Forum

Facebook

Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9781
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Povijest » Srednjovjekovna Bosna » Nužnost komuniciranja

Nužnost komuniciranja

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 27.11.2009. 12:05

$Teritorij bosanskih velmoza u XV. st. (Prema F. Sisicu \$ Sirenje Bosne u XIII. i XIV stoljecu prema dijelovima hrvatskog kraljevstva, od Donjih Kraja do Zavrsja (Zapadne strane), ima dvostruko djelovanje. Prvo, u opseg srednjovjekovne Bosne ukljucuje granicna podrucja hrvatskih zemalja, drugo, postavlja Bosnu u tijesni geopoliticki i geoekonomski odnos s okolnim hrvatskim prostorom.

Bosna se, naravno, u XIV stoljecu sirila i prema srpskim zemljama, pa se Tvrtkova Bosna protegnula prema istoku i jugoistoku, na prostor od gornjeg Podrinja i Polimlja do zaleda izmedu Dubrovnika i Kotora. Ipak, kako je istaknuto, Bosni je granicno hrvatsko podrucje bilo razvojno vaznije. Prostorno sirenje Bosne u doba Stjepana II. Kotromanica i Tvrtka I. prije svega je usmjereno prema istocnojadranskoj obali. Takvo prostorno gibanje utjece na odnose Bosne s hrvatskim kraljevstvom. Prostorno prozimanje, ali i veoma jaka drustvena usmjerenost prema pojasu komunalnih drustava na istocnom Jadranu, od Zadra do Dubrovnika, upucuje srednjovjekovnu Bosnu na gospodarsko, narodnosno i misaono komuniciranje s hrvatskim prostorom. Moglo bi se reci da je uloga Bosne kao specificnog rubnog podrucja, sto je spajalo hrvatski s balkanskim makroregionalnim prostorom, bila plodom nuznosti za uzajamnim komuniciranjem.

Gospodarske veze, primjerice, izmedu Bosne i gradskih sredista na istocnom Jadranu mogu se vrelima pouzdano pratiti od Kulinove do turske epohe, od ugovora o prijateljstvu sto ga ban Kulin sklapa s Dubrovcanima 1189, do naglog rasta trgovackog prometa sto ga uvjetuje utemeljenje splitske skale godine 1592. Zivo drustveno komuniciranje hrvatskoga kraljevstva i srednjovjekovne Bosne prije svega je znacilo prozimanje njihovih ljudi. Migracijama, pretezno iz bosanskog zaleda prema jadranskoj obali, ali i gibanjima Ijudi iz dalmatinskih gradova prema srednjovjekovnoj Bosni, prozimali su se i njihovi misaoni dosezi, od dualisticke hereze, preko pismenosti do umjetnickog stvaralastva.

Drustveno ustrojstvo srednjovjekovne Bosne bilo je, dakle, smjesteno u raspon od komuniciranja do individualizacije. Da bismo mogli objasniti njegovu ulogu u hrvatskom srednjovjekovlju, nuzno je odrediti njegovu razvojnu osnovicu i temeljne znacajke.