Borjana Krišto: Moguć je raspad BiH

Izborni rezultati potvrdili su da je HDZ BiH vodeća stranka hrvatskog naroda, što joj daje apsolutni legitimitet za sudjelovanje u vlasti, tvrdi Borjana Krišto, predsjednica Federacije BiH, koja je i potpredsjednica HDZ BiH.

U pisanim odgovorima na pitanja "Nezavisnih" istaknula je da vlast mora zastupati koncept ustavnih promjena u pravcu osiguranja jednakopravnosti naroda i građana u cijeloj BiH.

NN: Kakve su šanse da Vaša stranka ponovo bude u vlasti?

KRIŠTO: Izborni rezultati su potvrdili HDZ BiH kao vodeću stranku hrvatskog naroda, što joj daje apsolutni legitimitet za sudjelovanje u vlasti, ali u onoj koja će zastupati koncept ustavnih promjena u pravcu osiguranja jednakopravnosti konstitutivnih naroda i građana u BiH. To je jedina dobitna formula kojom će se stvoriti funkcionalna, održiva i prosperitetna BiH, spremna na europske i euroatlantske integracije.

NN: Kako komentirate platformu o zajedničkom djelovanju koju su potpisali SDP, SDA, HSP i Narodna stranka Radom za boljitak?

KRIŠTO: Platforma predstavlja najprizemniji oblik političke mimikrije i, najblaže rečeno, medijske manipulacije javnim mnijenjem. Svaki bolji poznavatelj političkih prilika u zemlji će s pravom kazati da je ovo opasna avantura unaprijed osuđena na propast i guranje zemlje u definitivnu disoluciju. Svaki koncept kojim se zanemaruje volja birača je nedemokratski čin. Opasnost je u tomu što se takvim neodgovornim istupima povećava međunacionalno nepovjerenje i destabilizira ionako nestabilna sigurnosna situacija u zemlji. Jasno je da se pod modelom navodne građanske opcije nevješto krije centralistički model uređenja BiH, koji je već odavno poznat. Možda je takva platforma, pa i koncept na određen način prihvatljiv nekom biračkom tijelu, premda bi trebalo da budu svjesni koje sve opasnosti taj koncept nosi u sebi. Disolucija jedne zemlje u danim političkim i društvenim okolnostima je realno moguća, pa stoga ne vidim što bi to BiH u tom pogledu bila izuzetak.

NN: Po Vašim procjenama, kada bi vlast u BiH mogla biti formirana?

KRIŠTO: Teško je odgovoriti na to pitanje. To će ovisiti o političkoj odgovornosti i iskrenoj opredijeljenosti da se formira vlast na svim razinama koja će imati spremnosti, ali i kapacitet da se žurno krene u ustavne promjene i druge reformske procese. Pretpostavka takvom poželjnom konceptu je međusobno uvažavanje i tolerantan duh u poimanju naših različitosti u realnom političkom ambijentu. Svako drugo rješenje je kratkog daha i unaprijed osuđeno na neuspjeh.

NN: Kako komentirate saradnju dosadašnje koalicije u FBiH?

KRIŠTO: Nepravedan ustavno-pravni ambijent u FBiH i u BiH ne stvara pozitivne pretpostavke za funkcioniranje bilo kakve koalicije, pa tako i ove. Imajući to u vidu, kao i funkcioniranje u okolnostima ekonomske krize, te brojnih otvorenih pitanja, nije se ni mogla od koalicije očekivati bolja suradnja. I u takvim nepovoljnim okolnostima postignuti su izvjesni rezultati, istina nedovoljni. Bez korjenitih strukturalnih društvenih i pravnih promjena ništa se bolje nije moglo niti očekivati.

NN: Što smatrate svojim najvećim uspjehom u proteklom mandatu?

