Forum

Facebook

Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9781
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Povijest » Zlo velike jetre » POVIJESNO-ZEMLJOPISNI OKVIR

POVIJESNO-ZEMLJOPISNI OKVIR

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 27.11.2009. 12:43

$Zemljovid 19. Sirenje Bosne (Prema T. Macanu \\\\\\$ Tada su bosanske zemlje imale organizaciju vlasti kao i ostali Juzni Slaveni i od tada je tijekom cetiri stotine godina Bosna bila samostalna i samo bosanska.

Zemljopisne znacajke Bosne vec su opisane pri tumacenju pojma Ilirik (zemljovid 1 i tekst uza nj u poglavlju II. str. 34). Sredisnji prostor u kojem je bila jezgra stare bosanske drzave (vidjeti zemljovid 19) geografski je odvojen od podrucja na koja se ta drzava sirila. Rijeka Drina bosansku povijesnu jezgru odvaja od Srbije, a nemanjicka drzava nikada nije prelazila tu rijeku, vec se usmjeravala prema Zahumlju. Konacno je i Zahumlje ukljuceno u bosansku drzavu, a uoci osmanlijskog zauzimanja to je bila oblast hercega Stjepana Vukcica. Ovo se podrucje pocinje nazivati Hercegovinom, ali na starim zemljovidima dominira naziv Dalmacija. Naziv Hercegovina samo je podredjeni naziv. Na zemljovidima se takoder to podrucje oznacuje kao turska Dalmacija.

Podrucja sjeverno, zapadno i juzno od povijesne jezgre gravitiraju prema Hrvatskoj, te se srednjovjekovna povijest Bosne i Hrvatske ispreplice. Bosna se sirila prema povijesnim hrvatskim podrucjima (zemljovid 19; usporediti sa zemljovidom 11.),

a Tvrtko je (1353: 1391.) vladao i podrucjima istocno od Drine. Poslije Tvrtkove smrti bosanski velmoze vladaju svojim oblastima, obuhvacajuci i hrvatska povijesna podrucja

Osmanlije su krajem XVI. stoljeca formirali jedini pasaluk na podrucju Ilirika - Bosanski. Njemu su pripojene osvojene hrvatske zemlje (sandzaci Pakrac, Bihac, Lika, Klis i Hercegovina). Hrvatsko povijesno podrucje na zapadu bosanskog pasaluka stari zemljovidi oznacuju kao tursku Hrvatsku (naziv se rabio do najnovijeg doba). Sandzaci Pozega i Srijem bili su izvan bosanskog pasaluka, a podrucje se nazivalo turska Slavonija. Stjecajem povijesnih okolnosti danas se velik dio hrvatskog povijesnog teritorija nalazi u Republici Bosni i Hercegovini. Stari zemljovidi jasno Drinom ogranicavaju osmanlijsku Bosnu i Srbiju.