RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Zenicu godišnje napusti 30-ak hrvatskih obitelji

Napisano 08.05.2011. 21:59

ETNIČKO ČIŠĆENJE - Zenica, Kakanj, Vareš...

Zenicu godišnje napusti 30-ak hrvatskih obitelji

Piše::::: Ana Popović, VLM

Ekonomsko stanje glavni je razlog odlaska Hrvata, ali i nepovoljno političko okruženje, Žepče jedini primjer povratka, Hrvati u Varešu od većine postali manjina…

Pored 12 općina Srednjobosanske županije, s krajnje poražavajućom statistikom u povratku Hrvata suočavaju se i općine Zeničko-dobojske županije u kojima su prije rata Hrvati činili značajan postotak stanovništva. U prije rata poznatom industrijskom gradu Zenici, Hrvati su činili oko 15 posto stanovništva od oko 145 tisuća stanovnika koliko ih je Zenica imala prema popisu iz 1991. godine.

Nacionalna struktura

Protekli rat u potpunosti mijenja nacionalnu strukturu Zenice. Iako preciznih podataka o broju Srba i Hrvata koji su protjerani iz Zenice nema, pretpostavlja se da je većina hrvatskog i srpskog stanovništva protjerana ili je iz sigurnosnih, a potom i ekonomskih razloga napustila ovaj grad. Ni podaci o povratku nisu najprecizniji jer se broj prijavljenih za povratak ne poklapa sa stanjem na terenu. Potvrdio nam je to Džemo Talić, općinski službenik koji se bavi problematikom povratka prognanih u Zenici. „U općinski Ured za povratak prijavilo se 3.827 osoba. Na terenu je povratnika više, procjena je da ih ima više od šest tisuća. Hrvatskih povratnika u Zenicu ima oko 2.300, Srba znatno manje. Međutim, sve su to procjene jer ljudi i nemaju interesa javljati se općinskom uredu jer mi nemamo donacija za obnovu, ili ih je vrlo malo. Također ima i onih koji su vratili svoju imovinu, ali zbog ekonomskih razloga ne žive u Zenici“, kazao nam je Talić.

No, jedan podatak kojeg nam je iznio govori u prilog tvrdnji da egzodus Hrvata iz Zenice traje. Bilo da ovaj grad napuštaju iz sigurnosnih ili ekonomskih razloga, jer od nekad razvijene zeničke industrije nije ostalo skoro ništa, činjenica je da Hrvati iz Zenice i dalje odlaze...

“Nama se godišnje obrati najmanje 30 hrvatskih obitelji koje traže uvjerenje da im je imovina neuvjetna za stanovanje. Kao razlog navode činjenicu da žele seliti u Hrvatsku te da bez ovog uvjerenja ne mogu riješiti stambeno pitanje i svoj status u susjednoj Hrvatskoj“, kaže Talić. Da apsurd bude veći, donacija Vlade Republike Hrvatske za obnovu kuća Hrvatima u Zenici skoro da i nije bilo, ali je zato sredstvima hrvatske Vlade obnovljena Muzička škola, u ratu zloglasni logor za Hrvate...

Protekli je rat u značajnoj mjeri promijenio nacionalnu strukturu stanovništva i u Kaknju.

Još je to jedna općina Zeničko-dobojske županije iz koje Hrvati još uvijek odlaze. Prema popisu iz 1991. godine Kakanj je imao blizu 56 tisuća stanovnika.
Većina, oko 55 posto bili su Bošnjaci. Hrvata je bilo oko 30 posto, Srba nešto manje od devet posto. Prema podacima koje smo dobili od Evelina Memića, glasnogovornika Općine Kakanj, krajem prošle u Kaknju su bila registrirana 2.322 hrvatskih povratnika, 473 bošnjačkih i 236 srpskih. Podataka o broju raseljenih tijekom rata mjerodavne općinske službe u Kaknju nemaju. Hrvatske Udruge u Kaknju raspolažu podatkom da je tijekom rata iz Kaknja protjerano oko 13 tisuća Hrvata. Uz oko četiri tisuće koliko ih je ostalo te 2.322 povratnika, u Kaknju bi danas trebalo biti preko šest tisuća Hrvata. No, ima ih oko 3.200, a podatak je dobiven zbrajanjem vjernika u četiri kakanjske župe početkom godine.

Ekonomsko stanje

Ekonomsko stanje glavni je razlog odlaska Hrvata iz Kaknja ali i nimalo povoljno političko okruženje. Ilustrirat ćemo ga sljedećim podatkom: Od 108 zaposlenih u općinskim tijelima vlasti, Hrvata je samo osam. SDP koji je vlast dobio zahvaljujući i hrvatskim glasovima, dovršava ono što je započela nekad vladajuća SDA, etničko čišćenje Kaknja. Naime, za SDP-ova načelnika Mensura Jašarspahića Surija koji odrađuje treći mandat, glasovao je velik broj Hrvata katolika, i to na poziv franjevaca iz Kraljeve Sutjeske, koji ni slutili nisu da će SDP nastaviti ono što je započela SDA!

