• Povratničke tegobe Hrvata (191720)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (166013)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (95600)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (92740)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9792
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Poštenije i jasnije o BiH i Hrvatima

Odnos novih vlasti u BiH i Hrvatskoj

Poštenije i jasnije o BiH i Hrvatima

Hrvatski intelektualci i političari iz Mostara komentiraju izjave bh. i hrvatskih političara o jednakopravnosti i statusu Hrvata u BiH poslije konstituiranja Vlade Hrvatske i sporazuma šestorke o formiranju Vijeća ministara BiH

Piše: Jurica Gudelj, Oslobođenje

Stabilna Bosna i Hercegovina je strateški interes Hrvatske, sukus je izjava dužnosnika nove vlasti u Republici Hrvatskoj predvođene predsjednikom Vlade RH Zoranom Milanovićem (SDP). Također, službeni Zagreb želi vidjeti BiH u Europskoj uniji, a Milanović je najavio i kako će prema našoj zemlji voditi razvojnu i optimističnu politiku. Neravnopravan položaj hrvatskoga naroda u BiH je, smatra Milanović, dugoročno neodrživ.

Bez promjene

Dr. Božo Žepić, profesor emeritus s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, smatra kako se odnos nove hrvatske vlade prema BiH ulaskom Hrvatske u Europsku uniju neće znatno mijenjati. Sve hrvatske političke stranke i dosadašnje vlade imale su, smatra Žepić, konstruktivan odnos spram naše zemlje. Sve one u prvi plan su isticale dobrosusjedske prijateljske odnose dviju država, njihovu međusobnu povezanost i međusobnu gospodarstvenu, političku i regionalnu međuovisnost.
- To je trajna konstanta u odnosima dviju zemalja, usmjerena na dugoročnu svestranu korist za obje države, njihove narode i građane. Ulaskom Hrvatske u EU mnoga će se pitanja morati pravno regulirati i politički rješavati drukčije nego do sada. To će zahtijevati dosta napora i međusobnog razumijevanja. Ali, potreba za dobrosusjedskim odnosima od obostrane koristi, promjenom vlada, vladajućih stranaka, ili/i koalicija, time se neće bitno mijenjati, kaže Žepić.

Berislav Jurič, politički analitičar i urednik portala Bitno, smatra kako će ulazak Hrvatske u EU pojačati interes službenoga Zagreba za rješavanje neriješenih pitanja s BiH.
- Hrvatska će u EU ući kada ni Unija ne zna što će sama sa sobom, tako da sebi ne smije dozvoliti da ima neriješenih repova. Jedan od tih repova je svakako BiH i bh. Hrvati koji su uvršteni u Ustav RH. Vjerujem kako će zbog toga ove godine Milanović pokrenuti rješavanje niza neriješenih pitanja, budući da si Hrvatska ne može dozvoliti sporost rješavanja nekih stvari kako se to kod nas radi. S druge strane, mislim kako će se njegova politika prema bh. Hrvatima voditi na željama da se prestanu okretati prema Zagrebu jer u ovakvoj ekonomskoj situaciji Hrvatskoj ne trebaju novi tragači za poslom. Hrvati će se u BiH tako iz graničara čije se domoljublje stoljećima uzgajalo da bi izašlo na vidjelo kad bi trebalo ići u rat, pretvoriti u graničare koji će Hrvatskoj služiti da dobije na još većoj važnosti kao lider regije. Dok je vladao HDZ, iz Hrvatske se Hrvatima u BiH prešutno pokazivalo gdje da traže odgovore, a pod vladavinom SDP-a samo će im se glasnije to govoriti, smatra Jurič.

Bolje za Hrvate

Za razliku od međudržavnih odnosa, kaže profesor Žepić, odnos nove hrvatske vlade prema Hrvatima u BiH, mogao bi i trebao pretrpjeti stanovite pozitivne promjene. Osobno očekuje da će se to i dogoditi, a navodi nekoliko razloga.
- Prvo, zato što je SDP-ova Vlada Ivice Račana odustala od zaključivanja već ratificiranih sporazuma o posebnim odnosima s Federacijom, koji su, prema Dejtonskom sporazumu, trebali biti uspostavljeni kao kompenzacija za odustajanje od konfederacije, koju je predviđao Vašingtonski sporazum, kao jamstvo da neće doći do majorizacije nad Hrvatima u BiH. Ta posvemašnja majorizacija se dogodila i danas traje u drastičnim omjerima. Od formalno jednakopravnog, Hrvati su i u Federaciji i u državi BiH, postali stvarno  neravnopravan narod. Izgleda da je gospodin Milanović već na početku mandata to dobro shvatio pa je, za razliku od Sanadera koji se samo verbalno zalagao za „očuvanje jednakopravnosti“ u svojoj izjavi nagovijestio zalaganje za ponovnu uspostavu već izgubljene jednakopravnosti. To daje nade za posve novi pristup, pojašnjava Žepić.
Nadalje navodi kako nova hrvatska vlada ima na raspolaganju institucionalizirani odnos prema Hrvatima u BiH, predviđen deklaracijom i Zakonom o odnosima prema Hrvatima
izvan Hrvatske, koji joj je u naslijeđe ostavila prethodna vlada i na provođenje obvezao Hrvatski sabor.
- To su značajni dokumenti u kojima se po prvi put zakonski priznaje da su Hrvati u BiH sastavni, nerazdvojni i ravnopravan dio jedinstvenog hrvatskog nacionalnog bića. Pored toga, uspostavlja se poseban ured Vlade Hrvatske za odnose prema Hrvatima izvan njezinih državnih granica. Također, i poseban savjet pri Vladi, u kojem su po funkciji tri izabrana zastupnika u Sabor i devet drugih članova, kao „osobe uvažene u sredini u kojoj žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s domovinom“, rekao je Žepić.

