvom da može odgovoriti zahtjevima funkcije i nositi se s kolegama/kolegicama iz druga dva naroda, 2. da je osoba „izaberiva“ da ima image i prihvatljivost za različite slojeve hrvatskih birača i članove različitih stranaka i 3. da nije bio/bila dio represivnog aparata iz bivše države misleći na UDBU, KOS i slično. Nije bio niti želje od strane lidera kojeg ste spomenuli niti da se razgovara o tome. Na svako spominjanje kriterija jedini odgovor je bio mi smo „stožerna stranka, mi ćemo imati svog kandidata“ a vi ga možete podržati ako hoćete. Izravan odgovor na vaše pitanje, iako sam uvjeren da HDZ 1990 imao u svom vodstvu nekoliko izvanrednih, rekao bi superiornih  kandidata (jedan od njih je i kandidirani Martin Raguž) bio sam spreman čak prihvatiti i više od jednog člana Predsjedništva HDZ B i H, koje poznam, kojima priznam narečene kriterije, samo pod uvjetom da su rezultat dogovora, da ne govorim o nestranačkim uglednim osobama kojih ima i koje su bile spremne prihvatiti kandidaturu ukoliko bi ih podržale glavne stranke. Rekao sam zbog čega dogovor nije bio moguć pa time i vaše promišljanje nije moglo uroditi plodom.

Nakon što Komšić pobjedi i na ovim izborima, hoćete li se smatrati imalo suodgovornim za to ili mislite da Vaše osobne krivnje tu neće biti?

LJUBIĆ: Učinio sam sve da dam šansu dogovoru oko zajedničkog kandidata kako sam naprijed naveo ali za mogući izbor Željka Komšića je politički štetno i nepravedno optužiti mene ili bilo koga od aktualnih hrvatskih političara. Za nemogućnost jednakog utjecaja na izbor legitimnog predstavnika u Predsjedništvo hrvatskog naroda, nisam odgovoran ni ja ni Čović niti bilo tko od aktualnih političara. Krivnja je na nepravednom Ustavu iz Daytona i na osnovu njega skrojenom Zakonu. Ako je netko od Hrvata odgovoran, a jest onda su to oni iz Zagreba i iz B i H koji su u naše ime potpisali ove sporazume. Čak i dogovor oko jednog kandidata nije apsolutno jamstvo da bi mogli izabrati legitimnog predstavnika. Podsjećam Vas na opće izbore, mislim 2002. godine kada je za člana Predsjedništva izabran D. Čović, tada je kao jedini koalicijski kandidat hrvatskih stranaka dobio oko 108 tisuća glasova. Željko Komšić je 2006 dobio 116 tisuća. Tada je SDP kandidirao Bošnjaka (Alija Behmen mislim) koji je izgubio od Tihića. Da je tada SDP kandidirao Komšića ili nekog sličnog ista stvar koja se desila prije 4 godine desila bi se prije 8 godina. Potrebno je mijenjati Ustav i izborni zakon! Samooptuživanjem zamagljujemo stvari, fokus problema stavljamo tamo gdje nije i samim tim otežavamo i rješenje.

Ako Raguž na ovim izborima osvoji treće mjesto, hoće li vam biti žao što ga niste povukli iz utrke ili što niste pristali na nekakvu vrstu predizbora?

LJUBIĆ: Već u prethodnom odgovoru sam tretirao suštinu. Martin Raguž i Hrvatska koalicija HDZ 1990 se bori za prvo mjesto.

Ukoliko SDP uspije nametnuti Komšića ponovno, hoće li zbog toga biti moguća koalicija HDZ1990 i SDP-a na državnoj i federalnoj razini poslije izbora upravo zbog činjenice da biste tada koalirali sa strankom koja krši zajamčena prava Vašeg naroda i usput sva socdemokratska načela za koja se navodno zalaže, poput recimo načela zaštite malobrojnijih?

LJUBIĆ: Prema anketama domaćih i međunarodnih anketara bliskih SDP-u te po plakatima kojima su zacrvenili čitavu B i H, izgleda da njima neće biti nitko potreban za sastavljanje vlasti. Šalu na stranu. Ako dobijemo legitimitet hrvatskih birača, što očekujemo, koalirat ćemo s onim predstavnicima Srba i Bošnjaka koji budu donijeli isti takav legitimitet ispred svojih naroda (SDP pri tome smatram uglavnom predstavnikom bošnjačke političke volje). Drugačije jednostavno nije moguće ako Bosnu i Hercegovinu vidimo u prvom redu kao državu tri ravnopravna naroda i svih građana. Mi se također zalažemo za zaštitu malobrojnijih i ne znam zašto bi to bilo socdemokratsko načelo, ali u prvom redu je potrebno zaštiti prava konstitutivnih  naroda koja se danas krše za pripadnike svakog naroda ako se našao u entitetu gdje je manjina. Slijedom toga hrvatska prava se krše u oba entiteta i na državnoj razini. Ravnopravnost hrvatskog naroda s druga dva naroda je prvi cilj HDZ 1990 i Hrvatske koalicije HDZ 1990-HSP B i H nakon ovih izbora.

Ako Vaša stranka i HSP od ukupnog broja hrvatskih glasova osvoje 95% a HDZBIH sa samo 5% glasova preko SNSD-a napravi Vladu hoćete li to smatrati novom Alijansom?

LJUBIĆ: Niti hipotetski rezultati iz vašeg pitanja nisu očekivani pa onda niti konzekvence koje pitanje implicira. Konačno parlamentarna većina ne zavisi samo od jednog ili drugog HDZ-a i SNSD-a već i predstavnika Bošnjaka a tu su i druge srpske stranke.

Ako Vaša stranka skupa sa HSP-om na federalnoj i državnoj razini osvoji manje od 5% hrvatskih glasova a partneri u Sarajevu Vam ponude sudjelovanje u vlasti uz uvjet da se izbaci HDZBIH hoćete li pristati na to?

LJUBIĆ: Isti odgovor kao na prethodno pitanje uz dodatak da vlast u državi Bosni i Hercegovini trebaju u ime naroda formirati stranke koje imaju značajan legitimitet tog naroda. U zadnjem mandatnom periodu su to ispred Bošnjaka bile SDA i SB i H, ispred Srba također 2,  a u početku 3 stranke, ispred Hrvata dvije stranke.

Što kažete na tvrdnje da je Vama i Jurišiću već obećano sudjelovanje u Vladi nove Alijanse?


LJUBIĆ: Kažem da je neistina, glupost i podmetanje. Ja sam naime već davno odlučio da me više ne zanima izvršna vlast.

Predsjednica HSS-a Ljiljana Lovrić pozvala je hrvatske političare da nakon izbora razmisle o legalnoj blokadi formiranja vlasti u BIH, kroz blokadu formiranja Doma naroda, samim time i Vlade FBIH kao i državne Vlade, ukoliko Komšić na odstupi ako bude ponovno izabran, i ukoliko  se Hrvatima ne zajamči kanal na hrvatskom jeziku te pokretanje ustavne reforme u roku 6 mjeseci. Jeste li Vi i Vaša stranka spremni na takvu vrst političkog djelovanja budući da se ta šansa pruža samo jedan put u 4 godine?

LJUBIĆ: Obično se suzdržavam se od komentara na izjave mnogo relevantnijih političkih subjekata nego što je bivša predsjednica HSS-NHI. Ako bi takav prijedlog došao od hrvatske stranke koja ima prihvaćene liste za čitavu državu i realne izglede za respektabilan rezultat , naravno da bi zasluživali pozornost.

Dio hrvatske javnosti primjećuje da ste već jedno vrijeme napadno dobrodošao gost na FTV i u većem dijelu medija koji uglavnom imaju probošnjačku i unitarističku uređivačku politiku. Ti mediji uglavnom za izjave, intervjue, gostovanja biraju vas ili vašega koalicijskog partnera Jurišića dok recimo političare iz drugih hrvatskih stranaka ignoriraju. Što mislite zašto?

LJUBIĆ: Rekao sam vam da nemam taj dojam. Dajem izjavu onome tko traži i tko ima određenu medijsku relevantnost. Da li ti mediji ignoriraju druge hrvatske političke lidere ili se oni zapravo boje medija koje apsolutno ne kontroliraju? Zar ne vidite da su neki političari iz vodstva HDZ B i H najčešći gosti tih medija kao npr. potpredsjednik Marinko Čavara. Mnogo je važnije obratiti pozornost što tko na tom mediju kaže i zastupa nego o kojem se mediju radi. Medij je samo kanal za komunikaciju. Evo vi ste prvu put zatražili intervju i odazvao sam se iako u vašim pitanjima ima skoro podjednako pitanja i vaših tvrdnji i odgovora ponekad čak uvredljivih. Što ja mogu ako mi Večernjak nije dao priliku za odgovarajući intervju skoro dvije godine. Ja se ne bojim medija ako se neki medij boji onoga što imam reći to nije primarno moj problem već problem javnosti.

Neki neodgovorni zlonamjernici , poput recimo mene, tvrde da Vas i Jurišića FTV koristi kako bi unijela što više pomutnje u hrvatski politički korpus i da ste i vi i Jurišić politički bezopasni Hrvati za unitarističke stranke iz Sarajeva pa ste samim time i medijski dobrodošli. U nekim kolumnama nazvao sam Vas i Hrvatima sa halal certifikatom. Slažete li se s tom tvrdnjom, da ste Vi i Jurišić sarajevu politički bezopasni halal-Hrvati?

