Web katalog
Najčitanije
Najčitanije zadnjih 7 dana
Najkomentiranije
Najbolje ocijenjeno
Statistika
- Ukupno registriranih korisnika: 9774
- Ukupno članaka: 23656
- Ukupno komentara: 2087
- Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
- Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44
Čudesna Vjetrenica
Hercegovačka čuda: kameni labirinti Vjetrenice
Čudesna Vjetrenica
Najpoznatija bh. pećina, Vjetrenica, kraj hercegovačkog sela Ravno, ovog je ljeta postala omiljena destinacija inozemnih turista; reporteri SB posjetili su spilju nevjerojatne ljepote u čijoj blizini ovih dana niču mnogobrojni novi turistički sadržaji
Piše: Nedim Hasić, Slobodna Bosna
Prije samo nekoliko mjeseci do ovog se čuda prirode dolazilo prašnjavim makadamskim drumom. Iako je cesta bila loša, uska i krivudava, na stotine inozemnih turista hrlili su obodom Popovog polja kako bi obišli Vjetrenicu, špilju nestvarne ljepote, ali i obližnji manastir Zavala, u svijetu čuven po svojim freskama uklesanim u čvrsti hercegovački kamen.
Otprije nekoliko dana, u Vjetrenicu se stiže modernim, šest kilometara dugim asfaltiranim drumom. Pećina koja je nakon rata otvorila svoje kilometarski duge odaje, ponajviše zahvaljujući profesoru Ivi Lučiću, ali i vrijednim žiteljima Ravnog, sada otkriva svoje tajne svakodnevno desecima turista.
U Vjetrenicu je lako ući, može se svakog radnog dana. Dovoljno je pozvati simpatičnog vodiča Nikšu Vuletića, kazati kada dolazite i koliko vas je u grupi. I to je to. Nikša će sa svojom suradnicom Ružicom Skaramuca, vilom iz Vjetrenice (nije epitet, Ružica i Helena su zaista vjetreničke vile a i lijepe su), doći, počastiti vas pićem, dodati vam vjetrovku i kacigu i uvesti u tunele.
Vjetrovku jer je unutra uvijek 11 stepeni, uz jak vjetar koji vas uskovitla uzanim tunelima.
„Staze za posjetitelje građene su prije rata, ljudi su to sami svojim rukama napravili“, kaže Nikša. „Sada smo napravili cestu, pri kraju je gradnja motela, restorana i speleološkog doma, tako da ćemo uskoro zaokružiti ponudu.“
Vjetrenica je čuvena po svojim endemskim vrstama, po njima je jedinstvena u Europi i na drugom mjestu u svijetu. Do sada je u njenim odajama, jezerima i zapećcima otkriveno čak 55 endemskih vrsta. Druga je na svijetu po raznovrsnosti faune. Najpoznatija endemska vrsta svakako je čovječja ribica, stvorenje čija je put identičan ljudskom.
„Jednu od njih čuvamo na kraju puta, kod hajdučkog stola za turiste“, priča Nikša dok se probijamo klizavim tunelima.
„Jedino ne dozvoljavamo da ih se slika, to im smeta, svako svjetlo jače od onoga u pećini.“
O Vjetrenici se priča već stoljećima. Prvi ju je put spomenuo Plinije, 77. godine. U njoj je, primjerice, pronađen skelet leoparda, na dubini od 1.700 metara, i priča o njemu oduševljava posjetitelje. Iako nitko ne zna kako je dospio unutra, najvjerojatnije je upao kroz neku od škripa, leopard je postao dio vjetreničke legende. Otkrili su ga speleolozi iz Welsa, pronašavši pored njega još i mnoge skelete medvjeda i manjih životinja.
Prema nekim speleološkim vjerovanjima, drugi se kraj Vjetrenice proteže sve do otoka Šipana u Jadranskom moru. Do takvih je pretpostavki, naime, stigao češki istraživač Karlo Apsolon, koji je Vjetrenicu otkrio 1912. godine i vraćao joj se u nekoliko narednih ljeta. Godinama su braća Lučić iz Ravnog pokušavala donkihotovski pretvoriti Vjetrenicu u osnovu razvitka ovog kraja.
Profesor Lučić u Zagrebu je objavio i maestralno napisanu i uređenu monografiju o Vjetrenici. U toj su nakani Lučići bili usamljeni, no vremena se mijenjaju. Lokalne su vlasti shvatile kako bi upravo sa Vjetrenicom mogli naći novi početak razvitka svog kraja.
„Razveli smo rasvjetu, uredili staze, otvorili suvenirnicu. Nije loše, trudimo se, mada znamo da je pred nama još mnogo posla“, tvrdi Vuletić.
Popovo polje svojim bogatstvom može hraniti cijelu zemlju, no dobar se novac može zaraditi i turizmom. Zanimljivo kako su Rusi u najvećem broju posjetitelji ovoga kraja. Odmaraju u Crnoj Gori a onda stižu na izlete kako bi posjetili Vjetrenicu, ali i manastir Zavalu, ispod kojeg puca pogled po širokom i nažalost rijetko obrađenom Popovom polju.
| Slobodna Bosna | HB.org |
Nema komentara