• Povratničke tegobe Hrvata (184528)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (165505)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (95196)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (92212)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9773
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nacrt zakona o prebivalištu i boravištu u Hrvatskoj - nema mjesta panici!

Odavno neki politički događaj nije izazvao toliku paniku među bh. Hrvatima kao novi Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu koji je Vlada RH usvojila na svojoj sjednici 17. januara. Nacrt koji predviđa ukidanje dvojnih prebivališta i preciznije definira šta je prebivalište a šta boravište, doveo je do gotovo apokaliptičkih predviđanja dijela hrvatskih stranaka i organizacija u BiH. Spominjalo se iseljavanje nekih od 90.000 do 150.000 bh. Hrvata u Hrvatsku, gdje imaju prebivalište na osnovu kojeg ostvaruju socijalna davanja daleko veća nego u BiH (vidi okvir). Tako je potpredsjednik RS-a Davor Čordaš već 18. januara upozorio "da bi se donošenjem ovakvog zakona stvorili problemi prognanim Hrvatima u procesu registriranja i samom glasovanju na ovogodišnjim izborima na državnoj i entitetskoj razini u BiH". Jedno prebivalište znači i jednu osobnu iskaznicu. Ukoliko se npr. izabere samo hrvatsko prebivalište i hrvatska osobna iskaznica, onda se gubi pravo učestvovanja u izbornom procesu u BiH. "Što se tiče ove situacije sa zakonom", objašnjava za Dane Vesna Škare-Ožbolt, predsjednica stranke Demokratski centar, "motiv Vlade RH nije isključivo ušteda. Bilo je puno malverzacija kada je u pitanju održavanje bukvalno svakih izbora u Hrvatskoj. Prigovori su veliki i moralo se jednostavno to razriješiti, a šta je sve kolateralna žrtva toga, teško je za pretpostaviti. Uvijek takvi zakoni imaju kolateralnih žrtava, ali treba početi rješavati situaciju", kategorična je Ožbolt. U HDZ-u BiH, jednoj od prvih hrvatskih partija koje su podigle prašinu oko novog zakona, kazali su nam da će se o cijeloj stvari očitovati nakon sastanka predstavništava dvije stranke, koje će biti upriličeno za dvije sedmice.

O temi da li će i koliko biti "kolateralnih žrtava", željeli smo razgovarati s hrvatskim veleposlanikom u BiH Tončijem Staničićem. "Morate imati u vidu da je ova tema preuranjena", kazao nam je Staničić. "I medijski interes i pojedine reakcije proizlaze iz nečega što nitko nije vidio, a da ne govorimo da nitko od onih koji reagiraju nemaju predodžbu o načinu i rokovima primjene odredbi Zakona kada jednom stupi na snagu." Po pitanju broja onih koji bi eventualno mogli izgubiti prava hrvatskih državljana, Staničić nije ostavljao mjesta za spekulacije: "Prvo, nemamo podatak o broju dvojnih državljana koji imaju prebivalište u RH. Drugo, koliko RH novca troši, pogrešno je pitanje, jer ga troši bez obzira na prebivalište osobe - prava su osobna a ne teritorijalna." I u MUP-u RH su nam objasnili da "Ministarstvo unutarnjih poslova nije nadležno za vođenje evidencije boravka, odnosno stanovanja hrvatskih državljana u inozemstvu, već za evidenciju prijavljenog prebivališta u Republici Hrvatskoj."

O čemu se zapravo radi? Problematizirani Nacrt zakona (vidi okvir), koji je zapravo svima dostupan na internetskoj stranici Vlade RH upravo ima namjenu preciznijeg utvrđivanja prebivališta. Kako stoji u odjeljku Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, "važeći Zakon ne predviđa mogućnost odjave prebivališta osobe bez njezina osobnog zahtjeva, pa se tako često događa da osobe koje nemaju nikakve veze s prijavljenim prebivalištem (ne stanuju na prijavljenoj adresi) i dalje imaju isprave u kojima je ispisana adresa na kojoj ne stanuju i ostvaruju prava koja proizlaze s osnove prebivališta. Navedeno dovodi do određenih problema pri sastavljanju popisa birača, izdavanja javnih isprava s netočnim podacima, nemogućnosti pronalaska osoba od strane sudova i drugih državnih tijela i sl." Pritom treba praviti razliku između prebivališta i boravišta. Prema Nacrtu zakona: "Prebivalište je mjesto koje je građanin prijavio kao svoje prebivalište s namjerom da u njemu stalno živi te u kojem građanin stvarno i živi", dok je, pak, boravište "mjesto izvan mjesta prebivališta u kojem osoba privremeno boravi radi zaposlenja, školovanja ili drugih razloga, a u kojem se nema namjeru trajno naseliti".

