Forum

Facebook

Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9814
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » 'Ujedinjeni regioni' umjesto Federacije BiH?

'Ujedinjeni regioni' umjesto Federacije BiH?

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 30.11.2012. 01:51

Piše: Nedim Jahić

Kroz analizu postojećih projekcija ustavnih rješenja za državni, ali i za niže nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini, nailazimo na brojne zahtjeve različitih strana koje je potrebno zadovoljiti, ali istovremeno uklopiti u realne okvire promjene teritorijalne strukture, te još bitnije, promjene u procesu izbora predstavnika i njihovom kasnijem učešću u donošenju odluka.

Rukovodeći se principima predočenim kako u prijedlozima organizacija civilnog društva tako i političkih stranaka, dolazimo do par zaključaka koji izgledaju kao prihvatljivi i dotiču se zahtjeva predstavnika etničkih zajednica u zemlji, ali i onih koji primarno zastupaju građane Bosne i Hercegovine.

Promjena naziva Federacije

U smislu primjene presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci protiv Bosne i Hercegovine, kao nužnim se pojavljuje potreba uključivanja tzv. Ostalih u proces donošenja odluka u Domu naroda, te izbora nepripadnika tzv. "konstitutivnih naroda" u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

No, za bavljenje državnom razinom i primjenom presude Evropskog suda za ljudska prava, potrebno je prvo pristupiti analizi potreba promjene ustroja Federacije Bosne i Hercegovine. Prvi korak u tom smislu jeste promjena naziva ovog bh. enititeta, uzimajući u obzir njegovu nelogičnost u ukupnom ustroju države Bosne i Hercegovine. Jasno, termin treba biti etnički i teritorijalno neutralan.

Drugi segment na koji se ovaj problem nastavlja jeste i naziv kojim se obuhvataju niže administrativne jedinice. Naime, premda je Ustavni sud Federacije proglasio naziv "županija" neustavnim, praktično nikad nije došlo do prihvatanja naziva "kantona" unutar kantona sa hrvatskom većinom, što stvara opterećenje i razlike između političkih predstavnika koji dolaze iz različitih etničkih zajednica.

Tri regiona

Nova ideja jeste da se Federacija uredi u okviru tri regiona, te da iz toga proizlazi i njen novi naziv "Ujedinjeni regioni". Sam naziv podrazumijeva dozu federalizma, što djeluje u pravcu smanjenja političkih frustracija i trenutnih težnji stranaka okupljenih oko ideje tzv. "trećeg entiteta".

Ujedinjeni regioni bi zapravo bili region Sjeverne Bosne; region Hercegovine i Srednje Bosne te region Sarajeva i Drine.

Region Sjeverne Bosne, koja obuhvata četiri kantona: Tuzlanski, Posavski, Zeničko-dobojski i Unsko-sanski kanton. Unatoč činjenici da ovi kantoni nisu teritorijalno povezani, oni svojim kapacitetom mogu izgraditi samoodrživ prostor, te kroz visok stepen decentralizacije zadovoljiti apetite velikih kantonalnih središta kakvi su Bihać, Tuzla i Zenica. Također, doći će do relaksacije nagomilanih lokalnih političkih netrpeljivosti, te smanjenje utjecaja marginalnih lokalnih političkih partija na formiranje i funkcioniranje vlasti unutar regiona.

Drugi region bio bi region Hercegovine i Srednje Bosne, koji bi obuhvatao Zapadno-hercegovački, Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski kanton, te uključivao općine iz Kantona br. 10: Livno, Kupres i Tomislavgrada. Ovaj kanton bi obuhvatao veći dio općina koje danas imaju većinsko hrvatsko stanovništvo, ali bi istovremeno imaju snažan nivo učešća multietničkih regiona Srednje Bosne, te Hercegovačko-neretvanskog kantona, čime bi praktično bilo nemoguće donositi odluke bez konsenzusa političkih predstavnika iz različitih etničkih zajednica (ovo možete provjeriti kroz statistički pregled broja glasova i odnosa u SBK i HNK, danas). Formiranjem ovog regiona bi se zadovoljili zahtjevi HDZ BiH i HDZ 1990, ali bi se istovremeno kroz uključivanje oba tzv. mješovita kantona, faktički spriječila dominacija jedne etničke skupine.

Treći region bio bi region Sarajeva i Drine, koji bi uključivao Kanton Sarajevo, Bosansko-podrinjski kanton i općinu Srebrenica. Uključivanje općine Srebrenica u Ujedinjene regione, bio bi ustupak Republike Srpske, a s ciljem relaksiranja trenutnih političkih odnosa, te uvažavajući specifičnost slučaja Srebrenice. S druge strane, Ujedinjeni regioni bi prepustili općinama Glamoč, Drvar i Bosansko Grahovo uključivanje u poredak Republike Srpske, što je jedan od zahtjeva koji je nedavno naveo Milorad Dodik u svom osvrtu na promjene u Federaciji. Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine bi zadržalo postojeći status. Štaviše, postojanje diskontinuiteta u više slučajeva (Brčko Distrikt, tri općine iz Kantona 10, te Srebrenica) povećava međuovisnost dva entiteta te ohrabruje međusobnu saradnju i komunikaciju.

