Web katalog
Najčitanije
Najčitanije zadnjih 7 dana
Najkomentiranije
Najbolje ocijenjeno
Statistika
- Ukupno registriranih korisnika: 9777
- Ukupno članaka: 23656
- Ukupno komentara: 2087
- Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
- Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44
Umire li srednjobosanska župa Brajkovići?
Župa Brajkovići je prije proteklog rata imala 5.600 župljana, danas ih tu živi svega 470
Samo je dvoje djece kršteno
Umire li srednjobosanska župa Brajkovići, prije proteklog rata s 5.600 župljana, uz vitešku i busovačku, najveća na ovom području? No, rat je u ovoj župi, kao uostalom i u drugim travničkim, novotravničkim i susjednim zeničkim župama, ostavio pravu pustoš. Jer, u samo dva-tri dana početkom lipnja 1993. godine u naletu daleko nadmoćnijih i brojnijih snaga Armije BiH svi župljani su prognani, deseci njih su ubijeni, a njihova imanja opljačkana ili uništena.
Proces povratka
Nakon rata, 1996./97. godine počeo je proces povratka prognanih, sporo i s brojnim poteškoćama i preprekama, no ipak na kraju 2002. godine, prema crkvenom popisu, u župi su živjele 192 povratničke obitelji s ukupno 753 člana. I tada se s određenom dozom optimizma gledalo na budućnost ove župe, činilo se i opravdano. Međutim, od 2002. godine povratak je usporen, broj župljana se nije mijenjao godinu - dvije, a onda se počeo polako smanjivati, pa sada, kako nam kaže župnik fra Pero Oršolić, po crkvenom popisu za 2010. godinu, u župi je 470 Hrvata katolika, što je skoro 300 osoba manje nego 2002. godine, ili 8 - 9 posto predratnog broja.
Trenutno je u ovoj župi 15 učenika u tri razreda mjesne osnovne škole i 25 učenika u višim razredima u Novoj Biloj i u KŠC-u "Petar Barbarić" u Travniku, 15 srednjoškolaca i osmero studenata. A ilustracije radi, reći ćemo da su, prema podacima iz brošure "Župa Brajkovići", autora Ladislava Fišića, u školskoj godini 1981./82. u brajkovićkoj župi bila 1.023 osnovca i 350 srednjoškolaca. Usporedba je bolna i iznad svega zabrinjavajuća, opominjuća...!
,,U proteklih pet godina povratka i nije bilo, a razlozi bi se mogli tražiti u nestabilnoj političkoj situaciji, nemogućnosti zapošljavanja, u lošoj infrastrukturi, nedostatku potpore u obnovi (donacije), a tu je i upitan socijalni status, zdravstveno osiguranje, obrazovanje..., ali i u, bar kod mladih, nedostatku i neizgrađenosti ljubavi i osjećaja za zavičaj, nedostatku spremnosti na žrtvu za bolje sutra za sebe i svoju obitelj na rodnoj grudi", kaže fra Pero. A u takvoj situaciji kada povratka nema, kada su u prošloj godini 23 župljanina umrla, samo dvoje djece kršteno (još 7 djece je kršteno, ali njihove obitelji ne žive u župi Brajkovići), kada su bila samo 4 vjenčanja..., onda i nije teško zaključiti da je situacija više nego alarmantna. Istina, zna se vrlo često reći da i kroz medije treba više i češće „sijati" optimizam. I to je istina, ali taj optimizam ipak bi morao imati pokriće, a takvog pokrića, barem za sada, unatoč velikom angažmanu župnika Pere Oršolića i prethodnika mu fra Ive Brezovića, za optimizam u gledanju budućnosti župe Brajkovići, zaista nema. Jer, ovoj župi treba pomoć, brza i učinkovita, u protivnom će upit s početka ove priče - „Umire li župa Brajkovići" - dobiti potvrdan odgovor.
Bogata povijest
A ova župa i ovaj kraj, kao malo koji u Bosni, ima dugu i bogatu katoličku i hrvatsku povijest. Župa je osnovana 1879. godine odvajanjem od župe Guča Gora. Crkva je izgrađena 1897. godine, posvećena je svetim Petru i Pavlu, a prvi župnik je bio Ivo Đabić Marušić. Međutim, život na ovom području, između Travnika (zapad), Zenice (istok) i Lašvanske doline (jug) seže u daleko mlađe kameno doba, brojni su tragovi iz rimske vladavine, a katolička groblja Vinišće, Bogduša..., prema nekim tvrdnjama, podacima i zapisima, među najstarijim su u Bosni, a i sada su aktivna. U njima se ističu još uvijek dobro očuvani nadgrobni spomenici - stećci podignuti plemićkim obiteljima, recimo, Plavičića (groblje Bogduša) i grob Mihovila Grahovčića (groblje Vinišće), praoca sela Grahovčići u župi Brajkovići. Na spomeniku, jedinom iz tog vremena, i zato poznatom i znamenitom, izričito je spomenuta pripadnost pokojnika ,,viri rimskoj". Način pisanja (bosančicom), kako u brošuri „Župa Brajkovići" kaže poznati i cijenjeni autor fra Ladislav Fišić, upozorava da je spomenik podignut u 17. stoljeću.
■ U proteklom ratu poginulo je 127 župljana ove župe
U proteklom ratu poginulo je i svirepo ubijeno 127 župljana Brajkovića, među kojima je bilo i ranjenika, žena i staraca. Njima u spomen na prijevoju Ovnak izgrađeno je spomen-obilježje, rad akademskog kipara Zdenka Jurišića iz Novog Travnika. Pripadnici Armije BiH oštetili su i devastirali župnu crkvu i župnu kuću u kojoj je bilo smješteno zapovjedništvo jedne njihove postrojbe. Župna kuća je opljačkana, a ozbiljno je oštećena i vrijedna slika svetih Petra i Pavla, autora Gabrijela Jurkića.
■ Župnik fra Pero Oršolić za svoje župljane je bez mana
Župnik fra Pero Oršolić rodom je iz Bosanske Posavine, iz župe Tolisa. U Brajkovićima je već šest godina, a borac je bez mane kako kažu župljani. U župi je poduzeo niz aktivnosti, pa je tako obnova crkve u zavidnoj fazi. Međutim, dugovi izvođačima poslova su golemi, novca niotkud, pa se njegovi „nijemi pogledi" sve češće okreću k Lašvanskoj dolini, viteškim gospodarstvenicima - ima ih s podrijetlom i iz župe Brajkovići – koji znaju i hoće u ovakvim situacijama priskočiti u pomoć.
Fra Pero se bavi glazbom, osnovao je župni bend, organizira veliki malonogometni turnir u povodu blagdana svetih Petra i Pavla, koji su zaštitnici župe, a vrstan je slikar pa je tako bio sudionik više skupnih i samostalnih izložbi, a prošle godine, za 25. godišnjicu misništva u Domaljevcu je organizirao vrlo uspješnu retrospektivnu izložbu svojih likovnih radova.
| VL | HB.org |
Vezani članci
- Tomislav Zelenika: Što hoćete vi, dragi moji Hrvati?
- Zašto Stjepan Radić smeta guskama u (sarajevskoj) magli?!
- Uputstvo SIP-a o popuni Doma naroda PFBiH je neustavno i nezakonito
- Ivan Vukoja: Komšićev izbor je i nelegitiman i nelegalan
- Analiza Mirjane Kasapović: Bosanski unitarist i politička štetočina će postati grobar BiH
- Arhiva vezanih članaka
Nema komentara