Web katalog
Najčitanije
Najčitanije zadnjih 7 dana
Najkomentiranije
Najbolje ocijenjeno
Statistika
- Ukupno registriranih korisnika: 9776
- Ukupno članaka: 23656
- Ukupno komentara: 2087
- Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
- Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44
Položen kamen temeljac za izgradnju najvećeg groblja mira u Europi
Na području Bila, lokalitetu između Mostara i Širokog Brijega, položen kamen temeljac za izgradnju najvećeg groblja mira u Europi.
Kamen temeljac položili su predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora (HNS) BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik Koordinacije povjerenstava za otvaranje i uređenje grobišta iz II. svjetskoga rata i poraća Ilija Vrljić.
"Ovo je groblje mira, koje je otvoreno za svaku žrtvu bez obzira na to iz kojeg naroda potjecalo i pod kojim je čizmom stradala", kazao je Čović.
Govoreći o zločinima komunističkog režima Čović je kazao kako bi bilo logičnije i jednostavnije da se ti zločini istražuju na razini država, a ne, kao dosada, kroz upostavu određenih koordinacija i vijeća.
Otvaranjem ovog groblja želi se podsjetiti i na istraživanje Vicepostulature sa Širokoga Brijega, odnosno istraživanje mučeništva i stradanja svečenika pod nazivom "Fra Leo Petrović", koji je bio franjevački provincijal 1945. godine, kada je mučki ubijen zajedno sa 65 subraće, kazao je Čović.
Po njegovim riječima, otvaranjem groblja mira želi se oživjeti ono što se pokušalo sustavno sakriti, pa se više neće spekulirati o žrtvama kako u Hercegovini tako i u BiH.
"Današnjim sjećanjem na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima želimo poručiti da se ne smije nikad više dopusti da pojedinac strada zbog svoje vjerske, nacionalne ili neke druge vrste pripadnosti", kazao je predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž.
Ilija Vrljić napomenuo je da je lokalitet Bile odabran za groblje upravo zato što to mjesto simbolizira najviše stradanja i žrtava iz II. svjetskoga rata i poraća, a drugi je razlog njegova geostrateška pozicija.
Po trenutačnim podacima, na širem području Heregovine broj žrtava komunističkoga režima mogao bi biti oko 30 000.
Uz predstavnike Koordinacije općinskih povjerenstava za istraživanje komunističkih zločina i Vicepostulature sa Širokog Brijega, na svečanosti su bili i predstavnici Katoličke crkve, visoki dužnosnici Hrvatskog narodnog sabora te predstavnici društvenog, političkog i gospodarskog života Hercegovine.
Bljesak
Anketa
Fotogalerija
Kontaktirajte nas
Nema komentara