Veće nadležnosti regiona

Ujedinjeni regioni bi imali jednodomni Parlament, u koji bi ulazilo 30 zastupnika iz Sjeverne Bosne, 30 zastupnika iz Hercegovine i Srednje Bosne, te 15 zastupnika iz regiona Sarajeva i Drine. Zastupnici bi bili birani neposredno na izborima, te bi se mandati dijelili unutar regiona kao izborne jedinice, bez kompenzacionih mandata. Pri glasanju bi za svaku odluku moralo glasati najmanje 50% zastupnika iz svakog kluba regiona, a za odluku i najmanje ukupno 38 zastupnika cijelog saziva Parlamenta. Ustav bi garantirao širok spektar prava etničkim zajednicama, te bi zbog toga, ali i zbog eventualne izmjene ovog sistema, za izmjene Ustava bilo potrebno imati najmanje 2/3 glasova unutar svakog od tri kluba regiona, te najmanje 51 zastupnika cijelog saziva Parlamenta. Istovremeno se gubi "konstitutivni" element naroda, te pitanje "vitalnog nacionalnog interesa" kao mehanizma blokade.

U izvršnoj vlasti Ujedinjenih regiona ne bi postojala institucija Predsjednika, već bi isključivi šef izvršne vlasti bio premijer Vlade. Svaki region bi davao po 1/3 ministara. Istovremeno, raspored ministara bi podrazumijevao jednaku zastupljenost predstavnika bošnjačke, hrvatske, srpske zajednice te zajednice neopredijeljenih građana/nacionalnih manjina. To bi značilo da unutar 1/3 ministara iz jednog regiona, mora postojati ravnopravna zastupljenost sve četiri zaštićene skupine.

Preustrojem u regione, bio bi povećan i broj nadležnosti izvršne vlasti regiona, u smislu veće kontrole prihoda koji pristižu iz konkretnog regiona. Istovremeno, zbog snažnog mehanizma zaštite regiona kroz Parlament Ujedinjenih regiona, bila bi ukinuta zakonodavna nadležnost na razini regiona, a svrhu postojanja jedinstvenih zakonskih propisa za cijeli prostor. Premijeri Vlada regiona nalazili bi se i u funkciji zamjenika premijera Vlade Ujedinjenih regiona, te bi imali jednako pravo glasa na sjednicama Vlade Ujedinjenih regiona.

Unutar regionalnih vlada bi bilo zagarantirano da niti jedna etnička zajednica ne može imati više od 40% predstavnika na ministarskim mjestima. Isto će vrijediti i za pozicije u javnim institucijama, javnim preduzećima i drugim strukturama koje su vezane za djelovanje regionalnih vlada. Vlade regiona bit će imenovane kvalificiranom većinom od 2/3 unutar kluba relevantnog regiona Parlamenta ujedinjenih regiona (što znači najmanje 20 u SB i HSB, odnosno 10 u SD). Ovaj mehanizam pruža zaštitu manjinskih skupina od preglasavanja u regionalnim vladama.

Dodatno će se utvrditi širi krug nadležnosti regionalnih vlada za upravljanje sredstvima koja dolaze iz samog regiona, u svrhu veće decentralizacije. Povećat će se saradnja regionalnih vlada sa jedinicama lokalne samouprave. Istovremeno, veća-specifična gradska središta će biti uređena na poseban način: Sarajevo, Mostar, Zenica, Travnik, Tuzla, Srebrenica i Bihać. Posebni mehanizmi zaštite manjinskih interesa bit će uključeni u formiranju gradskih vijeća u nabrojanim slučajevima, u smislu povećanog procenta zagarantiranog predstavljanja. Ovim će se zaštiti i položaj srpskog stanovništva u srebreničkoj jednici samouprave, bošnjačkog i srpskog stanovništva u mostarskoj jednici samouprave, kao i srpskog i hrvatskog stanovništva u sarajevskoj jednici samouprave.

Ustroj bez diskriminacije

Kada ovim budu regulirana tri nivoa vlasti u entitetu Ujedinjenih regiona, potrebno je objasniti kako će se isti ponašati u kontekstu Parlamentarne skupštine BiH. Naime, u prijedlogu preuređenja, pretpostavlja se da će biti formiran klub Ostalih u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a da će iz svakog kluba konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Hrvata, Srba) po jedan delegat biti izabran iz entiteta iz kojeg sada nije zastupljen. To znači, da će Ujedinjeni regioni delegirati 4 bošnjačka, 4 hrvatska, te 1 srpskog delegata, dok će Republika Srpska delegirati 4 srpska delegata, 1 bošnjačkog i 1 hrvatskog delegata. Prijedlog je da se iz reda Ostalih biraju po dva delegata iz oba entiteta, te jedan direktno delegira iz Brčko Distrikta BiH.

Ujedinjeni regioni će predstavnike u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH delegirati po principu izbora: 2 bošnjačka delegata iz Sjeverne Bosne, 1 bošnjačkog delegata iz Sarajevo-Drine, 1 bošnjački delegat iz Hercegovina-Srednje Bosne; 1 hrvatski delegat iz Sjeverne Bosne, 1 hrvatski delegat iz Sarajevo-Drine, te 2 hrvatska delegata iz Hercegovina-Srednje Bosne. Jedan srpski delegat iz Ujedinjenih regiona bit će izabran zajedničkom listom zajedno sa predstavnicima ostalih etničkih skupina/nacionalno neopredijeljenih. U Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, region Sjeverne Bosne birat će 8 zastupnika; region Hercegovine-Srednje Bosne birat će 8 zastupnika , region Sarajeva i Drine birat će 4 zastupnika. Osam zastupnika bit će izabrano putem kompenzacijskih mandata.

U ovakvom ustroju vlasti, gdje se u Ujedinjenim regionima neće pojavljivati koncept "vitalnog interesa" i "konstitutivnih naroda", neće postojati diskriminacija u ovakvom sistemu. Ujedinjeni regioni će davati dva člana Predsjedništva, od kojih će jedan biti biran iz regiona Hercegovina i Srednja Bosna, a drugi iz regiona Sarajevo i Drina i Sjeverna Bosna.

Šta vi mislite?

RadioSarajevo.ba