RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

GOTIKA

Napisano 03.12.2009. 10:49
Krunidbeno prijestolje bosanskih kraljeva u BobovcuNajstarija gradjevina gotickog stila na podrucju koji danas pokriva Bosna i Hercegovina je nekadasnja dominikanska crkva sv. Antuna, danas Fethija dzamija u Bihacu. Podignuta je oko 1266. godine, uskoro po promaknucu mjesta u status slobodnog kraljevskog grada (1262. godine). Crkva sv. Nikole u Milima kod Visokog bila je cetrdesetih godina XIV stoljeca izvedena povise rusevine malocas spomenute romanicke gradevine. Zgrada se sastojala od sirokog cetvrtastog prostora za vjernike i izduzenog kora sa trostranim zavrsetkom prema istoku. Uglovi su bili pojacani kontraforima, a prozori siljato zasvedeni i cipkasto perforirani. Vecina drugih crkava imala je pravokutni kor, tako crkva sv. Marije u Srebrenici, Zvorniku, Olovu i Jajcu, te sv. Katarine u Kresevu i sv. Grgura u Kraljevoj Sutjesci. Sve su one pripadale tipu propovjednickih crkava i bile su prema propisima reda jednostavno opremljene.

Prisne veze sa Dalmacijom zapazaju se osobito na spomenicima u Jajcu, tako dijelovi bogato skulptiranih fijala iz crkve sv. Marije, koje se prema nekim elementima mogu pripisati krugu Bonina iz Milana (1429), a poblize nepoznata zgrada na tvrdavi bilaje ukrasena na nacin koji podjseca na opus Andrije Alesija (1430-1504).

Toranj sv. Luke je tipican za specificno bosanski, ali i dalmatinski tradicionalizam. Podignut je izmedu 1461. i 1463. godine kao gradevina sa romanickim gabaritom, ali mu goticki prozor u prizemlju i ostri svodovi u unutrasnjosti otkrivaju pravu pripadnost. To je, uostalom, jedini originalni srednjovjekovni toranj u unutrasnjosti Balkanskog poluotoka.

U pogledu profane arhitekture osobito su znacajne dvije kraljevske rezidencije: Bobovac i Jajce. U opremi Bobovca vidljiv je neposredari utjecaj madzarske dvorske umjetnosti kasnog XIV i XV stoljeca, dok je dvor u Jajcu izveden sav u oblicima dalmato-mletacke kasne gotike. Na nekoliko objekata u Bobovcu zapaza se tzv. mekani stil Parlerove skole iz vremena oko 1400. godine, a medu izvanredno lijepe spomenike spadaju nadgrobne ploce bosanskih vladara iz dvorske kapele.

Na tlu Bosne i Hercegovine sacuvano je iz vremena gotike vise spomenika likovnih umjetnosti i umjetnickih obrta. Vecina ih se cuva u franjevackim samostanima Kraljeve Sutjeske, Kreseva i Fojnice. Bogati i literarno poznati inventar samostana u Srebrenici, Zvorniku, Olovu i Visokom, nepovratno je unisten u doba beckog rata 1683-1699. godine, a kresevska riznica je znatno ostecena u pozaru samostana 1765. godine.

U Kraljevoj Sutjesci cuva se dio gotickog krilnog oltara sa slikom "Poklonstvo kraljeva" na jednoj, a "Kristove muke" na drugoj plohi. Prva strana, dakle, pripada radosnom ciklusu i za prilike kada je oltar bio otvoren, a druga zalosnom ciklusu, kada su krila bila zatvorena. Majstor sutjeskog preklopnog oltara potjece iz neke skole sa jugoistoka Evrope, mozda iz Stajerske, a djelo je moguce datirati u rano XV stoljece. U istoj riznici cuva se jos i lijepi srebreni kalez, iz druge polovice XIV ili ranog XV stoljeca. Dio srebrenog, gravurama ukrasenog kaleza iz Kreseva - nedostaj e mu originalna casa - doima se kao djelo iz istog vremena.

Srebreni pacifikal u Kresevu zanimljiv je zbog graviranih medaljona na krajevima krakova, u kojima su prikazane osobe odjevene tipicno za XV stoljece. Kasnogoticke elemente odaje srebrena i pozlacena kustodija, te srebrena kadionica u istoj riznici. Zlatna vitka kasnogoticka pokaznica sto se cuvala u riznici samostana na Scitu u Rami, unistena je u pozaru crkve za vrijeme drugog svjetskog rata. Od nje se sacuvala samo fotografija.

