RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Interview: Miroslav Lajčak, izvršni direktor Europske unije za Europu i Centralnu Aziju

Napisano 12.03.2011. 03:40
Miroslav Lajčak

BIH U OČIMA EVROPSKE UNIJE -DRAMA FORMIRANJA VLASTI

ZA BIH JE U OVOM TRENUTKU KLJUČNO DA FEDERACIJA BIH DOBIJE VLADU KOJA ĆE BITI U STANJU DA RJEŠAVA PROBLEME, A NE DA IH STVARA!

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, odnedavno izvršni direktor za Evropu i centralnu Aziju pri zajedničkoj Službi vanjskih poslova EU-a, češki diplomata MIROSLAV LAJČAK u razgovoru sa novinarkom „SB“ iznosi utiske nakon nedavnog susreta sa vodećim bh. političarima, govori o planovima Evropske unije u našoj zemlji, otkriva ovlasti i mandat koje će imati budući evropski predstavnik u BiH

Jedan od učesnika prošlosedmične GLOBSEC konferencije, vodećeg foruma za najvažnija politička i sigurnosna pitanja u srednjoj Evropi, koji se već šestu godinu održava u Bratislavi, bio je i nekadašnji visoki predstavnik u BiH, a danas jedan od ključnih diplomata u novoformiranoj evropskoj diplomatskoj službi Miroslav Lajčak. Na ovoj konferenciji, koja je okupila tri stotine gostiju, dužnosnike i stručnjake iz područja sigurnosti iz cijelog svijeta, dominirale su teme kao što su Novi izazovi za NATO, NATO i EU, NATO i transatlantski odnosi nakon Lisabonske konferencije, Transatlantski odnosi u 21. stoljeću - uloga srednje Evrope, Evropska unija - danas i sutra, a nekadašnji šef OHR-a i slovački ministar vanjskih poslova gostovao je na sesiji posvećenoj Rusiji. Po okončanju učešća u debati, Lajčak je u razgovoru za naš list govorio o svojoj nedavnoj posjeti BiH, imenovanju novog evropskog predstavnika u BiH, strategiji Evropske unije prema BiH... On je, osobno, kako kaže, tokom službovanja u Bosni i Hercegovini izgradio snažan emotivan odnos prema BiH i stalo mu je do toga da zemlja napreduje. „To njeni građani zaista zaslužuju. Lično ću biti sretan da vidim da BiH kreće naprijed i tome ću i sam pomoći. Jer, prema događajima u BiH ne mogu biti ravnodušan, dolaze li dobre vijesti ili ne iz nje je nešto što doživljavam vrlo lično“, kaže Lajčak na početku razgovora za Slobodnu Bosnu, vođenog krajem prošle sedmice u Bratislavi.

Upozorili ste nedavno da bi za Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru ovo mogla biti uspješna godina kada su u pitanju evropske integracije, ali da druge zemlje Zapadnog Balkana moraju prvo riješiti vlastite političke probleme. Da li je 2011. već izgubljena godina za BiH?

Ne, to nije ono što sam želio reći. S jedne strane, imamo Hrvatsku koja je napravila ogroman pomak i koja će najvjerovatnije završiti pregovore ove godine, zatim Srbiju koja zna šta treba da uradi da dobije kandidatski status, te Crnu Goru također, a što se tiče Bosne i Hercegovine, moja je poruka slijedeća - i dalje su otovorene mogućnosti da BiH može da završi ovu godinu vrlo uspješno i to isključivo zavisi od toga kako će se ponašati njeni političari. Što se mene tiče, ja sam im prenio očekivanja Evropske unije i svaki od mojih partnera je to pozdravio. Ono što EU očekuje od BiH je vrlo logično, poznato, izmjerljivo i svi priznaju da su to obaveze koje je BiH već ranije preuzela na sebe i koje treba ispuniti. Insistirajući na tome, EU pokazuje i svoju ozbiljnost. Ali, ono što se sada prvo mora uraditi jeste da se formira vlast koja će imati reformski program, koja će znati i željeti da se bavi evropskim integracijama i ispunjavanjem tih očekivanja i uslova, i koja će imati dovoljan snažan mandat da te reforme provede kroz Parlament.

OPASNO JE BIRATI „NAŠE SRBE, ILI HRVATE“ KOJI NEMAJU LEGITIMITET

Razgovarali ste prošle sedmice s političarima iz oba bh. entiteta. Sa kakvim ste dojmovima napustili BiH?

Iskreno govoreći, jako me brine to što se dešava između SDP-a i SDA, s jedne, i između dva HDZ-a, s druge strane. Zaista me zabrinjava situacija u Federaciji BiH koja meni izgleda potpuno nelogično i vrlo opasno. Jer, ne može niti jedna politička stranka da pretenduje da ima sto posto legitimitet svog naroda, a s druge strane je apsolutno neprihvaljivo i opasno da kroz politički inžinjering izmišljamo neke „naše“ Srbe i Hrvate da bi formalno poštovali Ustav. U takvoj situaciji postoji veliki rizik da u novoj vladi i parlamentu sjede ljudi koji imaju tzv. pravu nacionalnost, ali nemaju legitimitet jer za njih nisu glasali pripadnici tog naroda. Za mene je izuzetno važno da i Bošnjaci, Hrvati i Srbi znaju da su oni glasali za te ljude, da su to njihovi predstavnici. Poigravanje s ovakvim stvarima i izmišljanje nekih formula je, po mom mišljenju, najbolji put da se BiH dovede u duboku krizu koja je ne samo nepotrebna nego je i vrlo opasna. Za BiH ni dobijanje kandidatskog statusa do kraja godine nije nedostižno ukoliko se vlasti potrude da izvrše svoje obaveze. U ovom procesu nema iznenađujućih, niti novih elemenata, sve je jasno, od stvari koje se u ovoj fazi moraju ispuniti, dvije su ključne: formiranje vlade sa mandatom i programom i provedba presude u slučaju Sejdić - Finci.

Zašto, prema Vašem mišljenju, toliko dugo traje formiranje vlasti? Je li razlog tome što ključni akteri u Federaciji svoje stranačke interese stavljaju iznad državnih?

Jasno je da se u ovoj postizbornoj fazi sve stranke bore za svoje pozicije, nije po tome situacija u BiH nimalo drugačija od situacije u bilo kojoj zemlji nakon održavanja izbora. U ovoj fazi, ja u BiH vidim previše inata i nedovoljno shvatanje o tome šta je zaista potrebna za zemlju. Ako ćemo dobiti vlast na nivou Federacije BiH, a potom i na nivou države koja će imati sporan mandat, jaku opoziciju i punu porostora za opstrukciju i blokade, onda od takve vlade neće biti koristi. Jer, to će nas voditi tome da se prokockaju naredne četiri godine, što je, sportskom terminologijom rečeno, „unforced error“, upadanje u „neprisiljenu grešku“, da tako kažem.

Krajem ovog mjeseca ponovo će se u Evropskoj uniji govoriti o BiH. U čemu je smisao najavljivane nove evropske strategije u BiH kad već ne postoji elementarni konsenzus da bi funkcionirala vlast?

Da, ako on ne postoji niko ko nam može biti partner, ako smo sami sebe doveli u krizu, naše su aktivnosti uzaludne. Inače, u normalnoj situaciji međunarodni partneri su potrebni, posebno u jednoj zemlji koja je krenula u tranziciju. Što se tiče evropske strategije, ona se u biti svodi na slijedeće - ubuduće će biti jasnije ko predstavlja Evropsku uniju i šta je cilj EU, kao i to da se EU spremna preuzeti ulogu vodećeg međunarodnog partnera u BiH...

Postoji li konsenzus između Sjedinjenih Američkih Država i EU oko BiH?

Postoji, ne samo sa Amerikom nego i sa drugim međunarodnim partnerima jer Evropska unija Bosni i Hercegovini nudi ono što drugi ne mogu a to je članstvo u EU. Zato je i logično da upravo EU dobije tu vodeću ulogu, dakle da taj zajednički napor međunarodnih aktera u BiH ipak predvodi Evropska unija. U tom smislu nema nikakvih suprotstavljenih mišljenja, Evropskoj uniji je više puta prigovarano da se nedovoljno osjeća njena prisutnost, da se nedovoljno čuje njen glas, da nema jedinstvene stavove, niti zajedničku adresu u BiH. Dakle, cilj je upravo to da Unija bude vidljivija, glasnija, da postoji jedna evropska adresa u BiH i na taj način dolazimo do toga da možemo krenuti u narednu fazu, dakle u razgovore o budućnosti OHR-a. Jer, sve dok ne postoji alernativa, onda je teško tu diskusiju i voditi. Mi očekujemo da će se EU uspostaviti kao jedinstven partner koji ima povjerenje i sposobnost da pomože BiH, a to onda čitavu diskusiju oko OHR-a stavlja u drugo svjetlo...

Evropska unija je jedan od partnera i uvođenje te naše nove strategije je upravo to da se pokaže našim međunarodnim partnerima da postoji alternativa za BiH, a jedan od ciljeva ove strategije jeste da se ubrzaju razgovori o njegovom zatvaranju i da se zna da postoji alternativa nakon što se to desi.

Zašto još uvijek nije imenovan evropski predstavnik u BiH? Bilo je očekivano da se to dogodi do kraja prošle godine. Je li problem nedostatak kandidata, ili ne postoji interes za BiH, ili...?

Ne, ne, u procesu tih diskusija o evropskom strategiji, evropskom prisustvu u BiH, zaključili smo da da taj evropski predstavnik koji će biti imenovan u BiH treba da ima i formalno značajan status. Dakle, riječ je o tome da je došlo do promjene zahtjeva ili nekih uslova koje taj čovjek treba da ispuni i on će sada prema posljednjim traženim kvalifikacijama biti osoba koja ima značajno mjesto i u hijerarhiji EU-a. Želimo da dobijemo predstavnika koji zaista ima autoritet, koji će biti dio struktura EU-a, instrument provođenja evropske politike, ali i čovjek koji može i svojim ličnim integritetom da ispunjava tu ulogu.

Može li se govoriti ko su potencijalni kandidati? Ili barem iz kojih zemalja dolaze?

Ne, ne, ne bih o tome. Ima više imena, ali to ne mogu reći, to bi nas odvelo u debatu koja nam u ovoj fazi nije potrebna. Naravno, želimo da to bude čovjek koji ima iskustvo iz regiona i da poznaje situaciju u regiji, ali to ne znači da on mora biti neko ko je ovdje već bio angažovan.

Možete li onda potvrditi da to neće biti niko od onih koji su ovdje već bili međunarodni predstavnici u BiH?

U ovoj fazi, zaista ne želim ništa oko ovog pitanja ni potvrditi ni odbaciti. Još je rano o tome govoriti.

Kakva će ovlaštenja imati evropski predstavnik u BiH? Prema onom što se najavljuje, on će imati mandat sličan onome koji je s bonskim ovlastima dobio OHR...

Ne, neće imati ta ovlaštenja jer to nije evropski put, Evropska unija ima na raspolaganju intrumente, pozitivne, kao što su prije svega IPA fondovi, od kojih danas BiH dobija stotinu miliona eura godišnje, a ima i negativne, koje koristi protiv Bjelorusije i koje se koriste kada zaista dođe do nekih kršenja ljudskih prava, dakle ima mogućnost da zamrzne račune, zabrani putovanja političarima kao što je to uradila u slučaju Bjelorusije. Ali, treba biti jasno da Evropska unija ne izmišlja neke nove instrumente za BiH. Proces evropskih integracija je, ipak, proces koji se gradi na želji zemlje da napreduje i da se priključi EU, tako da ne možete kroz sankcije voditi zemlju u Evropu. Najteža sankcija je da se ovaj proces zaustavi i da se kaže, dobro, vi ste vašim građanima duzeli evropsku perspektivu. Teža sankcija od toga ne može biti.

Šta se onda u Evropskoj uniji, kada je BiH u pitanju, može očekivati krajem ovog mjeseca?

Formalne zaključke, znači, formalizacija diskusije otpočete prije nekoliko nedjelja, a koja je prošlog mjeseca vođena na ministarskom nivou...

Do tada bi trebala biti i formirana vlast u BiH. Kakvu će to težinu imati?

Ključno je pitanje kakva će biti vlast i upravo će to biti snažna poruka iz BiH za Evropsku uniju. Upravo će ta poruka imati ogroman uticaj na diskusiju o kojoj govorim, jer ta poruka iz BiH može biti vrlo pozitivna, ali i negativna za dalji tok diskusije o BiH u EU.

Prema funkciji na koju ste imenovani kao izvršni direktor za Evropu i centralnu Aziju pri zajedničkoj Službi vanjskih poslova EU sada „pokrivate“ jako veliku teritoriju. Kako će biti organiziran Vaš ured?

Ja imam dva zamjenika, jedan već postoji za Rusiju, Istočno partnerstvo (koje obuhvata Gruziju, Ukrajinu, Moldaviju, Azerbejdžan, Armeniju i Bjelorusiju, koje EU nastoji stabilizirati a da im pritom ne daje perspektivu članstva, op.a.) i centralnu Aziju, a drugi koji još nije imenovan će biti zadužen za Zapadni Balkan, Zapadnu Evropu i Tursku. Imamo i direkciju za Zapadni Balkan koja funkcioniše, tamo su ljudi koji se bave čitavom regijom, a vodi je Jonas Johnson.

Učestvujući na GLOBSEC-u, na temu Istočno partnerstvo i EU, evropski povjerenik za proširenje Štefan Fule se u jednoj rečenici, govoreći o zloupotrebi viznog režima, dotakao Zapadnog Balkana. Izvještaj o tome će biti objavljen u junu, da li je zaista moguće da će biti sankcija u vezi s tim?

Prerano je o tome govoriti, svakako ima signala iz nekih država članica da su uznemirene velikim brojem imigranata i misle da vlade tih zemalja u regiji nisu uradile dovoljno jer to je zloupotreba viznog režima... Ne želim spekulisati i slati neke katastrofalne poruke, ali, ako bi u budućnosti i došlo do poduzimanja nekih mjera, one bi bile individualne u zavisnosti od broja imigranata i odnosa vlasti prema ovom pitanju. Dakle, nije tu u pitanju cijeli Zapadni Balkan...

O Miloradu Dodiku

DODIKU JE JASNO PORUČENO DA EU NEĆE TRPJETI IZJAVE KOJE POTKOPAVAJU INTEGRITET BIH

S vremena na vrijeme tenzije u BiH svojim izjavama podigne Milorad Dodik. Imate bogato i dugo iskustvo u razgovorima i pregovorima sa predsjednikom Republike Srpske pa nas zanima kako vidite njegovu ulogu u procesu uspostave vlasti u BiH?

Gospodin Dodik i predstavnici Republike Srpske na svim sastancima sa predstavnicima EU dobijaju vrlo jasne poruke kojima im govorimo da ne želimo slušati izjave, niti tolerisati politiku koje dovode u pitanje integritet BiH. Ali, isto tako želim da kažem da postoji neka preopsjednutost izjavama, posebno gospodina Dodika, kao da je to najvažniji problem u BiH. Tako da se mi više bavimo izjavama nego suštinom, a činjenica je da je u ovoj fazi, dopalo se to nekom ili ne, Republika Srpska formirala svoje institucije i spremna je da formira državnu vladu, dok se to za Federaciju BiH ne može reći.

Posredovanje Njemačke

ULOGA NJEMAČKE JE VAŽNA, ALI JE DOGOVOR DA SE TAJ PROCES ODVIJA U TAJNOSTI

Dokle su došli pregovori između bh. političara koji se vode pod pokroviteljstvom Njemačke?

Jedan od principa tog procesa jeste tajnovitost da se ne bi zloupotrijebio u domaće političke svrhe, tako da o tome ne mogu govoriti. Još uvijek se čekaju rezultati, ali mogu reći da svi domaći partneri shvataju da je to bio jedan ozbiljan proces čiji je cilj dobar za BiH i da su pokazali konstruktivan odnos uz sve različite stavove koji postoje o nizu pitanja. Ali, postoji svijest da su ti razgovori dobri za BiH. Ali, ono što zaista zabrinjava u ovoj fazi jeste pitanje zašto toliko dugo traje formiranje vlasti, nije riječ o tome da postoji neka generalno zabrinutost za BiH iako je svima jasno da bi stvari mogle bolje izgledati. Ali, nakon izbora ono što je najvažnije jeste vidjeti kakva će biti vlada, kakav program nudi, i kakvu podršku ima u parlamentu. Osim pitanja zašto to traje toliko dugo, druga stvar koja zabrinjava jeste da li će vlada kada bude formirana imati izborni legitimitet, dovoljnu podršku, ili će to biti vlada koja odražava nečije lične ambicije, čiji će rad biti opterećen stalnim blokadama...

Slobodna Bosna


Nema komentara

Anketa

Ustavi