• Povratničke tegobe Hrvata (190320)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (165884)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (95498)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (92627)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9788
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Platformaši u potrazi za HDZ-ovim prebjezima

Piše: Asim Metiljević

FEDERALNI „PRELAZNI ROK“

OBA HDZ-A I NA DRŽAVNOJ RAZINI IDU U OPORBU – OSIM NEKOLICINE PROBRANIH FUNKCIONERA

Federalne stranke potpisnice platforme nastoje ojačati hrvatski politički legitimitet vrbovanjem istaknutih funkcionera iz reda dva HDZ-a

Tek početkom svibnja, sedam mjeseci nakon parlamentarnih izbora, Federacija BiH ispunit će formalne preduvjete neophodne za početak konstituiranja vlasti na državnoj razini. Ostalo je da Federacija BiH ispuni još samo jednu obvezu - da izabere pet bošnjačkih i pet hrvatskih delegata kako bi bio „kompletiran“ Dom naroda državnog Parlamenta, budući da je pet srpskih delegata iz RS-a izabrano još prije pet mjeseci.

Stranačka struktura izabranih delegata umnogome će odrediti profil vlasti na državnoj razini. Izvjesno je da će u sva tri nacionalna kluba na državnoj razini većinu imati tri nacionalna bloka: u srpskom klubu SNSD i SDS kontrolirat će tri od pet delegata, u bošnjačkom klubu SDA i SDP kontrolirat će svih pet delegata, dok će u hrvatskom klubu dva HDZ-a imati tri od pet delegata. Na temelju ovog rasporeda, najlogičnije bi bilo da vlast na državnoj razini konstituiraju upravo ovih šest partija koje imaju komotnu većinu i u Predstavničkom i u Domu naroda Parlamenta BiH. Vlast tri nacionalna bloka imala bi i demokratsku legitimaciju, ali i komotnu (dvotrećinsku) većinu nužnu za ustavne promjene koje BiH mora provesti u najskorije vrijeme kako bi ispunila obvezu proizašlu iz presude Europskog suda za ljudska prava u poznatom slučaju Sejdić-Finci.

HOĆE LI POPUSTITI HRVATSKI MONOLIT

No, prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, federalne stranke potpisnice platforme detaljno su razradile alternativni plan čiji je glavni cilj eliminacija dva HDZ-a iz vlasti na državnoj razini. Kako smo doznali, platformaši su krenuli u akciju razbijanje monolita dva HDZ-a, odnosno u akciju privlačenja istaknutih stranačkih aktivista koji bi mogli osigurati kakav-takav hrvatski legitimitet novoj vlasti na državnoj razini.

Tako se na meti platformaša našao dopredsjednik HDZ-a 1990. Martin Raguž, kome je, kako doznajemo, za prelazak u redove platformaša obećana čelna funkcija u novom sazivu Vijeća ministara BiH! Platformaši vjeruju da bi prelazak Raguža pod kišobran platformaša mogao potaknuti ozbiljniji razdor unutar HDZ-a 1990 i da bi njegov primjer moglo slijediti još nekoliko zastupnika iz dva HDZ-a koji su navodno „na vagi“.

Portparol HDZ-a 1990 Veso Vegar kaže da stranačko čelništvo pomno prati akciju platformaša, no posve je uvjeren da je ova politička operacija uzaludna „jer je HDZ 1990 jedinstveniji nego ikad“. Vegar kaže da bi Raguž mogao biti kandidat za premijera državne vlade, ali samo pod uvjetom da njegovu kandidaturu podrže oba HDZ-a.

RIZIČAN POTEZ

Matematički je moguće formirati vlast na državnoj razini bez sudjelovanja zastupnika i delegata iz dva HDZ-a, bez obzira što će dva HDZ-a imati većinu u hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta BiH. Naime, izbor Vijeća ministara potvrđuje se samo u Predstavničkom domu Parlamenta BiH u kome stranke potpisnice platforme imaju tijesnu entitetsku većinu dok se delegati Doma naroda o tom pitanju neće ni izjašnjavati.

Pa ipak, čelnici SDP-a i SDA Lagumdžija i Tihić ne usuđuju se na takav potez jer bi kolektivno izbacivanje dva HDZ-a iz vlasti na državnoj razini bilo neuporedivo kompliciranije i rizičnije nego je bilo u slučaju njihovog eliminiranja iz vlasti na federalnoj razini. Dijelom zbog toga što dva HDZ-a imaju većinu u hrvatskom Domu naroda pa mogu blokirati rad cijelog Parlamenta BiH, a dijelom i zbog činjenice da bi takav potez dodatno zategnuo odnose BiH s Hrvatskom i njenim europskim saveznicima. O tome svjedoči neobično oštar odgovor Lagumdžiji hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, kojeg je šef SDP-a BiH nedavno javno prozvao da se zajedno s Tadićem očituje o aktuelnom referendumu u Republici Srpskoj.

„Referendum ne držim dobrom idejom. Ne držim dobrim ni bilo koji pokušaj da se važne odluke donosu bez suglasnosti sva tri naroda u BiH i to ističem od početka svog mandata. Nadam se da će Lagumdžija to načelo i sam primijeniti u svojoj političkoj praksi“, odbrusio je Lagumdžiji hrvatski predsjednik Josipović tonom koji svjedoči o sve širem jazu između Zagreba i Sarajeva.

Lagumdžija očito vjeruje da bi bijes Zagreba mogao ublažiti ako bi koaliciju platforme proširio s još nekoliko istknutih funkcionera iz redova dva HDZ-a kojim je zauzvrat spreman ustupiti čelnu funkciju Vijeća ministara BiH.

Dopredsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž stavljen je tako pred najtežu dilemu u svojoj političkoj karijeri.

Platformaši nemaju sigurnu trećinu

ZA KOGA ĆE GLASATI JOSIP PERIĆ?

Dom naroda Parlamenta BiH trebao bi biti konstituiran početkom svibnja, nakon što prethodno nacionalni klubovi u federalnom Domu naroda izaberu po pet delegata iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. Dva HDZ-a u hrvatskom klubu federalnog Doma naroda imaju 11 delegata, i budući da svaki delegat za prolaz u državni Dom naroda mora osigurati najmanje tri glasa, jasno je da će dva HDZ-a izabrati najmanje tri (dakle većinu) delegata u državnom Domu naroda. Stranke platforme mogu računati na samo dva delegata, i to pod uvjetom da osiguraju podršku naknadno izabranog HSP-ovog delagata iz Livna Josipa Perića, koji je navodno puno bliži Čoviću nego stranačkom šefu Jurišiću.

Tihić drumom, Lagumdžija šumom

LAGUMDŽIJA PRIPREMA ATMOSFERU ZA SUSRET S DODIKOM

Za razliku od lidera SDA Sulejmana Tihića, koji je za upravo usvojenu dekaraciju u oba doma naroda federalnog Parlamenta rekao da je „federalni odgovor na odluku o referendumu u RS-u“, lider SDP-a bio je puno blaži u ocjeni.

„Deklaracija nije odgovor na odluku Narodne skupštine RS o referendumu, već odgovor na situaciju u BiH“, rekao je Lagumdžija, izbjegavajući diretno odgovoriti na još jedno osjetljivo pitanje: da li stav iz deklaracije koji se odnosi na teritorijalnu organizaciju u skadu s povijesnim i geografskim činjenicama, podrazumijeva ukidanje entiteta?

Pomanjkanje odlučnosti kod Lagumdžije tumači se njegovim nastojanjem da se ne zamjera Dodiku s kojim bi se trebao susresti u narednih nekoliko dana kako bi započeo pregovore o konstituiranju vlasti na državnoj razini.

Slobodna Bosna