LJUBIĆ: Naravno da se ne slažem. U Bibliji se kaže „bože oprosti im ne znaju što rade“ a ja bih vama rekao „ ne znaš onoga o kome govoriš“ a Bog neka ti oprosti ako se pokaješ. Ja sam siguran da ćeš mi se ti ispričati javno ili osobno sutra ili u budućnosti. Za tebe osobno ili za javnost,kako hoćeš: Ja sam učenik širokobriješke gimnazije, student Medicinskog fakulteta u Zagrebu 1968-1973, sudionik „hrvatskog proljeća“, nikada član komunističke partije, svjedok i borac za prava i hrvatsku stvar i kao specijalista u Sarajevu, kao  doktor znanosti kliničar u bolnici Koševo, koji sam čekao demokratske promjene više od 5 godina da bih bio izabran za docenta, sve zbog dosljednog zastupanja načela na kojima sam odgojen. I prije rata inicirao formiranje Ratne bolnice u Grudama, Prvu godinu rata stjecajem okolnosti da me rat zatekao u Sarajevu gdje sam radio, radio sam kao ratni kirurg i kratko šef klinike. U predvečerje rata između HVO i A B i H došao u Mostar na Bijeli Brijeg, organizirao odjel za ratnu bolnicu i radio kao ratni kirurg do svršetka Washingtonskih sporazuma (zaradio čin pukovnika HVO sanitetske struke ali nemam nikakvu mirovinu niti spomenice). Imenovan ispred HDZ za ministra zdravstva R/FB i H  a kratko nakon toga i HR Herceg Bosne. U ime hrvatske politike, kao komandos, tridesetak puta prošao kroz tunel ispod piste Sarajevskog aerodroma i spuštao se noći izbjegavajući mitraljeske rafale niz planinski Igmanski put. I tada su nas neki u Hercegovini etiketirali kao „Alijine Hrvate“ a oni u Sarajevu kao „Tuđmanove ustaše“. Ja tvrdim da je to bila najkompetentnija postava hrvatskih ministara, Bože daj da ikada bolju sastavimo, redom. Dr Jadranko Prlić, Neven Tomić, Dr Stijepo Andrijić, Dr Božo Ljubić, Dr Nikola Grabovac, Mato Tadić, pok. Jozo Leutar, Martin Raguž…( za sve ovo vrijeme neki drugi su „oslobađali“ prijeratne gospodarske gigante od zaliha, trgovali s Srbima, Muslimanima i Bog te pitao s kime. Vrlo brzo su se ukazali privatni holdinzi, konzorciji, osiguravajuća društva i banke, uništene tvornice i otvoreni sajmovi…)

Pitam ja Vas gospodine Šušnjar zašto bi neko s ovakvim backgroundom, s navršenih 61 godinu, materijalno neovisan (profesor na fakultetu, privatna ordinacija) pristao biti bilo čijim podanikom. Sve što radim, radim u najboljem interesu hrvatskog naroda koga zastupam i svakog čovjeka čija egzistencija i život zavisi od mog političkog djelovanja. Postoje svjedoci sastanka predstavnika Amerike i EU u Skupštini B i H prije glasovanja o ustavnim amandmanima iz „travanjskog paketa“ kada je američki veleposlanik nudio razne varijante da dopustimo usvajanje ovog paketa a da „ne izgubimo čast“ a da sam rekao. Gospodine ambasadore ja znam da je vaša administracija kao jedina svjetska supersila stavila svoj kredibilitet na stol za ove amandmane. Cijenim sve što je Amerika učinila za sve građane i narode u B i H. Stalo mi je do vašeg kredibiliteta. Gospodine ambasadore, shvatite da je na drugoj strani moj osobni kredibilitet koji sam gradio 57 godina i sudbina mog naroda i kada se odlučujem, ja se odlučujem za ovo drugo“ Nije bilo više pokušaja uvjeravanja.

Često u svojim istupima RS znate nazvati genocidnom tvorevinom, s obzirom na raspored masovnih hrvatskih stratišta u FBIH i RS-u (U FBIH je kudikamo više hrvatskih jama) te na broj pobijenih i iseljenih Hrvata u FBIH i RS -u, te na sustavnu institucionalnu majorizaciju Hrvata kako u RS-u tako i u FBIH nakon rata, smatrate li da je FBiH kudikamo za Hrvate genocidnija od RS-a? Ili ju uopće ne smatrate genocidnom tvorevinom?

LJUBIĆ: To nije moj vokabular, očito ste me zamijenili s nekim ili vam je loše preneseno. Što se tiče RS njene institucije i legitimni predstavnici baštine i datum osnivanja 1992. na Palama pod vodstvom Karadžića i njene ratne institucije i ratne dobitke verificirane u Daytonu pa se ne mogu odreći niti zločina koje su te institucije počinile ( kao što je rekla presuda Suda pravde iz Haga) odnosno presude suda za ratne zločine iz Haga i Državnog suda B i H. Naravno i na području Federacije su se dešavali zločini i progoni i neka pravosudne institucije međunarodne i domaće odmjeravaju razmjere toga. Za mene je jednako neprihvatljiva i Federacija i Republika Srpska i jedna i druga trebaju biti transformirane u novu teritorijalnu organizaciju u kojoj će biti i federalna jedinica ili jedinice s hrvatskom većinom. Ponavljam to sam rekao već više puta uz ovaj princip teritorijalizacije mora biti kombiniran s principom institucionalne ravnopravnosti (politolozi bi to nazvali možda konsocijacijom) što znači mora biti osigurana jednakost u odlučivanju za predstavnike tri konstitutivna naroda u centralnim organima države ali i zaštita etničkih prava za pripadnike konstitutivnih naroda na razini federalnih jedinica jer mi ne želimo lagati ni našem narodu ni drugima da će se svako hrvatsko selo ili kuća naći u jedinici (ili jedinicama) s hrvatskom većinom.

Tko je za vas veći politički fundamentalist - Milorad Dodik ili Haris Silajdžić?

LJUBIĆ: Nikada partnere s kojima razgovaram ili s kojima ću sutra razgovarati ne bih etiketirao niti rangirao na takav način. Oni su za mene jednostavno u ovom momentu legitimni predstavnici dijela političke volje svojih naroda Srba i Bošnjaka.

S kim od njih dvojice mislite da je lakše razgovarati i sutra dogovarati ustavne promjene i tko mislite da će Vam praviti veći problem?

LJUBIĆ: Potpuno je beskorisno baviti se nekim na koga malo ili nimalo možeš utjecati a promijeniti ga nikako. Okrenimo se mi sebi! Razmislimo koju politiku izabrati da nas sutra zastupa kada se bude odlučivalo o sudbini našeg naroda i svakog od nas za sljedeća desetljeća možda. U sljedećem mandatu se sigurno mijenja Ustav Bosne i Hercegovine. Okrenimo se sebi. Sudbinu hrvatskog naroda u B i H više ne smijemo izručiti bjanko u ruke niti pojedincu niti grupi niti stranci, niti Zagrebu niti Briselu. Toliko gubitaka ratnih, političkih demografskih smo već doživjeli, ne znam da li bi slične u budućnosti preživjeli kao politički subjekt u B i H

Zastupnici ispred vaše stranke u Saboru RH su glasovali su za izmjene Ustava koje diskriminiraju državljane RH s prebivalištem u BiH. Smatrate li da su pravilno postupili? Neki zlonamjernici, poput  recimo mene, tvrde da je taj čin ravan nacionalnoj izdaji i da su zbog odgovornosti prema narodu koji ih je birao trebali jednako kao i HDZBIH-ovi zastupnici rušiti Kosoričinu Vladu, te praviti novu Vladu s onim opcijama koji u pitanja stečenih prava BH Hrvata u RH ne bi zadirali.

LJUBIĆ: Moj osobni stav (koji sam izrekao i javno vrlo brzo nakon dogovora Kosor –Milanović)  i stav Predsjedništva HDZ 1990 je bio da se ne podrže ovakve ustavne promjene odnosno da se amandmanima reagira da se one izmjene. Prilikom usvajanja Nacrta zastupnici u Hrvatskog saboru članovi HDZ 1990 su bili suzdržani i uložili amandmane. Naputak Stranke je bio da ustraju na amandmanima i ukoliko se ne uvaže da ne podrže ustavne promjene. Epilog je poznat. Prepustite organima Stranke da u  proceduri rješavamo svoje interne odnose.

Što se tiče samih izmjena Ustava RH moj stav je jasan, one reduciraju prava hrvatskih državljana izvan RH kako nas u Bosni i Hercegovini tako i onih u dijaspori. Kako će svoje pravo glasovanja ostvariti netko u Australiji udaljen  dvije tisuće kilometara od Canbere itd. Ove promjene su u suprotnosti i s preambulom Hrvatskog ustava koja, koliko znam, nije mijenjana gdje se kaže da su svi hrvatski državljani ravnopravni. Međutim dodao sam i ovo, da Hrvatska ima pravo mijenjati svoj Ustav da niti sadašnjih pet niti buduća 3 očito ne mogu odlučujuće utjecati. Da su prava hrvatskih državljana trebala ostati ista i zbog simboličkog i povijesnog i strateškog interesa ali nažalost o tome sadašnje vodstvo u Zagrebu ne misli kao i ja. Mislim da griješi i nije prvi put da se ogriješilo o Hrvate  iz Bosne i Hercegovine. Zato sam u jednom govoru i rekao, mi Hrvati iz Bosne i Hercegovine smo platili cijenu cjelovitosti Hrvatske ali cijenu nezavisnosti Kosova( misleći na tendenciju nekih da se navodni srpski „gubitci“ na Kosovu i u Hrvatskoj trebaju kompenzirati u B i H, najvećim dijelom na račun Hrvata) plaćati nećemo. Eto ja se tu npr. razlikujem od nekih vaših kolumnista koji smatraju da RS treba ostati nedodirljiva u svojim granicama i kompetencijama.

Dodao sam također da, ma koliko promjene Ustava RH bile važne za nas hrvatske državljane u Bosni i Hercegovini, naš položaj se ne rješava u Ustavu RH već Ustavu Bosne i Hercegovine i da  se Hrvati u Bosni i Hercegovini trebaju okrenuti sebi (jedan vaš zlobni kolega je to odmah izokrenuo pa napisao da sam izjavio „da se Hrvati trebaju okrenuti Sarajevu umjesto Zagrebu“, možda i otuda vaše ocjene o meni?).

Moji stavovi glede promjena hrvatskog Ustava su bile i razlogom „zahlađenja“ odnosa HDZ 1990 i dijela Predsjedništva HDZ RH s gospođom Kosor na vrhu. Vama prvima otkrivam da sam ja bio prvi pozvan u Zagreb da razgovaramo o strateškoj stranačkoj suradnji HDZ RH i HDZ 1990  u predstojećem izbornom procesu. Zbog naših stavova oko promjena Ustava RH oni su izabrali drugog partnera i nije mi žao. Nadam se da će hrvatski birači u Bosni i Hercegovini znati izabrati pravu stranu.

Što se tiče vodstva Vlade RH mislim da ne rade dobro, potezi na ekonomskom planu mi liče kao na koprcanje u živom blatu, tone se sve dublje. Na vanjsko političkom planu jedina strategija je EU, što naravno podržavam ali se u odnosu na susjede posebice Bosnu i Hercegovinu ili pasivno ili neučinkovito, uglavnom su dopustili i to nije samo od jučer, da političku inicijativu preuzmu Srbija i Turska a ekonomsku Slovenija(privatizacijski fondovi!), iako Hrvatska i B i H dijele najdužu granicu u Europi, iako su i po resursima i prometno i gospodarski komplementarne. Nadam se da će u budućnosti fokus biti okrenut više ka Bosni i Hercegovini podupirući i koristeći hrvatski subjektivitet ovdje kao jaku polugu u interesu dvije države ali i strateškom interesu Naroda.

Što se tiče promjene vlasti u Zagrebu, odluku oko toga bih ipak prepustio hrvatskim državljanima s prebivalištem u RH.

Hoće li ikada u budućnosti vaši zastupnici u RH Saboru, ako ih naravno bude, koalirati s nekom drugom opcijom osim HDZ RH, ili ste Vi i Vaša stranka jednostavno franšiza HDZ-a RH pretplaćena samo na potporu HDZ-u RH?

LJUBIĆ: Smatram da su se u Zagrebu trenutno profilirale glavne stranke znatno različite od vremena u unazad deset godina. HDZ je tada s pravom nosio državotvornu i nacionalnu legitimaciju. Danas te razlike više nisu takvog karaktera. Sjetimo se zasjedanja Hrvatskog sabora kada su izglasane ustavne promjene i kada je uvjet SDSS-a bio izglasavanje Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama i kada je Vlada HDZ predložila „institucionalizaciju zajednice srpskih općina istočne Slavonije i Baranje“ i kada je Vesna Pusić (a znamo kakav je image imala u dijelu hrvatske političke javnosti) uložila amandman i tražila brisanje tog članka, kada je s pravom primijetila kako bi to ličilo na „dejtonizaciju Hrvatske“, kako je  klub SDP- ultimativno tražio usvajanje amandmana Vesne Pusić, kako je zastupnik SDP Vinković rekao, „gospodo to što vi danas predlažete to se ranih devedesetih u RH zvalo SAO Krajina. Dakle smatram da je danas ličnost il razlika između glavne vladajuće i glavne oporbene stranke u Hrvatskoj otprilike kao između američkih republikanaca i demokrata. Odgovor na drugi dio vašeg pitanja bi glasio. Programski HDZ RH je najbliže onome što utemeljuje HDZ 1990 i ta suradnja u budućnosti je vjerojatnija. Kao što vidimo svako vodstvo ni u Zagrebu ni ovdje ne svjedoči u praksi svoj program. Stoga nisu isključene koalicije i s drugim strankama u Zagrebu nakon sljedećih izbora. Naravno iz ovog odgovora je jasno da HDZ 1990 nije ničija franšiza

S obzirom na institucionalnu obespravljenost Hrvata u BIH mislite li da je popriličan politički luksuz ne samo odricati se stečenih prava u RH nego uopće ta prava i političku moć koju imaju hrvatski zastupnici u RH saboru politički ne iskoristiti pritiskom na Vladu RH i uvjetovanjem iste jasnom političkom potporom političkoj inicijativi hrvatskih političkih elita u BIH? (uzmite samo primjer trojice srpskih zastupnika i što oni čine te kolika sredstva iz proračuna osiguravaju svojim interesima)

LJUBIĆ: Slažem se i nemam što dodati onome što je sadržano u vašem pitanju.

Da se danas ponovi drugi krug predsjedničkih izbora u RH koga biste zaokružili Bandića ili Josipovića?

LJUBIĆ: Pitam se zašto zaokruživati ikoga, znajući koliko je minoran naš utjecaj na izbor hrvatskog predsjednika nakon ovih ustavnih promjena. Po mojim procjenama zbog tehničkih nemogućnosti, svoje pravo neće moći ostvariti više od 10 tisuća glasača. Što je to prema 4 miliona. Nešto je drugačija situacija kada su u pitanju zastupnici u Saboru jer se radi o fiksnoj kvoti za hrvatske državljane izvan Hrvatske.

Jeste li odustali od zahtjeva da se dionica autoceste u Hercegovini radi istodobno s dionicama u Bosni?  Jedini hrvatski dužnosnik koji javno problematizira ovo pitanje je ministar Bevanda. Što po ovom pitanju radi vaša stranka?

LJUBIĆ: Nije istina to što tvrdite u pitanju. Najzaslužniji, da budem neskroman, zašto je u kreditne ugovore s međunarodnim institucijama ušao program izgradnje, koji podrazumijeva gradnju kroz Hercegovinu i Posavinu, sam upravo ja, na isti način je nastavio i moj nasljednik na tom mjestu član HDZ 1990 Rudo Vidović. Predsjednik Doma naroda Federacije član HDZ 1990 Stjepan Krešić je uvjetovao stavljanjem na dnevni red odluke o financiranju dionica na relaciji Kakanj-Zenica uvrštavanjem i već spomenutih dionica. Treba biti pošten pa reći, u čitavom procesu pregovaranja s međunarodnim institucijama imao sam bezrezervnu podršku i odličnu suradnju ministra Bevande i ministra Vrankića i bez njihove pomoći i suradnje ovo ne bi bilo moguće. Mnogo posla je još uvijek pred nama i biće potrebno mnogo truda i suradnje svih na relaciji općine i županije i vlade F B i H i Ministarstva komunikacija  i prometa B i H da gradnja ovih dionica započne početkom sljedeće godine kako je planirano i kako je moguće. S zadovoljstvom mogu izvijestiti vaše čitatelje da je dana 03. rujna objavljen poziv za izražavanje interesa za konzultantske usluge za nadzor nad građenjem dionice Zvirovići-Bijača na koridoru Vc, a tijekom ovog mjeseca se očekuje i potpisivanje ugovara između ministra Vidovića i Kalmete  o izgradnji mosta na rijeci  Savi kod Svilaja, kao početak gradnje sjevernog kraka. Znači nije se odustale već gradnja uskoro počinje. Ako se sjećate jedno od mojih predizbornih obećanja prije 4 godine je bilo upravo to.

Zašto Hrvati u BiH imaju dojam nesamostalnosti hrvatske političke elite u BiH u odnosu na službeni Zagreb. Zašto se svi vi trudite oko toga tko će biti bliži Jadranki Kosor?

LJUBIĆ: Uopće se ne trudimo i mislim da je to sve manje važno kako članovima Stranke tako i biračima. Istina taj utjecaj je bio značajan za vrijeme devedesetih godina prošlog stoljeća za vrijeme Tuđmana jer se radilo ali i vodilo računa o strateškim nacionalnim interesima. Za vrijeme Sanadera taj utjecaj je bio mnogo manji nego se u javnosti percipiralo. Ja sam se naime sa Sanaderom žestoko razišao još prije dvije godine kada je ultimativno od mene tražio da zaustavim smjenu rade Bošnjaka s mjesta direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Mostar. Odbio sam uz opću konsternaciju i osudu većine njegovih najbližih suradnika.

Milorad Dodik je prije neki dan na RTRS-u izjavio sljedeće - Budemo li slušali Beograd onako kako su Hrvati slušali Zagreb proći ćemo kao i oni. Srbija nek vodi svoju politiku mi ćemo svoju. Možete li zamisliti da tako nešto izjavi nekakav hrvatski političar u BIH i  možete li prokomentirati tu Dodikovu izjavu?

LJUBIĆ: „Što čitao, hodao!“ kako je Mujo odgovorio na pitanje da li je čitao Na Drini ćupriju. Valjda vam i ovaj intervju otkriva moj odnos prema Zagrebu. Želimo surađivati s Zagrebom ali ne pristajemo na nikakav paternalizam. Unutar HDZ 1990 ali i drugih stranaka Hrvata u B i H ima dovoljno političke pameti da znamo artikulirati svoje interese i da nam ne treba tutor. Naravno potporu u realizaciji tih interesa ćemo tražiti najprije u Zagrebu što je i logično jer mnogi naši interesi bi trebali biti i strateški interesi i Zagreba i obratno. Međutim potporu ćemo tražiti i u Briselu , Washingtonu… jer nema niti jedan interes Hrvata u B i H koji bi bio suprotan interesima zapadnih demokracija.

Vaša stranka je imala dosta kadrovskih promašaja. Svjedočili smo prebjezima u HDZ BiH koji su bili visoki dužnosnici HDZ-a 1990. Predsjednik mladeži vaše stranke čeka suđenje zbog krijumčarenja 30 kg droge. Kako komentirate ove događaje, budući da i danas tvrdite da imate kvalitetne kadrove i nove ljude?

LJUBIĆ: Bilo je kadrovskih promašaja, ne tvrdim da još uvijek nema kadrova koji ne utemeljuju misiju i vrijednosti koje ova stranka zastupa. Treba znati, međutim da smo mi nastajali „u sprintu“. Samo mjesec dana nakon utemeljenja, morali smo se prijaviti na izbore opće a niti dva mjeseca nakon utemeljenja prijaviti sve liste i stotine kandidata. Nije bilo moguće prosijati svakoga u ovom kratkom vremenu. S obzirom na okolnosti dobro smo i prošli. Nalijepilo se tada na zdravo tkivo mnogo balasta. Mnogi su ušli s lošim motivima rezonirajući, evo prilike za mene: podržava ih EPP, Crkva, Zagreb (Poskok?). Neki od njih su otpadali sami kada nisu mogli ostvariti očekivane ambicije, neke smo morali isključiti. Neki su se okrenuli protiv nas kada im je stavljeno do znanja da se svojim moralnim i političkim habitusom ne uklapaju u okvire misije i vrijednosti HDZ 1990 i da na njih ne računamo na listama za ove izbore, što je uzrokovalo i recentnu krizu Vlade ZHŽ. Čistimo Stranku. To struganje je ponekad i bolno ali mora se kroz to proći. Što se tiče dotičnog gospodina povezanog navodno s drogom, on nije bio predsjednik mladeži već samo privremeni vršitelj dužnosti izabran od tadašnjem Predsjedništva da kao najstariji koordinira pripremu Sabora mladeži nakon što je bivši predsjednik kako vi kažete prebjegao. S obzirom na poznatu aferu , on je odmah suspendiran iz Stranke i čeka se ishod procesa a mladež je na fantastičnom Saboru uz sudjelovanje tisuću mladih ljudi iz čitave Države izabrala novo vodstvo.