KRIŠTO: Protekli period karakteriziraju moja permanentna nastojanja za stvaranje pozitivnog demokratskog ozračja u kojem bi institucije FBiH mogle neometano funkcionirati u interesu svih naroda i građana. S obzirom na to da je ustavno-pravno uređenje BiH nepravedno i ne omogućava apsolutnu jednakopravnost naroda i građana, ali omogućava donošenje jednostranih odluka modelom majorizacije, veliki dio mojih aktivnosti je bio posvećen otklanjanju društvenih anomalija i kvazidemokratskog djelovanja. Radi se o naporima koje dugo vremena moja stranka i ja ulažemo kako bi i hrvatski narod, kao najmalobrojniji, imao ista prava kao i ostali. U tom kontekstu su išli i prijedlozi za novi administrativno-pravni i politički okvir uređenja BiH kao ključne točke u rješavanju ovog pitanja. Put do ovog stava je bio dugačak i mukotrpan, obilježen brojnim nesporazumima i nerazumijevanjem nerijetko generaliziranjem cijelog jednog naroda u negativnom kontekstu, pa čak vanjskom egzekucijom politički nepodobnih osoba. Vrijedilo je žrtve i stoga to smatram uspjehom cijele političke grupacije kojoj pripadam.

NN: Šta ste mogli uraditi tokom svog mandata, a ostalo je nedovršeno?

KRIŠTO: U ovakvim okolnostima teško da se nešto više moglo učiniti. Vjerojatno je bilo moguće, ali to uglavnom nije ovisilo samo od mene, jer u takvom političkom i pravnom ambijentu funkcioniramo. Žao mi je što me koalicijski partneri nisu shvatili i podržali u nastojanju da Vlada FBiH bude rekonstruirana. To je bilo pravo vrijeme i prilika da se drugačijim modelom funkcioniranja uz neka nova personalna rješenja otklone nastale poteškoće u funkcioniranju Vlade FBiH. Isuviše se politiziralo o tome bez istinske želje za pozitivnim pomacima.

NN: Mnogi Vam zamjeraju neimenovanje ministra prostornog uređenja FBiH. Šta je zapravo bila kočnica za realizaciju ovog imenovanja?

KRIŠTO: To je bila samo logična posljedica prethodnih događanja. Koalicijski sporazum za formiranje vlasti na različitim razinama se bazira na konceptu približno istih političkih stajališta. Provedbu takvog koncepta prate dogovorena personalna rješenja. Odstupanje od dogovorenog koncepta jednog od političkih subjekata i nametanje jednostranih rješenja vršenjem pritiska putem podnošenja ostavke nekog ministra je bilo neprihvatljivo i poput domino efekta je urušavalo cjelokupan, ranije dogovoren koncept. U tom trenutku imenovanje ministra je bilo jedno u nizu otvorenih jednako važnih pitanja koja je trebalo da budu riješena bez odlaganja. S obzirom na to da partneri u vlasti nisu bili spremni za takav pristup rješavanju otvorenih pitanja, nije postojao niti jedan racionalan politički razlog za imenovanje novog ministra.

NN: Koliko je nepostojanje političkog dogovora bila otežavajuća okolnost u Vašem radu?

KRIŠTO: Naravno da su ta događanja imala izravan utjecaj i bila otežavajući faktor u mojem radu. Organizirala sam niz institucionalnih i političkih sastanaka s ciljem prevazilaženja nastale situacije. Ne mogu reći da pozitivnih pomaka nije bilo, ali približavanje održavanja općih izbora nije pogodno vrijeme za dogovore, tako da je izvjestan prizvuk krize u funkcioniranju vlasti bio konstantno prisutan. Dežurnog krivca za sve probleme neki elektronski i tiskani mediji nalazili su u liku predsjednice FBiH, pri tom svjesno prešućujući da ista ta predsjednica svoje ustavne ovlasti obnaša uz suglasnost svojih dopredsjednika, koji dolaze iz drugih političkih opcija.

Nezavisne

Anketa