Web katalog
Najčitanije
Najčitanije zadnjih 7 dana
Najkomentiranije
Najbolje ocijenjeno
Statistika
- Ukupno registriranih korisnika: 9886
- Ukupno članaka: 23656
- Ukupno komentara: 2087
- Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
- Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44
Godišnjica zločina nad Hrvatima središnje Bosne

Sjećanje - 18 godina je prošlo od tragedije u Križančevu Selu i ubijanja zarobljenika
Godišnjica zločina nad Hrvatima središnje Bosne
Zarobljena su bila 34 pripadnika HVO-a. Nakon 39 dana njihova izmasakrirana tijela Armija BiH je predala Hrvatima
Kada će i hoće li uopće krivci odgovarati za zločine počinjene nad Hrvatima Lašvanske doline 1993. i u prva dva mjeseca 1994. godine? Ova pitanja postavljaju se već godinama, a posebno su naglašavana u vrijeme tužnih godišnjica brojnih zločina koja su, na tom području i u navedenom vremenu počinili pripadnici Armije BiH, u čijim su se redovima borili i brojni mudžahedini. I ta pitanja, ti vapaji Hrvata Lašvanske doline nad čijim je najmilijim počinjen zločin, ostaju bez odgovora, jednostavno se ignoriraju.
Takvo pitanje „oživljeno“ je ponovno jučer kada je obilježena tužna osamnaesta godišnjica tragedije i strašnih zločina počinjenih u Križančevu Selu nadomak Viteza. Naime, tog 22. prosinca 1993., u akciji nazvanoj „Krvavi Badnjak“, najelitnije postrojbe ABiH iz Zenice, Tuzle i Sarajeva probile su crte obrane 1. bojne Viteške brigade HVO-a i nakratko zaposjele Križančevo Selo te ozbiljno zaprijetile obrani Viteza i cijele Lašvanske doline.
Bošnjačka strana i danas ističe da je to bila čista vojnička pobjeda, kako je to svojevremeno potvrdio i specijalni izaslanik generalnog tajnika UN-a, Tadeusz Mazowietzky. Međutim, mora se reći da se nakon te „vojničke pobjede“, nakon upada u selo i nešto kasnije, dogodio pravi pokolj nad zarobljenicima. To baca sasvim drugačiju sliku od one koju želi prikazati bošnjačka strana i čemu je nasjeo i visoki dužnosnik UN-a Mazowietzky.
Nakon proboja crte obrane postrojbe ABiH su upale u selo, opljačkale ga te kuće i gospodarske objekte zapalile. U borbama i prilikom upada u selo, ubijena su 34 vojnika i civila, među kojima je bilo žena i staraca, a trideset vojnika je zarobljeno i odvedeno u selo Počulicu, a kasnije u Zenicu gdje im se jedno vrijeme gubi svaki trag. A trideset devet dana nakon zarobljavanja, pod pritiskom UNPROFOR-a i MCK, u razmjeni, bošnjačka je strana predala tijela ovih zarobljenika, dakle ubijenih i masakriranih.
U ranijim borbama za ovo strateški važno selo i u kasnijim za njegovo oslobađanje, poginulo je još 40 hrvatskih bojovnika, što Križančevo Selo s ukupno 104 poginula i ubijena dovodi u tužni vrh hrvatskih stratišta u BiH.
U borbama za Križančevo Selo 22. prosinca 1993., uz ostale branitelje Viteza, poginuo je i Tomo Križanac, član zapovjedništva „Viteške brigade“ HVO-a, koji se neposredno prije napada na njegovo rodno selo vratio nakon liječenja od ranjavanja, iz Splita. Nekoliko dana kasnije, u potrazi za njegovim tijelom, snajperom je ubijen i njegov otac Jozo.
S brojnim prigodnim svečanostima, s dužnim pijetetom i tužnim sjećanjem, u Vitezu je jučer obilježena osamnaesta godišnjica velike tragedije u Križančevu Selu. Tim povodom u crkvi sv. Leopolda Mandića u Dubravici, u Mjesnoj zajednici u kojoj se nalazi i Križančevo Selo, slavljena je sveta misa zadušnica koju je, uz koncelebraciju šest svećenika, predvodio viteški župnik fra Marko Kepić. U mjesnoj Osnovnoj školi „Dubravica“ održana je komemoracija kojoj su, uz rodbinu, suborce, predstavnike općinskih i županijskih udruga proisteklih iz Domovinskoga rata, prisutni bili i predstavnici općinskih, županijskih, federalnih i državnih struktura vlasti. Među njima nazočni su bili i izaslanstva dva HDZ-a predvođena predsjednicama županijskih odbora, Lidijom Bradara i Slavicom Josipović.
Prigodnim riječima okupljenim se obratio pukovnik Anto Bertović, ratni zapovjednik 1. bojne „Viteške brigade“ HVO-a, zbor OŠ Dubravica otpjevao je „Lijepu našu“ i „Milost“, a dvije učenice ove škole pročitale su imena 64 žrtve Križančeva Sela.
Svi su se oni, nakon komemoracije, u mimohodu uputili ka spomen-obilježju u Križančevu Selu gdje su položili cvijeće i upalili svijeće. S dužim pijetetom žrtvama ove velike tragedije počast je odao i počasni vod 4. Brigade OS BiH na čelu sa zapovjednikom, brigadirom Tomom Kolendom i zamjenicom ministra obrane BiH, Marinom Pendeš.
„Svaka godina sve je tužnija. Nad Hrvatima Viteza i srednje Bosne počinjeno je toliko zločina, a da još nitko zbog toga nije procesuiran. Dok mi obilježavamo tužne obljetnice i patimo za našim najmilijima, počinitelji se vjerojatno naslađuju našoj boli. Stotinu sam puta rekla, a i sada ponavljam - neka bude sram međunarodni tribunal u Haagu i Tužiteljstvo BiH što u 18 godina nisu učinili ništa po pitanju procesuiranja zločina nad Hrvatima Viteza, ali i sve bošnjačke političare koji se nikad nisu udostojali ispričati za gnusne zločine koje je počinila njihova Armija BiH“, izjavila je Ljubica Garić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Srednjobosanske županije.
| Vitez.info | HB.org |
Vezani članci
- 24. srpnja 1992. Briševo - najveći zločin nad Hrvatima u BiH nepoznat je javnosti, a zašto?
- Stećci nisu bogumilski!
- Izetbegović pristao na tri republike uz izlazak na more i Podrinje
- Kako je ubijeno sedam fratara u Mostaru 14. veljače 1945.
- 71. obljetnica: Dan kad je hrast odlučio umrijeti
- Arhiva vezanih članaka
Nema komentara