Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9633
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » Od izbjeglica do uspješnih ljudi

Od izbjeglica do uspješnih ljudi

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 23.09.2011. 11:12

Tko su bivše Sarajlije koje su izgradile zavidnu karijeru u Zagrebu?

Od izbjeglica do uspješnih ljudi

■ Ratnih i poratnih godina mnogi su Bosanci zbog rata potražili svoju novu šansu u Hrvatskoj
■ Antonio Nuić, Darija Lorenci, Kamilo Vrana, Sandra Bagarić i brojni drugi koji su danas kroz svoj uspjeh prepoznatljivi u regiji
■ Lukić je prodekan na Akademiji dramskih umjetnosti
■ Mladi redatelj Antonio Nuić svojim filmovima osvaja nagrade

Ratnih i poratnih godina mnogi su Bosanci zbog rata potražili svoju životnu šansu u Hrvatskoj, gdje su postali vodeći biznismeni, sportaši, ugostitelji: ipak, najčešće je riječ o intelektualnim imigrantima u medijima i kulturi. Ima i onih koji su dali značajan doprinos znanosti. Kako u ovom slučaju nije riječ samo o Hrvatima iz Bosne koji su svoju životnu šansu pronašli u Hrvatskoj, jer je i znatan broj Bošnjaka svoj život vezao za Lijepu našu, Večernjak je istražio koje su Sarajlije uspjele izgraditi zavidnu karijeru u Zagrebu.

Ustrajan rad

Jedan od njih je Kamilo Vrana, ravnatelj hrvatske Agencije za javno-privatno partnerstvo. Kamilo je 1978. diplomirao elektrotehniku u Sarajevu te ubrzo postao vrstan stručnjak za signalno-sigurnosne uređaje na željeznici. Nedavno je u Ženevi postao član Izvršnog odbora Tima stručnjaka za javno-privatno partnerstvo Ujedinjenih naroda. Ovo priznanje hrvatskom stručnjaku za javno-privatno partnerstvo proizašlo je iz višegodišnjeg ustrajnog rada i ostvarenih rezultata na uspostavljanju hrvatske Agencije za javno-privatno partnerstvo. To je ujedno potvrda stručnosti Agencije na pripremi projekata u zemlji, kao i njen doprinos u radu međunarodnih stručnih tijela za JPP u okviru EU-a i UN-a te razvoj regionalne suradnje. Inače, Kamilo je pohađao Srednju elektrotehničku školu u Sarajevu, smjer slabe struje, i bio jedan od najboljih učenika u svojoj generaciji.

Drugi Sarajlija koji je s u Zagrebu postigao zavidnu karijeru je prof. dr. sc. Darko Tipurić. Diplomirao je i magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, a 1993. godine obranio je doktorsku disertaciju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Za-grebu. Redoviti je profesor na Katedri za organizaciju i menadžment te voditelj MBA međunarodnog poslijediplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Autor je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova iz područja menadžmenta, strateškog menadžmenta, konkurentnosti poduzeća i korporativnog upravljanja. Objavio je 10 knjiga kao suautor ili urednik. Dobio je tri nagrade „Mijo Mirković“, za knjige: 'Strateški savezi: suradnjom poduzeća do konkurentske prednosti', 'ESOP i hrvatsko poduzeće' i 'Nadzorni odbor i korporativno upravljanje'. Konzultant je brojnih hrvatskih i inozemnih poduzeća i institucija.

Iz domena kulture rame uz rame spomenutom dvojcu pridružuje se mladi redatelj Antonio Nuić, čija je crna komedija, balkanski film ceste "Sve džaba" na pulskom festivalu prije nekoliko godina dobio čak četiri Zlatne arene. Rođen je u Sarajevu 1977., a u Zagreb je stigao 1992. s majkom Antonijom, profesoricom engleskoga, i bratom Emiliom, nekoliko mjeseci nakon početka opsade grada. Otac Srećko, inženjer elektrotehnike, proveo je cijeli rat u Sarajevu. Zagreb su odabrali jer je Antonio želio studirati režiju, a brat ići u Školu primijenjene umjetnosti.

Sandra Bagarić, jedna od najpopularnijih zagrebačkih opernih i operetnih pjevačica, rođena je u Zenici, a odrasla u Sarajevu. Kad je kao izbjeglica došla u Zagreb 1992., upoznala je bivšu Sarajku Ljiljanu Molnar-Talajić, proslavljenu opernu pjevačicu i profesoricu na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, koja ju je usmjerila prema Muzičkoj akademiji.

Novi početak

Sarajlija Darko Lukić, prodekan na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, pisac i dramatičar, stigao je u Zagreb u siječnju 1993. i, za razliku od svojih mnogo mlađih bosanskih kolega, nije bio toliko traumatiziran novom sredinom i novim početkom. Do rata je bio direktor Drame Narodnog pozorišta. Po izlasku iz opkoljenog Sarajeva Lukić je radio kao dramaturg u Mariboru, zatim u Teatru ITD gdje je ubrzo postao i ravnatelj.

Jedna od najnagrađivanijih mladih zagrebačkih glumica, Darija Lorenci u Zagreb je došla 1992. s djedom i bakom. Imala je 16 godina i upisala 3. razred gimnazije. Nakon završene gimnazije u drugom je pokušaju upisala Akademiju dramske umjetnosti i postala jedna od najtraženijih glumica, koja je u svojim ulogama u Teatru Exit, u predstavama "Eva Braun", "Noževi u kokošima" i "To samo Bog zna" promovirala autentičnost.

MARCELLINO

Kuhinja s emocijama u srcu Zagreba

Top zagrebački restoran Marcellino, jedan od najboljih restorana, u Jurjevskoj ulici, vodi također Sarajlija Mario Čerhak sa suprugom Koviljkom Marić. Njegov restoran posjećuju diplomati, poslovni ljudi i kulturnjaci, a tajna uspjeha, po mišljenja vlasnika i glavnog kuhara te bivšeg bubnjara mnogih sarajevskih bendova Marija Čerhaka, krije se u "kuhinji s emocijama".
I on je 1992. napustio ratno Sarajevo i otišao prvo u Berlin na neki koncert. Zatim je počeo raditi u nekom restoranu, upisao školu Otis Koch Schule i s talijanskim partnerom otvorio luksuzni talijanski restoran "Da Gianni e Mario". Ubrzo je shvatio da još dugo neće moći u Sarajevu otvoriti restoran i zato se preselio u Zagreb gdje je 2001. sa suprugom otvorio, prvo u Frankopanskoj, a iduće godine u Jurjevskoj ulici, restoran Marcellino.

| VL | HB.org |