Građani EU

Također, navodi i važnu činjenicu da svi Hrvati iz BiH koji imaju dvojno državljanstvo i hrvatsku putovnicu, ulaskom Hrvatske automatski postaju građanima Europske unije, čime stječu sva ljudska i građanska prava kao i sve oblike njihove zaštite od Unije i njezinih institucija. To će svakako imati utjecaja na ostvarivanje individualnih ljudskih prava i smanjenje sveprisutne diskriminacije, mišljenja je Žepić, jer će tada državljani BiH s hrvatskom putovnicom imati i status državljana Europske unije.

Nino Raspudić, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smatra kako je situacija nakon izbora u Hrvatskoj i BiH potpuno drugačija nego ranije. Hrvatska je, unatoč svim problemima, stabilna demokracija, u kojoj je izborna smjena vlasti normalna stvar koja, rekao je, neće izazvati nikakve tektonske poremećaje. Kukuriku koalicija je čistom većinom dobila izbore, ima izborni legitimitet, ali i odgovornost pred biračima za rezultate koje će unutar mandata postići.
- Vlast u BiH je formirana nakon godinu i tri mjeseca od izbora, s tim da joj je legitimitet na više razina upitan. „Hrvatskog“ člana Predsjedništva izabrali su Bošnjaci, federalna Vlada formirana je kršenjem osnova matematike po čemu ispada da je 5 trećina od 17, državnu vlast tvore stranke koje jedna drugoj lijepe najgore zamislive uvrede pa djeluju kao rogovi u vreći. BiH, dakle, ostaje u istim problemima u kojima je bila i ranije, glavni politički akteri ne samo da nemaju definiran zajednički državni interes već su im interesi u mnogočemu suprotni. Stoga zaključujem da će odnos bh. vlasti prema Hrvatskoj ostati isti, tj. nedefiniran i nejedinstven kao što je bio i do sada, i kao što je i prema svemu drugom. Sa strane RH očekujem puno pošteniju i jasniju politiku prema BiH posebno prema Hrvatima u njoj. Zadnje izjave predsjednika Josipovića, premijera Milanovića i ministrice Pusić ukazuju na to da Hrvati u BiH mogu očekivati puno konkretniju političku potporu u borbi za jednakopravnost u BiH, nego što je to do sada bio slučaj, rekao je Raspudić.

Milan Šutalo, glavni urednik portala Dnevnik, uvjeren je kako će odnosi nove vlade RH prema BiH i bh. Hrvatima biti i partnerski i prijateljski. To je uostalom Milanović i najavio u svojim prvim izjavama po preuzimanju premijerske dužnosti. BiH je Hrvatskoj najvažniji vanjskotrgovinski partner i postoji snažan interes za nastavkom gospodarske suradnje.
- Hrvatska planira graditi autoput prema Dubrovniku, a nova vlada RH planira da taj put dijelom prolazi i kroz BiH. To je razlog zbog kojeg će novoj hrvatskoj vladi biti jako važno da ima partnerske odnose s BiH. To, pak, ne znači da Milanović neće insistirati na osiguravanju jednakopravnosti bh. Hrvata, što podrazumijeva rekonstrukciju Vlade FBiH u kojoj danas ne sjede politički predstavnici bh. Hrvata. Milanović je najavio skori posjet BiH i bh. Hrvatima. Njegova će posjeta uključivati i Mostar i Široki Brijeg kao gradove koji su središta bh. Hrvata, ali i Sarajevo kao glavni grad BiH te Srebrenicu kao mjesto stradanja Bošnjaka. Iz mjesta koja će posjetiti jasno se može iščitati i odnos Milanovića prema BiH i bh. Hrvatima, rekao je Šutalo.

