RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Rasplet ili novi zaplet parlamentarne krize?

Napisano 27.05.2011. 11:36
Čović i Lagumdžija

Piše: Asim Metiljević

Početkom naredne sedmice Predsjedništvo BiH konačno će započeti službene konsultacije oko izbora mandatara Vijeća ministara BiH; „Slobodna Bosna“ analizira može li Predsjedništvo BiH riješiti problem koji prethodnih mjeseci nisu mogli riješiti šefovi pobjedničkih stranaka

Tročlano Predsjedništvo BiH napokon će preuzeti svoj dio ustavne odgovornosti za razrješenje višemjesečne parlamentarne krize koja je već nanijela ogromnu ekonomsku i političku štetu državi. Početkom naredne sedmice, dakle punih osam mjeseci nakon održanih izbora, Predsjedništvo će započeti službene konsultacije oko izbora mandatara Vijeća ministara BiH. Pod uvjetom da se ponaša odgovorno, državni vrh bi ovaj problem mogao razriješiti već u prvom krugu konsultacija s čelnicima parlamentarnih stranaka BiH koji se već mjesecima glože oko raspodjele izbornog plijena.

No, puno je izgledniji suprotni scenarij - da izbor mandatara mjesecima ostane zaglavljen u međusobnom nadmudrivanju tri člana Predsjedništva BiH koji će, ne treba sumnjati, kao i do sada poteze povlačiti po nalogu vlastitih stranačkih centrala.

Izbor mandatara Vijeća ministara BiH u isključivoj je (ustavnoj) nadležnosti Predsjedništva BiH. „Predsjedništvo će imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma“, piše u Ustavu BiH, a detaljnija razrada ove načelne ustavne odredbe regulirana je Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH. Poslovnikom je regulirano da se mandatar izabere numeričkim ocjenjivanjem svih predloženih kandidata (od 1 do 3) pri čemu ni jedan kandidat ne može ostati bez ocjene niti se neki član Predsjedništva može suzdržati kod ocjenjivanja. Ocjene se na koncu zbroje i kandidat s najvećim zbirom ocjena ide na potvrđivanje u Predstavnički dom Parlamenta BiH.

Problem može nastati samo u slučaju kada kandidat s najvećim zbirom ocjena ne može obezbijediti natpolovičnu podršku u Predstavničkom domu, koja uključuje i famoznu entitetsku podršku.

„PLATFORMAŠIMA“ NEDOSTAJE ENTITETSKA VEĆINA

Prema trenutnom rasporedu političkih snaga, natpolovičnu podršku može obezbijediti kandidat iz redova „platformaša“, ali njihov kandidat ne može obezbijediti odgovarajuću entitetsku podršku, zbog izričitog zahtjeva zastupnika iz RS-a da na čelu Vijeća ministara BiH bude Hrvat, i to isključivo iz partije s hrvatskim izbornim legitimitetom. Drugim riječima, zastupnici iz SNSD-a koji u rukama drže ključ entitetske većine podržat će isključivo kandidata iz reda dva HDZ-a. No, HDZ-ov kandidat ne može u prvom krugu proći „filter“ u Predsjedništvu BiH u kome „platformaši“ imaju dva člana - Bakira Izetbegovića i Željka Komšića - koji će, naravno, preferirati kandidata iz redova „platforme“. Ali može proći u drugom krugu, po istoj matrici kako je prije desetak dana za dopredsjednika Parlamenta BiH izabran šef HDZ-a 1990 Božo Ljubić, uprkos protivljenju zastupnika iz SDP-a i SDA.

VIJEĆE MINISTARA BEZ SDP-a I SDA

„Platformaši“ su naime za dopredsjednika Parlamenta BiH kandidirali šefa HSP-a Zvonimira Jurišića, koji nije izabran zbog izostanka podrške zastupnika iz RS-a. U drugom krugu, zastupnici su glasali za kandidata HDZ-a 1990 Božu Ljubića, koji je uspio obezbijediti i natpolovičnu i entitetsku podršku zastupnika. Ljubićev izbor je pokazao da je Vijeće ministara BiH moguće konstituirati bez sudjelovanja dvije vodeće federalne partije - SDP-a i SDA! Ljubić je naime izabran glasovima zastupnika šest partija - dva HDZ-a, SBB-a i SBiH-a te SNSD-a i SDS-a. Navedena šestorka može obezbijediti i natpolovičnu i entitetsku većinu, no malo je vjerovatno da će se dvije predominatno bošnjačke partije - SBB i SBiH - usuditi iz vlasti istisnuti bošnjački pobjednički blok - SDP i SDA. Osim toga, odnosi između SBB-a i SBiH nisu nimalo prijateljski. Dapače!

Bjelodano je jasno da stabilnu parlamentarnu većinu mogu obezbijediti samo tri nacionalna bloka - SDP i SDA, SNSD i SDS te dva HDZ-a. Osim što imaju izborni legitimitet u tri konstitutivna naroda, ovih šest partija mogu obezbijediti i dvotrećinsku većinu zastupnika koja je neophodna za ustavne promjene. Šestočlanu koaliciju sastavljenu od tri nacionalna bloka podupiru svi lideri pobjedničkih partija, izuzev lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije koji već mjesecima bezuspješno traga za „boljim“ rješenjem.

Naravno da uvijek postoje bolja rješenja, ali je problem što najčešće nisu realna.

SDP priziva raskol u hrvatskom bloku

LAGUMDŽIJIN TAKTIČKI MANEVAR S RAGUŽEM

Vrh SDP-a najvjerovatnije neće imati svog kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, budući da je posve jasno da SDP-ov kandidat, kao ni bilo koji kandidat „platformaša“, neće obezbijediti entitetsku većinu.

Kako doznajemo, SDP polaže nade u kandidaturu dopredsjednika HDZ-a 1990 Martina Raguža, kojeg pokušava prevesti u redove „platformaša“ . Raguž bi vjerovatno mogao obezbijediti i natpolovičnu i entitetsku podršku, ali samo pod uvjetom da njegovu kandidaturu podrže dva HDZ-a. U protivnom, Raguževa kandidatura mogla bi se okončati na isti način kako je nedavno okončana kandidatura Zvonka Jurišića za dopredsjednika Parlamenta BiH.

Mandatar „Hrvatskog bloka“ iz HDZ-a

FAVORITI HDZ-A BORJANA KRIŠTO I DRAGAN VRANKIĆ

Budući da je šef HDZ-a 1990 Božo Ljubić izabran za dopredsjednika Parlamenta BIH, zajedničkog kandidata ispred hrvatskog nacionalnog bloka za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH istaknut će HDZ. Izvjesno je da se na listi mogućih kandidata ne nalazi ime Dragana Čovića, kao što je izvjesno da HDZ neće kandidirati Martina Raguža, jer bi u tom slučaju HDZ 1990 preuzeo dvije čelne funkcije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti države.

U HDZ-ovim kuloarima najčešće se spominju dva imena: Borjana Krišto i Dragan Vrankić. Upravo tim redom!

Slobodna Bosna


Nema komentara

Anketa

Ustavi