RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Zagreb - Ivo Josipović na znanstvenom skupu u Islamskom centru: Bošnjaci imaju veliku ulogu povezivanja islama i kršćanstva

Napisano 08.05.2011. 21:05

Zagreb - Ivo Josipović na znanstvenom skupu u Islamskom centru: Bošnjaci imaju veliku ulogu povezivanja islama i kršćanstva

 

Piše: Jadranka Dizdar, Oslobođenje

Danas, u suvremenim okolnostima nastajanja europskog jedinstva i globalnih odnosa između država, kultura i civilizacija, bošnjački narod kao europski narod ima veliku i naglašenu ulogu povezivanja europskog tradicijskog kršćanstva s islamskim svijetom

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović bio je jučer gost znanstvenog skupa "Europski identitet Bošnjaka - od minulog iskustva do suvremene afirmacije", koji je u Kongresnoj dvorani Islamskog centra u Zagrebu okupio 27 uglednih znanstvenika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Dolazak hrvatskog predsjednika u zagrebački Islamski centar potaknuo je veliko zanimanje domaćih novinara, ali i brojnih novinarskih ekipa iz BiH, uglavnom elektroničkih medija. Izražavajući iznimno zadovoljstvo zbog poziva organizatora i, kako je rekao, u želji da se pridruži dijalogu, hrvatski predsjednik se obratio sudionicima simpozija. U izrazito pozitivno intoniranom 15-minutnom izlaganju Josipović je naglasio povezanost i prijateljstvo između dvaju naroda i dviju država, te želju da Hrvatska otvori i pomogne europsku perspektivu Bosne i Hercegovine, posebno imajući u vidu, kako je rekao, "daljnju perspektivu hrvatsko-bošnjačkih nacionalnih odnosa, kako u Republici Hrvatskoj, tako i globalno". 

Država

Konstatirajući, među ostalim, da bošnjački narod ima svoju suverenu državu Bosnu i Hercegovinu, koju dijeli sa sunarodnjacima koji se osjećaju Hrvatima i Srbima, naglasio je i važnu točku identiteta koja Bošnjake razlikuje od većine europskih naroda, a to je da se nacionalno ime Bošnjak, kako je rekao, pretežno, no ne isključivo, vezuje s pripadnošću islamskoj vjeri, odnosno muslimanskoj tradiciji.

"Danas, u suvremenim okolnostima nastajanja europskog jedinstva i globalnih odnosa između država, kultura i civilizacija, bošnjački narod kao europski narod ima veliku i naglašenu ulogu povezivanja europskog tradicijskog kršćanstva s islamskim svijetom.

Povijesno iskustvo Bošnjaka na granici, odnosno u središtu civilizacijskih svjetova, daje toj ulozi posve osobitu kulturološku i vjersku dijalošku kvalitetu, stoga je i ta uloga Bošnjaka nedvojbeno od prvorazredne važnosti kako za njihov europski identitet, tako i za Europu samu" rekao je Josipović.

Govoreći o razvoju međuvjerskih odnosa u kontekstu razvoja bošnjačko-hrvatskih, odnosno hrvatsko-bosansko-hercegovačkih odnosa, ocijenio je da je hrvatsko iskustvo "posebno i poučno".

"Bosna i Hercegovina i Hrvatska su zemlje u kojima su odnosi između kršćana i muslimana i prije uspostave službenih oblika međureligijskog dijaloga bili razvijeni na načelima iskrenog, pa i bratskog suživota. To nije uvijek išlo bez teškoća, ali s vremenom je to iskustvo prevladavajuće", kazao je hrvatski predsjednik i dodao: "Osobno, ponosan sam i na naše Hrvate i na naše Bošnjake koji jesu tijekom svih ovih godina našli putove razumijevanja, prijateljstva i suradnje."


Podsjetio je na mnogostranu i tradicionalnu povezanost Hrvatske i BiH, hrvatskog i bošnjačkog naroda, a činjenicu da je danas bošnjački narod potpuno ravnopravni, uklopljeni dio hrvatskog društva, ilustrirao je podatkom da su mnogi Bošnjaci dali veliki i važan doprinos razvoju Hrvatske i hrvatskog društva općenito kroz mnogostruke vrijedne i važne aktivnosti u politici, kulturi, znanosti, sportu, gospodarstvu, umjetnosti.

"Hrvatska taj važan doprinos što ga Bošnjaci daju Hrvatskoj na mnogim područjima javnog života iznimno cijeni, kao što cijeni sve specifičnosti kulturnog i vjerskog života Bošnjaka od kojih su neke postale integralnim dijelom ukupne hrvatske kulture" poručio je.

Za bošnjačku zajednicu u Hrvatskoj rekao je da je danas "aktivan i iznimno konstruktivan čimbenik političkog dijaloga i suradnje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine".

"Jednako tako ona je žarište međureligijskog dijaloga i kulturne suradnje. Sve to ne znači
da je u odnosima dviju država i dvaju naroda sve bez problema. Međutim, uvjeren sam da konstruktivni pristup koji imaju i Bošnjaci i Hrvati dovodi do toga da se svi problemi rješavaju i da naši odnosi postaju sve bolji i bolji" ocijenio je. Kako je rekao, kao predsjednik RH imao je posebnu potrebu istaći da su Bošnjaci dali neizmjeran, veliki doprinos u obrani Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Nadalje, podsjetio je na svoj govor u Parlamentu BiH, gdje je govorio "i o pogrešnoj politici Hrvatske 90-ih godina, kada je riječ o Bosni i Hercegovini" te da je tada "izrazio nadu da se više nikada slične pogreške neće ponoviti".

Nove konture

Prema njegovim riječima, europski identitet Bošnjaka dobit će u sljedećim godinama nove konture, prije svega, otvaranjem perspektive članstva Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji, čemu će Hrvatska pružiti punu podršku kao što i sada zagovara što skorije priključenje BiH "svim onim integracijama u kojima BiH želi sudjelovati"

Predsjednik Josipović je iskazao snažno uvjerenje da će i ovaj znanstveni skup dati trajan i pozitivan doprinos, te ojačati kulturni, vjerski, nacionalni i svaki drugi dijalog između Hrvata i Bošnjaka, a u svom istupu je podsjetio i da voli "istaknuti kako Hrvatska nema važnijeg susjeda od Bosne i Hercegovine".

Izlaganja u zborniku
Iz susjedne BiH zajedno s kolegama iz Hrvatske u radu ovog dvodnevnog simpozija sudjelovali su znanstvenici sa 15 fakulteta, znanstvenih instituta i zavoda. Uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, skup su organizirali Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske i Islamska zajednica u Hrvatskoj, Medžlis Islamske zajednice Zagreb u suradnji s Naučno-istraživačkim institutom Ibn Sina iz Sarajeva. Sva izlaganja bit će objavljena u formi zbornika u časopisu koji izdaje Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske za koji se očekuje da će imati oko 400 stranica.

| Oslobođenje | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi