RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

JEZIK, LINGVISTIKA I POLITIKA - HRVATSKA JEZIČNA POVIJEST

Napisano 01.12.2009. 17:06
Stjepan Babić. Hrvatski jučer i danas, Zagreb 1995Ugledni hrvatski jezikoslovac, akademik Stjepan Babić, u popularno pisanoj knjizi «Hrvatski jučer i danas» obradio je mnoštvo tema, od jezične povijesti, miješanja politike u lingvistiku, sporova među jezikoslovcima, jezičnih savjeta,...do analize stila govora političara i raznih «lakših» tema. Na ovoj ćemo stranici predstaviti dva kratka odjeljka koji ilustriraju prijeklop jezikoslovlja i politike: naime, radi se o osvrtu na značajnu studiju Dalibora Brozovića iz 1978, koja je značila prekretnicu u kroatistici i slavistici, jer je najpotpunije obradila hrvatsku jezičnu povijest, srušivši do onda dominantan mit o Ilirskom pokretu/Hrvatskom narodnom preporodu kao o revoluciji koja je «stvorila» hrvatski jezik (čime se hrvatska jezična povijest krivotvorila, s nakanom da se strpa u isti koš sa srpskom Vukovskom revolucijom). Time je «serbokroatizmu» kao jezično-političkom programu zadan smrtni udarac- i to na znanstveni način. Hrvatska komunistička elita (Vladimir Bakarić, idejni komesar Ivan Salečić, partizanski pisac Joža Horvat) knjigu je oštro napala, ali je raspadanje Jugoslavije kako je zemlja tonula u ekonomsku krizu uoči Titove smrti skrenulo pozornost ideoloških cenzora na daleko «materijalnije» i ozbiljnije probleme. Srpski lingvisti tu studiju nikada nisu prihvatili (kao što nisu znali ni odgovoriti na njene glavne postavke), nego su uglavnom pribjegli politici prešućivanja i ignoriranja. U jezikoslovnoj je kroatistici ona uglavnom prihvaćena (uz neke prijepore: jedan od njih je i Babićev tekst o jeziku Kašićevoga «Rituala rimskoga», koji pomiče proces hrvatske jezične standardizacije za oko 100 godina unatrag u odnosu na od Brozovića određen početak datiran sredinom 18. stoljeća). Strani slavisti, kojih ionako nema velik broj, većinom su prihvatili glavne Brozovićeve postavke (dijelom i zbog utjecaja hrvatskoga povjesničara Ive Banca, profesora na sveučilištu Yale u SAD, koji je u knjizi «Main trends in Croatian language question» uglavnom prenio, razjasnio i ilustrirao pojedine stavove iz Brozovićeve studije za čitateljstvo engleskoga govornoga područja; detaljniji, ambiciozniji i originalniji su radovi njemačkoga lingvista Leopolda Auburgera, koji je nijansiranije raščlanio razne postavke koje je Brozović ostavio netaknutima u svome prikazu). Od «stare garde» koja je ostala pri «Ilirsko-Vukovskoj» mitologiji najpoznatiji su pokojni američki slavist Kenneth Naylor i njemački Werner Lehfeldt. No, njihova glasna šutnja i nesposobnost da utemeljeno, jezičnopovijesnim argumentima, problematiziraju Brozovićeve teze (kao što je to učinio Stjepan Babić u doljenavedenim tekstovima)- dovela ih je na margine rasprava o povijesnoporedbenoj lingvistici južnoslavenskoga govornoga područja.

Nema komentara

Anketa

Ustavi