• Povratničke tegobe Hrvata (188113)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (165801)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (95424)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (92500)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9777
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Povijest » Srednjovjekovna Bosna » Franjevacka komponenta

Franjevacka komponenta

Ocjenjujuci ulogu franjevaca u srednjovjekovnoj Bosni, ne valja zanemariti cinjenicu da je Zapadna crkva bila nazocna na bosanskom prostoru mnogo prije dolaska franjevaca. Kako je istaknuto, i sama je hereticka Crkva bosanska izrasla iz katolicke Bosanske biskupije.

Kako se u prvoj polovici XIII. stoljeca dualisticka hereza u Bosni postupno oblikovala u samostalnu "Crkvu bosansku", rasla je i pozornost Katolicke crkve prema bosanskom prostoru, od abjuracije na Bilinu polju 1203. god. u doba bana Kulina do krizarskih pohoda sto ih izmedu 1234. i 1239. god. herceg Koloman vodi protiv Bosne Mateja Ninoslava.64 Pri tome je vazno reci da je svim pokusajima Katolicke crkve ishodiste vise-manje bilo izvan Bosne. Katolicke akcije u njoj ne vode ljudi kojima bi Bosna bila trajnim boravistem, bilo da je rijec o papinu legatu Ivanu de Casamaris godine 1203. ili o inkvizitorskoj djelatnosti dominikanaca. Djelovanje franjevaca bilo je bitno drukcije. Oni nisu samo dosli u Bosnu nego su u njoj i ostali, podigli svoja trajna boravista, brojne samostane. Njihova je djelatnost postala sastavnicom domacega tla.

Franjevci su se u Bosni pojavili godine 1291, ali je franjevacka vikarija u njoj utemeljena tek godine 1340. Ona je vec u drugoj polovici XIV stoljeca zapremala golem prostor. Bila je podijeljena u sedam kustodija, od Hrvatske i Slavonije, preko Bosne do juzne Ugarske i Bugarske. Utemeljenjem vikarije poceli su se podizati i franjevacki samostani u Bosni. Prema popisu Bartola Pizanskoga iz 1375. god., franjevacki samostani su se u Bosni, odnosno u bosanskoj kustodiji, nalazili u Sutjesci, Visokom, Lasvi i Olovu. Najstariji je bio samostan sv. Nikole u selu Arnautovici kod Visokog (srednjovjekovno naselje Mile). U XV stoljecu broj je franjevackih samostana u Bosni porastao. Prema turskim izvorima iz druge polovice XV stoljeca, franjevacki samostani su se nalazili u Fojnici, Kresevu, Visokom, Sutjesci, Zvorniku, Olovu i drugdje.65 Franjevci su na taj nacin stvorili siroku mrezu samostana u Bosni. To im je cvrsto, domace korijenje i omogucilo iznimnu ulogu u njezinom drustvenom razvoju.