• Povratničke tegobe Hrvata (197895)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (166873)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (96234)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (93440)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9835
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Andrić je pisac za čovjeka, a njegova djela oplemenjuju

Simpozij - Na Filozofskom fakultetu održan međunarodni znanstveni simpozij o nobelovcu Ivi Andriću

■ Ivo Andrić rođen je 9.10.1892.u Docu. Nobelovu nagradu dobio je 1961.
■ Andrić je pisac za čovjeka, a njegova djela oplemenjuju
■ Simpozij je upriličen u povodu 50. obljetnice dodjele Nobelove nagrade, a u radu skupa sudjelovalo je pedesetak znanstvenika

- Pitati pripada li Andrić hrvatskoj književnosti, poslužio bih se mišljenjem hrvatskoga književnika Ivana Lovrenovića, jednako je onom pitanju čiji su Marulić, Držić, Lastrić, Bakula, Šunjić, Jukić, a onda i Šulek, Vraz, Preradović i mnogi drugi - kazao je prof. dr. Šimun Musa u svom izlaganju na Međunarodnom znanstvenom simpoziju „Ivo Andrić“ (u povodu 50. obljetnice dodjele Nobelove nagrade), održanom jučer na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Planetarni razmjeri

Prema prof. Musi, Andrićevo djelo treba jače integrirati u hrvatsku kulturu, jer „Andrić je pisac za čovjeka!“. U radu simpozija sudjelovalo je 50 znanstvenika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji su govorili o životu i djelu Ive Andrića. Svi sudionici su složni da su Andrićeva djela planetarnih razmjera te da nadmašuju prostor i vrijeme u kojemu su nastala.
Predavač Grigorije Durić osvrnuo se na Andrićeve tekstove o Hercegovini. Po njemu, Andrić doživljava i opisuje Hercegovinu ponajprije kao geografski prostor kojim prevladava svjetlost. Svjetlost je Andrićeva najčešća asocijacija kada je riječ o ovome podneblju (Mostar i okolica) i ljudima koji ga naseljavaju.
Dekanica Filozofskog fakulteta prof. dr. Slavica Juka i prof. Ita Lučin u svojim su izlaganjima govorile o Andrićevim kritičko-esejističkim razmatranjima o umjetničkome.
„U esejima o velikome španjolskom slikaru romantizma Franciscu Goyi Andrić zapravo u obliku dijaloga zagovara opravdanost i prirodu umjetničkog djela“.
Na ovu temu naslanja se i izlaganje prof. dr. Krešimira Nemeca s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji uspoređuje načela Goye i Andrića.

Razgovori s Goyom

„U razgovoru s Goyom upada u oči sukladnost između slikarevih i Andrićevih svjetonazorskih načela. I kao što tamna boja prevladava na Goyinim platnima, tako crna energija zla opsjeda Andrića u njegovim pripovijestima i romanima“. Na simpoziju je bilo riječi i o autorskim pravima na Andrićevo djelo, točnije o okolnostima i načinu na koji je Zadužbina Ive Andrića stekla to pravo.

| VL | HB.org |