Jurič dodaje i kako će Hrvatska morati poticati rješenje problema bh. Hrvata jer sebi kao članica EU neće smjeti dozvoliti da su pripadnici njezina naroda negdje potlačeni.
- Planove Hrvatske svakako će usporiti odnosi među političkim liderima u BiH jer je pravilo da u našoj zemlji nema zajedničkog stava o bilo čemu, pa će se pred neriješena pitanja postavljati dvostruka rješenja. Ohrabruje, pak, činjenica da je bošnjačka politička elita zavoljela Hrvatsku preko noći nakon izbornih rezultata u toj državi misleći da je Hrvatska zaokrenula put i promijenila ploču. No, Hrvatska bi i bez toga morala nastaviti drugačijim smjerom zbog pristupa EU. Hrvatskoj će Hrvati u BiH ostati na prvom mjestu samo na europskiji način, a ostat će kao i do sada da Hrvatska voli Hrvate u BiH samo kada su daleko od Zagreba, što fizički, što u vapajima koji su se do sada odbijali o gluho Sarajevo, kaže Jurič.

Profesor Žepić, pak, upozorava kako „zategnuti“ međustranački odnosi u BiH mogu utjecati na ukupne odnose dviju zemalja. U svakom je društvu sve međusobno povezano, kaže, ako ne izravno, a ono indirektno. Stranke delegiraju zastupnike u parlamente, u njima imaju svoje klubove, a također odlučuju o mandatarima, ministrima i zamjenicima. Neke od njih, kao primjerice HDZ BiH i HDZ Hrvatske, odnosno SDP u obje zemlje, ili su sestrinske stranke, ili stranke sličnih povijesnih korijena i ideoloških opredjeljenja.
- Međutim, međustranački odnosi se mogu povremeno kvariti ili popravljati, ali to neće imati bitnog utjecaja na ukupne prijateljske odnose dviju susjednih i u mnogo čemu međusobno povezanih, oslonjenih i upućenih država. Dogovor o formiranju Vijeća ministara BiH još je jedna, istina skupa i dugo očekivana potvrda, da se ovdje suptilna politička i pravna pitanja dugoročno ne mogu rješavati prijevarama, podvalama, manipulacijama i majorizacijama, jer one donose kratkoročne koristi a dugoročne štete, osobito prijeko potrebnom međusobnom povjerenju i pomirenju među građanima, strankama i narodima, rekao je Žepić.

Federacija čeka

Samo se dobrom voljom, međusobnim uvažavanjem, zadovoljenjem interesa svih relevantnih subjekata i kompromisom, dodaje, mogu iznaći rješenja za najteža politička pitanja.
- Međutim, ono što se dogodilo na razini države, nije se nažalost dogodilo na federalnoj razini. Tu kompromis nije postignut, već su federalni Dom naroda i Vlada formirani na ustavno i zakonski upitan način, pa funkcioniraju na „privremenoj“ odluci visokog predstavnika, koja je politički motivirana, a pravno diskutabilna. Dok se to ne ispravi, bilo povlačenjem te odluke, presudom ustavnoga suda ili novim kompromisnim rješenjem prihvatljivim za obje strane u Federaciji, bitne pomake u relaksaciji tih odnosa, po mom uvjerenju, nerealno je očekivati, rekao je profesor Žepić.

Nikola Lovrinović, dopredsjednik HDZ-a BiH tvrdi, pak, kako su se dogovorom oko Vijeća ministara odnosi među strankama u BiH relaksirali. Mišljenja je kako taj dogovor možda otvara nove perspektive za dogovore o svim pitanjima u zemlji.
- U tom kontekstu imamo povoljniju situaciju u kojoj možemo biti konstruktivniji prema svima, pa i prema Hrvatskoj. Predstavnici hrvatskih stranaka su za to posebno zainteresirani. Od nove vlasti u Hrvatskoj ne očekujem ništa spektakularno. Želimo samo da se poštivaju ustavne obveze prema Hrvatima u BiH i da se ta prava sada pođu bolje koristiti. Mislim kako se Zagreb neće uplitati u unutarnje stvari BiH, nego da će samo ispunjavati svoje ustavne obveze. Milanović je izjavio kako će možda doći do nekog novog pristupa prema bh. Hrvatima. Također, očekujem kako potpora Zagreba rješavanju hrvatskoga pitanja u BiH neće ostati samo na riječima, rekao je Lovrinović.

Jurič, pak, naglašava kako nikada u povijesti BiH nije bilo sklada među političkim strankama, pa čak i kad su u partnerstvima. Politika se u BiH još, mišljenja je, uvijek bazira isključivo na interesima skupina koje hodaju na rubu kriminala, a nacionalni interesi i interesi za boljitak običnih ljudi tek je isprazna priča koja im dopušta da se provlače godinama.
- Budući je politika ustvari legalni kriminal, odnosi među strankama u zemlji će i dalje ostati nategnuti bez obzira na to što je došlo do dogovora o Vijeću ministara. Problem je što je i taj dogovor, kao i veliki broj stvari u zemlji, postignut na silu, pa i same izjave sudionika dogovora da nitko nije zadovoljan govore kako će nategnutost i natezanje ostati kao glavni odnos među strankama u zemlji jer plijen je jači od svih dogovora, pesimističan je Jurič.

| Oslobođenje | HB.org |