Kazula sa prikazom Raspeca, Marije i Ivana u sutjeskoj riznici, podsjeca na dalmatinske vezove XV stoljeca. Tipicno goticki oblikovani Korpus, isprelamano drzanje figura u podnozju kriza i karakteristicno naborana odjeca (dijelom nevjesto restaurirana u novije vrijeme), predstavlja izuzetno vrijedan primjer srednjovjekovnog veza.

Velik broj kaleza kasn.ogotickog stila u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici i Kresevu moguce je tek jednim dijelom datirati u XV stoljece dok je drugi njihov dio blizi XVI, pa i pocetku XVII stoljeca.

Od velikog kamenog kriza sa Glamockog polja, danas u Zemaljskom muzeju, sacuvao se je samo donji dio sa nogama Isusa koje su prikovane jedna preko druge, a izvajane naturalisticki, sa pregibom svojstvenim gotici i kasnijim manirima. U polju prosirenog postamenta prikazane su u visokom reljefu dvije osobe: lijeva od njih je veca i obucena u bogato naboranu, u pasu usko stegnutu haljinu, a pregrnuta otvorenom pelerinom. Druga figura je jednako obucena, samo sto joj o pojasu na uzici visi predmet slican torbi. U desnoj ruci ona drzi sveti Gral, a u lijevoj otvoren svitak, mozda evandjelje. Prema ikonograf skim pravilima to su Marija i Ivan. Realisticki tretirana odjeca podsjeca na nacin odijevanja sto je bio uobicajen u kasnom srednjem vijeku, zapravo posljednjim decenijama XV stoljeca, tako da se tu vec osjeca dah rane renesanse. Istom vremenu pripada i broncano vjedro iz Kraljeve Sutjeske, otkriveno na Bobovcu, a koje svojim ukrasima podsjeca na Korvinovu renesansu.

Izmedju nekoliko rukopisa ciji su iluminatori skolovani na Zapadu, istice se Divosevo evandelje iz prve trecine XIV stoljeca, kao i Mletacki zbornik - raskosni rukopis u kojem se na zastavicama kao zaseban ornamentalni motiv isticu krune Kotromanica i anzujski ljiljani. Dva rukopisa su izuzetno vrijedna: Hvalov zbornik i Hrvojev misal. Oba su pisana u Splitu za potrebe hercega Donjih krajeva i kneza splitskog Hrvoja Vukcica Hrvatinica.

Hvalov zbornik je cirilski rukopis na 353 lista pergamene, pisan 1404. godine u Splitu rukom krstjanina Hvala. Kodeks sadrzi dijelove Biblije, neke apokrifne pjesme i manje teoloske rasprave, a bogato je ukrasen minijaturama, zastavicama, inicijalima, pojedinacnim figurama, zaglavljima i portretima.

Oblikovala su ga dva iluminatora. Onaj sto je radio likove apostola s Isusom, Raspece, Bogorodicu na prijestolju, pa inicijale s ljudskim figurama i jos neke ornamente, izvodi to na modroj podlozi sa nesto zlata na okvirima i haljinama. Lica su mu ljubicastoruzicaste boje sa jarko crvenim obrazima, a konture likova i draperija zacrtane su crnom bojom. Umjetnik je pod jakim utjecajem gotickog stafelajnog slikarstva. On je opremio i Hrvojev misal.

Drugi od njihje tipicni minijaturist. Njegovi likovi stavljeni su na zlatnu pozadinu i umetnuti u arhitektonski okvir. Inkarnat im je ruzicast, a kose crvene. Po svom stilu ovaj majstor je tipicni predstavnik dalmatinske goticke skole XV stoljeca.

Luksuznije opremljen od Hvalova zbornika je Hrvojev misal, pisan glagolicom izmedu 1405. i 1407. godine za crkvu sv. Mihovila u Splitu (ili Omisu). Pisao ga je pop glagoljas Butko na 247 pergamentskih listova, a ilustrirao onaj malocas spomenuti iluminator Hvalova zbornika, koji se u ovom svom djelu izrazitije predstavlja kao ucenik neke toskanske goticke radionice kasnog XIV stoljeca. Njegovo su djelo alegorije mjeseci, simbolicni prikazi na pocecima tekstova o muci Kristovoj i likovi svetaca.

Inicijali su ukraseni lisnatim viticama, te glavama apostola i Isusa. Slike su izvedene vrlo zivom crvenom, zelenom i modrom bojom, uz pozlatu nekih mjesta. Crtezi su jasni, a pokreti figura prirodni. Medju simbolima evandjelista osobito se istice lav sv. Marka, a glava sv. Ivana data je realisticki- sto je osobitost firentinske skole. Na jednoj cijeloj stranici prikazan je donator Hrvoje na konju, opremljen na nacin talijanskih vitezova XIV stoljeca.

Ispiši
Ocijeni: 3.3
15146 pregleda

Nema komentara

Anketa

Ustavi