RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Mirko Marković: Descriptio Bosnae & Hercegovinae: Bosna i Hercegovina

Napisano 01.12.2009. 10:39
Recenzija: Ovo je opsežno djelo (preko 470 stranica velikoga formata) akademika Markovića sintetički pokušaj prikazbe povijesnih mijena granica zemalja Bosne i Herecgovine, kako su ih bilježili suvremenici (ponajviše zapadni Europljani). U knjizi su isprepleteni piščevi komentari i pripovijest o nastanku pojedinih zemljovida, kao i auktorovo izlaganje o mnogim razdobljima bosansko-hercegovačke povijesti. Samo djelo ima, osim uvoda i popratne literature, osamnaest poglavlja, poredanih uglavnom kronološki. Na koncu su i sažetci na engleskom i njemačkom jeziku. Zamisao knjige je uspjela: autor je, da izbjegne suhoparno redanje podataka o nastanku pojedinih zemljovida, dao i obilje interesantnih činjenica koje oslikavaju političkopovijesni okvir u kojemu je pojedina zemljopisna karta nastala (jedan od intrigantnih primjera je politički orkestrirani nestanak pojma «Turska Hrvatska» (koji je na svim zemljovidima od 17. do konca 19. stoljeća obuhvaćao područje Bihaća i Banja Luke). Habsburški su kartografi sredinom 19. stoljeća, pripremajući teren za okupaciju sadašnje Bosne i Hercegovini, da bi «primirili» tamo naseljeno posrbljeno pravoslavno vlaško pučanstvo, koje je iritirala sama pomisao da su došljaci na nekom dijelu Hrvatske (pa makar i «Turske»)- «izumili» pojam Bosanske Krajine koji se održao ovako-onako do danas, a nikada prije u prošlosti nije ni spomenut. Taj je slučaj izmišljenoga nazivka koji se održao već kojih 150 godina dobar primjer političko-kartografskoga inženjeringa, kakav je često nazočan u području kartografije-discipline koja je, usprkos tehničkom i znanstvenom napretku, ipak ostala veoma ideologiziranom djelatnošću.).
Nabrojat ćemo samo neka poglavlja, e da bismo dali prijegled ustroja knjige: Bosna i Hercegovina u prapovijesno i antičko doba; Topografija srednjovjekovne Humske zemlje; Prikazi BiH na zemljovidima iz razdoblja humanizma i renesanse; Zemljopisno poznavanje BiH u 17. stoljeću; Naselja BiH na planovima i vedutama iz 17. stoljeća; Pogranični krajevi Bosne i Turske Hrvatske na zemljovidima nastalim povodom zaključivanja Karlovačkog mira (1699. godine); BiH na «ratnim zemljovidima» od 1718. do 1780. godine; Naselja Turske Hrvatske, Bosne i Hercegovine na planovima 18. stoljeća; Turska Hrvatska, Bosna i Hercegovina na zemljovidima od sredine 19. stoljeće do 1878. godine; Pad turske vlasti i prvi geodetski premjer Bosne i Hercegovine.
Iako je auktor temeljito proučio i sva relevantna povijesna vrela (osim preobilja radova iz subspecijalističkoga područja histrorijske kartografije, što i jest prava tema ove knjige), u porabi je tih izvora bio manje sretne ruke. Ukratko, Markovićevi su «izleti» u povijest ili ponavljanje banalnosti, ili često prepisivanja zastarjelih djela koje je pregazilo vrijeme (primjer je njegova upotreba pojma «bogumilska crkva»). Katkad autor upadne u naivno-smiješne pogrješke (spominje «hercegovačke banove» koje je našao kod Evlije Čelebija; također, tu je i nekoliko bizarnih rodoslovnih promašaja). No, ti su prijevidi marginalni u odnosu na glavnu namjenu knjige, usredotočenu ne na opću povijest nego na povijesnu kartografiju. U svojoj je znanstvenoj oblasti Marković pokazao zavidan stupanj erudicije, a to je znanje prenio u ovoj izuzetno bogato ilustriranoj knjizi velikoga (24 cm x 31 cm) formata. Praktički na svakoj stranici nalazimo detaljne i velike zemljovide propraćene piščevim stručnim i zanimljivim komentarima koji situiraju nastanak i namjenu pojedinih karata. Stoga je ovo djelo nezaobilazno za poznavanje povijesnih mijena kroz koje je prolazila sadašnja Bosna i Hercegovina- od granica do prikaza raznih područja i naselja.

Nema komentara

Anketa

Ustavi