Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9865
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Fra Mića Stojić: Komunizam je zlo koje kroz povijest uzima različite oblike

Fra Mića Stojić: Komunizam je zlo koje kroz povijest uzima različite oblike

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 04.02.2015. 11:33

U samostanskoj crkvi Uznesenja BDM na Širokom Brijegu, danas, započinju »V. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca« u povodu 70. obljetnice komunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca. Priređuje ih Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čelu s vicepostulatorom fra Miljenkom Stojićem.

Program kroz prva tri dana započinje molitvom krunice i razmatranjem u 17.30, zatim slijedi sv. misa zadušnica u 18.00, a drugog dana ili u četvrtak bit će i Klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu u 19.00. Prvi dan sv. misu predvodi i propovijeda provincijal fra Joško Kodžoman, drugog dana provincijal fra Lovro Gavran i trećega provincijal dr. fra Miljenko Šteko.

Na sam dan Obljetnice, 7. veljače, program započinje u 16.00 molitvom pred ratnim skloništem, mjestom ubojstva i zapaljenja 12 franjevaca iz širokobriješkog samostana. Nastavlja se molitvom pred grobom gdje su trenutno pokopana 24 ubijena hercegovačka franjevca. Slijedi sv. misa zadušnica koju će predvoditi i na njoj propovijedati biskup gospićko-senjski dr. Mile Bogović. Na kraju će vicepostulator fra Miljenko Stojić iznijeti rad Vicepostulature kroz prošlu godinu, a gvardijan fra Tomislav Puljić izreći će riječi dobrodošlice i zahvale.

To je bio povod za razgovor za ABCportal s fra Miljenkom Stojićem, vicepostulatorom postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«.

Kakvi su plodovi rada Vicepostulatore postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« s Vama na čelu? Što biste izdvojili kao ključno u Vašem dosadašnjem radu?

Na ovo pitanje malo je teško odgovoriti, jer se radi o meni samome. Nadam se samo kako sam opravdao povjerenje na ukazanoj dužnosti. A kao ključno zacijelo je samo pokretanje rada Vicepostulature 2007., zahvaljujući provincijalu fra Slavku Soldi. Važno je i prevažno pronalaženje posmrtnih ostataka pobijenih franjevaca. Tu su i svjedočenja još živih svjedoka te pronalaženje raznih vrijednih dokumenata. Iako je sve započelo s velikim vremenskim kašnjenjem, ipak smo mnogo postigli. Nedugo nakon ubojstva, u listopadu 1945., hercegovački franjevci su počeli sustavno skupljati svjedočenja i dokumente, ali je došla OZNA i sve zaplijenila, zaustavila daljnji rad, neke svjedoke isprebijala, neke uhitila. Ipak su svjesni pojedinci nastavili rad prema svojim mogućnostima.

Zbog čega su komunisti izabrali baš fratre i svoju neljudskost i zločine iskazali baš na njima?

Ništa se nije dogodilo slučajno, kao što se danas ni kod ovih islamskih fundamentalista to ne događa. Komunističko zlosilje i zločin već su unaprijed bili uračunati u način postupanja. Franjevci su im posebno smetali jer su bili učeni i njihove bezbožne namisli nisu pokraj njih mogle lako prodirati u narod. Ali ipak najvažnija je bila mržnja prema vjeri. Komunisti je nisu podnosili jer je zrcalo u kojem bi se trebali ogledati, a to im se ne da. Oni se osjećaju liberalima, odnosno onima koji su odbacili svako ćudoređe. Važno je samo da je nešto po zakonu, a taj zakon je stvar dogovora.

U jednom od Vaših ranijih intervjua istaknuli ste kako je na području Hercegovine ubijeno 20.000 ljudi. Zbog čega su komunisti baš izabrali ovaj prostor i nakon svih počinjenih zločina nastojali ga što više degradirati? Posebice Široki Brijeg…

Dosadašnja povijesna istraživanja spominju tu brojku. Daj Bože da ona nije i veća, što bi vrlo lako moglo biti. Komunisti su izabrali svaki hrvatski kraj, da tako kažemo, ali na poseban način Hercegovinu. To pučanstvo se nije dalo lako pokoriti, previše je voljelo slobodu. Široki Brijeg je bio i ostao pojam katoličanstva i hrvatstva, zahvaljujući poglavito marljivom franjevačkom radu. Prisjetimo se kako na Širokom Brijegu jednostavno ništa nije bilo dok oni nisu došli. Odmah su im se pridružili i nadareni pojedinci tako da su franjevci i kršćanski puk ovdje stvorili velika djela.

Postoji li danas opasnost nekih novih »komunista« ili je ta zla kob iščeznula iz našeg društva?

Komunista je uvijek bilo i uvijek će ih biti. To je zlo koje kroz povijest uzima različite oblike. Važno je samo da ne prihvaćamo te namisli i da se protiv njih djelatno borimo. Nažalost to uvijek ne činimo. Padnemo na vanjštinu. Ona može poprimiti liberalni, građanski, socijal-demokratski i sličan oblik, nije važno, važno je što je iza nje. Zbog toga komunizma ima i danas, u našoj sredini. Svi oni koji su do jučer išli njegovim stazama nisu isparili, oni su i dalje tu. Neki su se obratili, neki su nastavili istim putem. Ne dajmo da nas prevare.

Koliko oni na vlasti čine kako bi se što prije došlo do prave istine o komunističkim zločinima?

Teško je ovo pitanje i treba nam dosta prostora za odgovor. Ukratko recimo da sve ovisi o pojedincu. Vlast u hrvatskom društvu s obje strane granice ne funkcionira kako treba, odnosno funkcionira na način na koji su je postavili oni koji njome upravljaju. Ali uvijek se nađe svjesnih pojedinaca koji ruše te zacrtane granice. Ja im ovom prilikom na tome zahvaljujem. Neka i dalje nastave s ljudskim, kršćanskim i domoljubnim radom jer ćemo jedino tako uspjeti ovu našu vlast učiniti zaista našom. A da pojedinci u našem društvu razmišljaju pozitivno, dokaz je i prigodna poštanska marka »70. obljetnica stradanja hercegovačkih franjevaca«. Izdala ju je HP Mostar. Predstavit ćemo je u petak na našim Danima.

Kroz »V. dane pobijenih hercegovačkih franjevaca« podijelit ćete nagrade najboljim pojedincima čiji su radovi pristigli na Natječaj na temu pobijenih fratara. Koliko javnost i mladi drže do sjećanja na svoje fratre i njihovu veliku žrtvu i koliko je to važno u današnjem vremenu?

I ovaj put su i mnoga djeca, i mladi, i stariji sudjelovali na spomenutom natječaju. To znači da žrtva pobijenih franjevaca i puka Božjega itekako odjekuje u njihovim mislima. To je posebno važno u slučaju mladih. Oni sve preispituju, što je prirodno, i onda odlučuju na koju će stranu krenuti. Današnji liberalni svijet to zna pa je stoga neprestani nasrtaj na njih. A mi im pristupamo s poštovanjem, nuđenjem sadržaja koji će ih obogatiti i osloboditi. Žrtva pobijenih franjevaca i pobijenog puka Božjega poziva na mir, oprost, ali i borbu za svoje ideale. Samo to može spasiti ovaj svijet, a ne nikakav prazni dijalog, nadmudrivanje, politička korektnost i te smicalice.

Imate li protivnika koji pokušavaju osporiti rad Vicepostulatore?

Prirodno da ih ima. Ni u društvu ni u Crkvi nije provedena lustracija pa se pojedinci vladaju kao da se ništa nije promijenilo. Međutim, nije to toliko važno. Nikada ne treba gledati na protivnike, treba samo gledati kako napraviti ono što mislimo da je dobro. Neka, dakle, protivnik razmišlja o nama.

Prije nekoliko godina mogla se čuti inicijativa o beatifikaciji širokobrijeških franjevaca. Postoji li i danas ta inicijativa i možemo li u skorijoj budućnosti očekivati okončanje tog procesa?

To i jest svrha Vicepostulature. Trenutno skupljamo svjedočanstva i dokumentaciju. Kad to dovršimo, sve ide na biskupijsku razinu. Sljedeća stuba su nadležna tijela u Rimu. Tamo dobivamo broj i onda čekamo da dođemo na red. Znači, sve će potrajati, ali to nije toliko ni bitno. Važno je kroz ovo vrijeme prikupiti što bolje dokaze i pročistiti svoje mišljenje od nakupina komunističkog vremena. Tako će u nama malo po malo porasti svijest o smislu žrtvovanja i postat ćemo bolji ljudi i bolji kršćani.