Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9731
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » Zaokret Zagreba

Zaokret Zagreba

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 05.01.2015. 13:55

Je li stvarno tako nezamislivo reći: “Ja kao hrvatski predsjednik maksimalno ću podržavati interese Hrvata u BiH onako kako ih artikuliraju njihovi legitimni politički predstavnici”, upitao se prije točno 15 dana, u jeku hrvatske predsjedničke kampanje, kolumnist Večernjeg lista Nino Raspudić.

Kandidatkinja HDZ za predsjednicu Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u sinoćnjem sučeljavanju na RTL televiziji izgovorila je gotovo istu rečenicu u sinoćnjem tv duelu na RTL Televiziji s aktualnim predsjednikom Ivom Josipovićem: “Podržat ću rješenja koja predlažu legitimni predstavnici Hrvata u BiH, rekla je HDZ-ova Kolinda Grabar Kitarović.

Izjava Grabar Kitarović upućuje na dva važna zaključka.

Prvi je najava radikalnog zaokreta hrvatske vanjske politike prema Bosni i Hercegovini i Hrvatima u BiH, ukoliko u nedjelju 11. siječnja na hrvatskim predsjedničkim izborima pobjedi kandidatkinja HDZ-a, a drugi da političari itekako osluškuju glas javnosti, artikuliran kroz stavove osoba iz javnog života, u ovom slučaju kolumniste koji tako precizno zna dijagnosticirati uzroke problema u BiH i artikulirati stav bh Hrvata, a uz to ima snažan utjecaj na javno mnijenje s obje strane Une.

Da bi smo uočili zaokret kojeg predstavlja izjava Kolinde Grabar Kitarović u odnosu na dosadašnji pristup hrvatske politike u BiH, nužno je napraviti kratku retrospektivu te politike u posljednjih 25 godina, od kako su Hrvatska i BiH samostalne države.

Vanjska politika Hrvatske, odnosno aspekt te politike prema BiH imao je, čini se, onoliko faza koliko i Hrvatska predsjednika, koji su, po hrvatskom Ustavu, sukreatori vanjske politike zemlje.

U Tuđmanovo vrijeme hrvatski političari u BiH zapravo su bili marionete ili provoditelji politike “predsjednika svih Hrvata”. U vrijeme Stjepana Mesića Hrvatska je podržavala sarajevski unitarizam i sudjelovala u dekonstituiranju Hrvata u BiH, podržavajući visoke predstavnike međunarodne zajednice u BiH u revidiranju daytonskog Ustava kojima je značajno derogirana ustavna i stvarna pozicija bh Hrvata. Mesić je, podsjetimo, podržao i “tenkovsku reviziju” Hercegovačke banke, a redovito je u svojim nastupima osporavao legitiman zahtjev političkog vodstva bh Hrvata za preuređenjem BiH, iz nepravične dvoentitetske u pravičniju troentitetsku državu, što bi otklonilo nezadovoljstvo jednog naroda, političku nestabilnost i nefunkcionalnost državnog uređenja.

Iako su mnogi očekivali kako će nastaviti Mesićevu politiku, aktualni predsjednik Ivo Josipović nije podržao majorizaciju Hrvata u BiH, koja se dogodila izborom Željka Komšića glasovima Bošnjaka za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i formiranjem izvršne vlasti u Federaciji BiH, bez predstavnika Hrvata nakon izbora 2010. Naprotiv, isticao je kako u vlasti trebaju biti legitimni predstavnici svih konstitutivnih naroda u BiH, odbijao se susretati s onima koji su u vlasti bili akteri te majorizacije i onima koji su imenovani na hrvatske pozicije suprotno izbornoj volji bh Hrvata. No, i dalje je bio na poziciji da se Hrvatska “ne treba miješati u unutarnje stvari BiH”, u vrijeme dok su to činile i SAD i Rusija i Turska.

Politiku “nemiješanja u unutarnje stvari”, prvi je od hrvatskih političara napustio predsjednik HDZ Tomislav Karamarko. Sudjelujući u kampanji sestrinske stranke HDZ BiH za listopadske opće izbore u BiH Karamarko je u Jajcu rekao:

-Mi smo jedan narod koji živi u dvije domovine, a naše jedinstvo preduvjet je napretka ali i opstanka Hrvata i ovdje u BiH. Hrvatski branitelji koji su branili i obranili Hrvatsku i BiH od srpskog agresora željeli su da Hrvati u BiH danas budu ravnopravni. Naša je obveza izboriti se za jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH. Ako nas pitate hoćemo li se miješati u unutarnje stvari BiH ja kažem da nećemo u pitanjima kao što su infrastruktura i slično, ali hoćemo i naša je ustavna obveza umiješati se kada je jednakopravnost Hrvata u BiH ugrožena, kada Hrvati u BiH žele ostvariti pravo na svoj jezik, medije, kulturu“, kazao je tada predsjednik HDZ RH Karamarko.

Kandidatkinja HDZ-a za predsjednicu Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u predizbornoj kampanji nije, međutim, pratila novi smjer svog stranačkog šefa Karamarka. Uoči svog predizbornog skupa u Mostaru izjavila je ono što je aktualni predsjednik Josipović često ponavljao, a što je odražavalo “politiku nemiješanja”, kako je “na hrvatskom narodu u BiH da se dogovori s ostala dva naroda i nacionalnim manjinama o unutarnjem uređenju BiH”. Kazala je i kako će, ako postane predsjednica Republike Hrvatske, u cijelosti “podržavati BiH, hrvatski narod u BiH, kao i njegovu konstitutivnost te jednakopravnost”.

Za bh Hrvate bilo je to ponavljanje fraza kojih su se naslušali još od vremena Ive Sanadera.

No, sinoćnja izjava Kolinde Grabar Kitarović znači napuštanje politike ponavljanja floskula o konstitutivnosti i ravnopravnosti i novi pristup podrške stavovima političkog vodstva bh Hrvata i HDZ-ove sestrinske stranke u BiH.

“Hrvati u BiH su konstitutivni narod. Mi smo i supotpisnica Daytona, imamo i svojevrsnu obvezu da doprinesemo rješavanju pitanja. BiH se mora politički emancipirati, ne može se ovako dalje. Podržat ću rješenja koja predlažu legitimni predstavnici Hrvata u BiH a koja idu u tom smjeru”, rekla je sinoć HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović.

Ova izjava ne znači kako će Hrvatska nametati rješenja u BiH, ukoliko Grabar Kitarović zasjedne na Pantovčak. Pitanja preuređenja BiH ili izmjene izbornog zakona i dalje će biti stvar dogovora triju strana u BiH, no ovaj put prijedlozi bh Hrvata bit će ojačani podrškom njihove druge domovine Hrvatske, sada članice Europske unije i NATO-a. Zemlje koja je pokazala kako njezina podrška Hrvatima u BiH, ako je pravična i nije na štetu drugih, ako zagovara jednake standarde za sve u BiH i nije protiv, već za Bosnu i Hercegovinu, može biti prihvaćena od svih zemalja Europske unije. Mogli smo to vidjeti na primjeru Rezolucije Europskog parlamenta koja zagovara federalizam nasuprot centralizmu i separatizmu i legitimno zastupanje naroda, a koju su inicirali upravo hrvatski zastupnici Stier i Picula. Ili u slučaju novog pristupa EU prema BiH, za kojeg je Hrvatska, također, zaslužna, unatoč britansko-njemačkoj “krađi autorskih prava” od hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić.

Milan Šutalo/HMS