■ HRVATI ČINILI 15 POSTO STANOVNIŠTVA
U prije rata poznatom industrijskom gradu Zenici Hrvati su činili oko 15 posto stanovništva od oko 145 tisuća stanovnika koliko ih je Zenica imala prema popisu iz 1991. godine. Hrvatskih povratnika u Zenicu ima oko 2.300.

■ IZ KAKNJA PROTJERANO 13 TISUĆA HRVATA
Hrvatske udruge u Kaknju raspolažu podatkom da je tijekom rata iz Kaknja protjerano oko 13 tisuća Hrvata. Danas Hrvata ima oko 3.200, a podatak je dobiven zbrajanjem vjernika u četiri kakanjske župe

■ U VLASTI TEK 8 HRVATA
Od 108 zaposlenih u općinskim tijelima vlasti, Hrvata je samo osam. SDP, koji je vlast dobio zahvaljujući i hrvatskim glasovima, dovršava ono što je započela nekad vladajuća SDA - etničko čišćenje Kaknja.

■ OD VEĆINE POSTALI MANJINA
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Vareš je imao nešto više od 22 tisuće stanovnika. Hrvata je bilo oko devet tisuća i činili su većinu stanovništva, oko 40 posto. Danas ih je 2.420. Nisu više većina...

■ ŽEPČE JE BROJALO OKO 23 TISUĆE STANOVNIKA
Prema popisu iz 1991. godine, Žepče je brojalo oko 23 tisuće stanovnika. Najbrojniji su bili Bošnjaci - nešto više od deset tisuća. Drugi po brojnosti su Hrvati kojih je, prema popisu iz 1991., bilo 9100., a Srba oko 2300.

■ EGZODUS HRVATA IZ ZENICE JOŠ TRAJE
Bilo da ovaj grad napuštaju iz sigurnosnih ili ekonomskih razloga, jer od nekad razvijene zeničke industrije nije ostalo skoro ništa, činjenica je da Hrvati iz Zenice i dalje odlaze... Egzodus Hrvata iz Zenice traje.

■ OPĆINA VAREŠ

Tijekom rata protjerano 5.787 Hrvata i 3.458 Srba
Stanje nije puno bolje ni u Varešu, jedinoj općini sadašnje Zeničko-dobojske županije u kojoj su Hrvati prije rata činili većinu. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Vareš je imao nešto više od 22 tisuće stanovnika. Hrvata je bilo oko devet tisuća i činili su većinu stanovništva, oko 40 posto. Drugi po brojnosti bili su Bošnjaci kojih je bilo 30 posto, treći Srbi koji su činili 16 posto od ukupnog broja stanovnika.
U općinskoj Službi koja se bavi problematikom povratka prognanih u Varešu dobili smo podatak da je tijekom rata iz ove općine protjerano 5.787 Hrvata te 3.458 Srba. Bošnjaci nisu prognani iz Vareša, bili su interno raseljeni, a dosad su se na svoje vratila 683 interno raseljena Bošnjaka. Hrvatskih povratnika je registrirano 2.420, srpskih 165. Na terenu je hrvatskih povratnika puno manje jer posla u Varešu nema, podaci su vareških župa. Ono što je sasvim sigurno kad je u pitanju povratak Hrvata u Vareš je da ovaj narod u Varešu više nije većina..

■ ŽEPČE NIJE NIKAKAV GRAD SLUČAJ

Prema popisu iz 1991. god. Žepče brojalo oko 23.000 stanovnika
Priča o povratku u Žepče nešto je sasvim drugo iako je Žepče nakon rata u medijima spominjano u isključivo negativnom kontekstu. No, iznošenjem podataka o rezultatima u povratku prognanih, sa sebe može skinuti i najmanju mrlju. Prema popisu iz 1991. godine, Žepče je brojalo oko 23 tisuće stanovnika. Najbrojniji su bili Bošnjaci kojih je u ovoj općini živjelo nešto više od deset tisuća. Drugi po brojnosti su Hrvati kojih je, prema popisu iz 1991., bilo 9.100. Srba je bilo oko 2.300.
"U proteklom smo ratu imali ukupno 1.685 raseljenih osoba. 50 posto su Bošnjaci, 30 posto je Srba, a Hrvata oko 20 posto. U Federaciji BiH smo bili, a vjerujem i ostali prvi u povratu imovine. Prognani su dosad vratili 1.363 kuće i 322 stana. Ostale su nam 142 interno raseljene osobe, a raseljenih po drugim općinama skoro da i nema.
„Žepče može biti ponosno na ostvarene rezultate u povratku prognanih kao i vraćanju njihove imovine", kaže Zemira Mujičić, djelatnica Službe za povratak. Za Žepče povratak prognanih skoro je završena priča, a rok do kojega bi se svi prognani u BiH trebali vratiti na svoje - 2014. godina, uvjerena je Zemira Mujičić, u Žepču će bez problema biti ispoštovan.
Žepče dakle nije nikakav grad slučaj. To su Kakanj i Zenica, pa i Vareš, ali u bošnjačkim medijima u BiH se o tomu šuti.

| VL | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi