Forum

Facebook

Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9778
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Povijest » Srednjovjekovna Bosna » Kolika razina pripadnosti?

Kolika razina pripadnosti?

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 27.11.2009. 12:16

Kotromanica usla u razdoblje prostornog sirenja i drustvenog rasta, njezini narodnosni procesi postaju slozenijima, u njih se ukljucuju nove znacajke. Prva pojava na koju valja upozoriti jest bosansko ime u vrelima XIV i XV stoljeca. Ono se javlja u cirilskim ispravama srednjovjekovne Bosne, u latinskim spisima o dualistickoj "Crkvi bosanskoj" i u notarijatu dalmatinskih gradova. U svakoj od te tri skupine izvora naziv Bosnjani ima zasebni sadrzajni opseg, svaka od njih upucuje na zasebnu razinu narodnosne pripadnosti. Kakvo je bilo njihovo ustrojstvo i drustvena uloga?

Bosansko ime najprije se javlja u cirilskim ispravama. Utvrdujuci odnose s Dubrovnikom i nacin rjesavanja uzajamnih sporova, ban Stjepan II. je u ispravi iz 1322. god. "Dubrovcaninu" suprotstavio "Bosnanina". Taj najstariji izvorni naziv za stanovnika Bosne razmjerno se rijetko pojavljuje u ispravama bosanskih vladara, najcesce u obliku "dobri Bosnane". Nakon bana Stjepana II. i Tvrtka I. susrecemo ga i u nekim kraljevskim ispravama XV stoljeca (Tvrtko II, Stjepan Ostojic, Stjepan Tomas).57 Ipak, i ta rijetka upotreba izricaja "dobri Bosnane" visestruko je vazna. U prvom redu suprotstavljanje naziva "Bosnjanin" i "Dubrovcanin" u ispravi bana Stjepana II. iz 1322. god. ne nastavlja se na nazivlje u ispravama Mateja Ninoslava, nego na Kulinov privilegij Dubrovniku iz 1189. godine. Kulin, kako je istaknuto, ne poznaje naziv "Bosnjanin", ali upotrebljava naziv "Dubrovcani", a ne "Vlasi". Nazivi "Srblin" i "Vlah" bili su samo casovito, iz okolnog, nebosanskog prostora, uneseni u bosansku kancelariju Mateja Ninoslava, ali nisu imali uporista u drustvenom i narodnosnom ustrojstvu Bosne, pa im nakon prve polovice XIII. stoljeca zato ni nema traga u bosanskim vrelima. Samo je naziv "Bosnjanin" bio u skladu s drustvenom i drzavnom samostalnoscu Bosne, pa njega i poznaju isprave XIV i XV stoljeca. Kakav je, pak, bio sadrzajni opseg izricaja "Bosnjanin" i "dobri Bosnjani" u banskim i kraljevskim ispravama?

Izricaj "dobri Bosnjani" ima stalesko obiljezje. On oznacava "plemenite ljude", vlastelu, a ne opcenito stanovnika Bosne, pripadnika bosanske drzave. U kasnosrednjovjekovnoj Bosni, sto je 1377. god. postala Bosanskim kraljevstvom (Regnum Bosne), prevladavajucim je bio osjecaj staleske pripadnosti drzavi i kruni. Bosanska drzava ili "rusag bosanski" okupljala je bosansku vlastelu ili "dobre Bosnane". Njihovim je simbolom bila kruna i kraljevska vlast, institucionalnom osnovicom drzavni sabor ili "stanak". To je bila drzavna, staleska razina bosanske pripadnosti koja je spajala samo tanki sloj ljudi na vrhu feudalnog drustva. 58 Stoga se kraljevske isprave XV stoljeca obaziru samo na vlasteoske pripadnike drzave. U njima se pojavljuju "svidoci nasi dobri Bosnane", a temeljno je mnostvo stanovnika bosanske drzave, naravno, bilo nuzno izvan njihova obzora. Siri pojam bosanske narodnosne pripadnosti u cirilskim je ispravama tek u jedva primjetnim zacecima.59