Prije neki dan na Radio Plusu ste govorivši o Željku Komšiću kazali kako ne vidite koju konkretnu štetu je on napravio pogotovo ako se njegov radu usporedi s radom njegovih prethodnika koji su eto bili legitimni predstavnici. Napomenuli ste da su se sva zla po Hrvate dogodila dok su ih vodili legitimni predstavnici. Od gašenja Herceg Bosne, potpisivanja štetnih amandmana  i sl. Je li ta izjava pokušaj obrane Željka Komšića i priprema terena za buduću koaliciju sa SDP-om ili kritika HDZ-u BIH? Zašto isključujete vlastitu suodgovornost kada govorite o prošlosti budući da sebe nazivate osnivačem HDZ-a u BIH i sudionikom svih bitnih previranja na hrvatskoj političkoj sceni od 90-ih na ovamo?

LJUBIĆ: Potpuno pogrešno! Ja nisam uopće u tom intervjuu govorio o Željku Komšiću on je tu bio sam usputno spomenut. Naime kontekst je bio da samo legitimitet i partijsko jedinstvo ne jamče kvalitetu i rezultat a vezano za jadikovke oko „hrvatske razjedinjenosti“ „ne postizanja dogovora oko jednog kandidata „ itd. U tom kontekstu sam rekao evo imali smo 15 godina jednu stranku na vlasti i u Zagrebu i u B i H i jednog vođu i legitimne predstavnike u Predsjedništvu od Franje Borasa, Stjepana Kljujića, Kreše Zubaka, Ante Jelavića, Dragana Čovića…(ne kriveći nikog od njih nizašto) pa su nam se u međuvremenu desili ratni gubici povijesnih teritorija od Posavine, Vareša, Bugojna, i gubitak Hrvatske Republike Herceg Bosne u Washingtonu i Dayton i Petričevi amandmani i sve su to potpisali legitimni predstavnici što iz Zagreba što iz B i H. Dakle legitimitet je potreban ali sam po sebi nije dovoljan ako izostaje dosljednost, vjerodostojnost i sposobnost. Usput sam dodao , evo preživjeli smo 4 godine Komšića, njegovu kandidaturu sam nazvao zloupotrebom slova Daytona i perverzijom demokracije, međutim što se to novoga lošega desilo Hrvatima u B i H osim smjene nekoliko sposobnih veleposlanika. Nema govora o bilo kakvom amnestiranju niti Komšića niti SDP a pogotovo ne u kontekstu neke koalicije. Komšić, je imao priliku bez obzira na način izbora da se legitimira kao hrvatski predstavnik i on to nije učinio. Što više reći?

Vaša stranka hvali se rušenjem travanjskog paketa. Istovremeno ste bili i protiv Pruda koji je ako ništa demistificirao mit o  dvoentitetskoj BIH , nakon njega otvorenije se govori i o hrvatskoj federalnoj jedinici, dok je samo prije koju godinu to bilo sankcionirano od strane OHR-a. Zašto ste bili protiv Pruda. Šta je to konkretno u Prudu što je  bilo za Vas neprihvatljivo?

LJUBIĆ: Neprihvatljivo je bilo to što mi je otpočetka bilo jasno da je to igrokaz za javnost jer već sutradan su sva trojica različito često dijametralno tumačili što su se dogovorili. Neprihvatljiv je bio i dogovor o navodnoj hrvatskoj federalnoj jedinici kako je to vrlo brzo nakon Pruda pojasnio potpredsjednik RS Davor Čordaš član HDZ B i H a što je nedavno u intervjuu Onasi potvrdio i Milorad Dodik: „Mislim da je taj prudski dogovor bio pozitivan. Legalizirao je RS, jer je Čović jasno kazao da je neupitna RS i u političkom i u teritorijalnom smislu, što je bio naš zahtjev“. Neprihvatljiv je bio dogovor oko popisa stanovništva koji je predviđao da se već od 2014. počinju primjenjivati rezultati popisa na proporcije u vlasti od općine do države. Znajući kakvu demografsku devastaciju smo doživjeli mi Hrvati to bi za nas značilo pomiriti se s nepravednim Dejtonom, legitimirati rezultate rata i etničkog čišćenja i odreći se prava na naša povijesna staništa. Koliko je to bilo važno Dodiku vidi se po njihovom odnosu prema Zakonu o popisu stanovništva koji SNSD očajnički pokušava zaustaviti iako su dvije godine insistirali na njemu. Blokiraju ga upravo zbog jednog članka, koji je ubačen na insistiranje i HDZ 1990, da će se rezultati popisa iz 1991 na formiranje vlasti primjenjivati sve dok se ne završi povratak. On želi da se to izbaci ili stavi 2014. I površnom poznavatelju je jasno da je 2014,. godina prva izborna nakon popisa planiranog za 2011. Tako je spominjanje 2014. u Prudu bila samo varka za naivne.

Dvije godine nakon preuzimanja vlasti u nekoliko hr. županija trajalo je medijsko prepucavanje oko toga hoćete li se ujediniti sa HDZBIH-om ili nećete.  Propagandu je puštao HDZBIH preko Večernjaka. Vaša stranka je tu igru prihvatila i postavila uvjete ujedinjenja. Mislite li da ste time načinili strateški ogromnu podršku i izgubili veliki dio birača koji je 2006-e glasovao po principu "protiv" a ne za vas i nije li trenutna antiHDZBIH politika koju vodite pokušaj povratka tih istih birača?

LJUBIĆ: U pravu ste, saga zvana ujedinjenje dva HDZ nas je debelo koštala i cijenu smo već dijelom platili na lokalnim izborima. Naime, nepunu godinu dana nakon prvih općih izbora na inicijativu Sanadera, ali i pod snažnim pritiskom mnogih dobronamjernih u intelektualnoj, crkvenoj i sveopćoj javnosti ali i nekih nedobronamjernih, koji su ujedinjenje vidjeli kao povratak monopola jedne grupe u jednoj stranci na vlasništvo na hrvatsku stvar. To je bilo vrijeme kada smo mi imali najveću popularnost i kada je pred nama bila uspostava infrastrukture. To nas je zaustavilo. Nije bilo moguće ostati vjerodostojan pa razgovarati o ujedinjenju a pritom na terenu postavljati infrastrukturu. Bio sam ja svjestan svega toga otpočetka ali je i unutar moje stranke bilo dosta ljudi koji su naivno vjerovali da svi dijele njihove dobre motive. Bilo je međutim i onih koji su ovo vidjeli kao priliku za „novo prestrojavanje“ i zauzimanje boljih pozicija, pa sve do onih i u jednoj i u drugoj stanci koji nisu naučili puno raditi, računajući da će sada ponovno bez konkurencije lagodno glodati svoje sinekure. Da li sam ja tada mogao postupiti energičnije odbiti sve te inicijative za raspravu je.

Ne vodimo mi anti HDZBiH Politiku. U toj stranci znam mnogo dobrih ljudi, imam dosta i prijatelja. I mi ioni znamo u čemu je problem. Ako ukazujemo na neke negativnosti, to se radi argumentiramo. Govorimo istinu a istina je uvijek za, nikada protiv.

G. Ljubiću Vaša poruka 2006-e godine bila je "Vjerujem u Vas". 2006-e sam i ja kao i mnogi drugi, pogotovo ,mladi, vjerovao Vama i glasovao za Vas. Što mislite hoćemo li vam vjerovati 3.10?

LJUBIĆ: Ja mislim da mi možete vjerovati. Ono u što sam 100% siguran je moj dobar motiv da radim za opću stvar. Pozitivne promjene ne može donijeti jedna osoba niti jedna stranka i to nije moguće uraditi u jednom mandatnom ciklusu. Za ovako zapušteno stanje potrebno je mnogo više i mnogo duže. Siguran sam da mi znatan broj mladih ljudi vjeruje. Tisuću njih koji su nazočili na 2. Saboru mladeži HDZ 1990 i njihove reakcije nakon povratka kući govore da su razumjeli i prihvatili poruku a fokus je bio na uključivanju u javne poslove. Tada sam im rekao: Politika je prostor koji ne može ostati prazan. Ako  vi, pošteni sposobni, vi s dobrim motivima odbacite politiku kao nešto prljavo po defaulltu ili nešto rezervirano samo za odabrane, prostor će ispuniti oni najgori među nama i odlučivat će o našem danas (kao što se događa) ili o našoj budućnosti sutra.

Da li će naše poruke biti pretočene u rezultat 3 listopada. Ja s nadam da hoće ali to zavisi od najmanje tri stvari:

  • Koliko smo mi organizacijski osposobljeni da poruku distribuiramo
  • Koliko nam je kanala na raspolaganju, uključujući i financijska sredstva (gdje smo tanki)
  • Kolika je spremnost onih kojima se obraćamo da to u ovom trenutku prihvate


Nije tragedija nekad ostati i manjina ako si siguran da zastupaš vrijednosti, parafrazirat ću jednog filozofa koji je rekao: Samo manjina uviđa vrijednost muzike Bacha, Bertoka… pa to nije razlog da ta muzika ne zaslužuje da opstane. Ili, samo manjina uviđa vrijednost kvantne fizike…

Jedno sam siguran sjeme koje smo posijali,  imati tko zalijevati, kad tad će izrasti cvijet.

Ja mislim da će već 3 listopada većina prihvatiti ovu politiku.

(i.shusnjar l poskok.info)


Nema komentara

Anketa

Ustavi