Dakako da pravo glasa na lokalnim izborima, kao i razni oblici socijalne pomoći, proizlaze iz prebivališta, što je glavna briga bh. Hrvata koji posjeduju hrvatsko državljanstvo. Postojeći zakon "nije predviđao mogućnost brisanja iz evidencije prebivališta osobe za koju se nedvojbeno utvrdi da je trajno iselila s područja Republike Hrvatske", što se, između ostalih, odnosi na one Hrvate koji imaju prijavljeno prebivalište u RH, ali tamo godinama ne žive, već u BiH.

Zvonko Jurišić, predsjednik HSP BiH Đapić - dr. Jurišić, objašnjava koje bi kategorije Hrvata mogle biti ugrožene postojećim zakonom: "Najveći broj od tih ljudi su oni koji su izgnani iz BiH i stvarno su se nastanili u Republici Hrvatskoj i tamo ostvaruju socijalna prava, tipa socijalne sigurnosti itd. A njihovi domovi su razrušeni u BiH. Oni, da bi aplicirali zahtjeve za obnovu svojih gospodarskih objekata i domova, moraju izvaditi iskaznice u BiH, a ustvari žive u Hrvatskoj. Oni su stalno tamo, a ovdje dolaze, možda vikendom, malo obnavljaju svoje kuće itd. Drugi dio ovih ljudi rade u RH. Da ne bi bili vođeni kao strani državljani, odnosno radnici kojima treba dozvola za rad u RH, oni su se prijavili tamo, a zapravo žive ovdje. Jedan broj takvih bi se zasigurno odrekao prebivališta u BiH, tj. poništio bi osobnu iskaznicu, a to bi uradili i oni iz prve kategorije. Onih koji u Hrvatskoj koriste samo dječji doplatak i druge beneficije je mali broj. Ja osobno imam prijavljeno dvojno državljanstvo i ne pada mi na pamet seliti u Hrvatsku", kaže Jurišić. Zabrinutost za povratnike u RS izrazio je i dopredsjednik Skupštine Distrikta Brčko Ivan Krndelj, ističući da se oni "osjećaju više zaštićenima ukoliko imaju dva prebivališta. Ako nemaju CIPS-ove osobne iskaznice, nemaju uvjeta za povratak ni za obnovu ili za bilo šta drugo."

Ne stvarati paniku Pa, ipak, ako podrobnije pogledamo Nacrt zakona onda ćemo vidjeti da on predviđa iznimke (vidi okvir) kada su u pitanju kategorije poput radnika u inozemstvu, odnosno izbjeglica. "Ne treba stvarati paniku", kategoričan je predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić. "Ja nisam podrobno studirao taj zakon, ali ono što ja znam, u tom zakonu se samo jedan član ili dio tog člana odnosi na, da tako kažem, pitanja koja se mogu ticati ljudi s dvojnim državljanstvom, tj. onih koji imaju prebivalište u Hrvatskoj. Tu se govori da će se brisati iz prebivališta u Hrvatskoj oni za koje se utvrdi da ne žive na toj adresi. Međutim, nigdje se ne navodi da će se provjeravati da li netko tko boravi u Hrvatskoj ima i drugo prebivalište. Ja sam o tome razgovarao sa zastupnikom HDZ-a 1990 u Hrvatskom saboru, g. Ivanom Bagarićem, i od njega sam zatražio da još jednom prostudira taj zakon i da predloži da se zakon iz hitnog prevede u redovni postupak, kako bi se mogli još detaljnije upoznati.

Ako bude bilo kakvih problema, mi ćemo tražiti da se o tome razgovara. Imamo, npr., ljude iz Bosanske Posavine koji su bili prognani u Hrvatsku. Sada su se vratili, ali naravno nisu riješili nijedan svoj egzistencijalni problem, od straha da u RH ne bi izgubili prava koja su im bila neophodna i zahvaljujući kojima su i mogli ostati tamo gdje su se vratili. Ja ću obaviti razgovore da vidim mogu li se napraviti neke prilagodbe u tom zakonu za određene kategorije stanovništva."

I Rade Bošnjak, zastupnik HDZ-a porijeklom iz Hercegovine, koji je u medijima prvotno izjavio da će glasati protiv ovog zakona ukoliko on bude ugrožavao Hrvate u BiH, u razgovoru za Dane bio je dosta oprezniji. Rekao je da o zakonu konačan sud treba donijeti tek onda kada o njemu, zajedno s ostalim zakonima, prođe rasprava u Saboru, a koja započinje u srijedu 27. februara i trajat će do sredine februara.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić je na upit Dana o ovoj temi izdvojio slovom i brojem 25 (dvadeset i pet) riječi i to preko glasnogovornice: "Bez obzira šta ko ovdje mislio o tome, Hrvatska će to uraditi, jer je to jedan od zahtjeva koje mora ispuniti za članstvo u EU."

Pokušali smo dobiti i stav novoizabranog predsjednika RH Ive Josipovića, no njegova glasnogovornica Danica Juričić nam se zahvalila na pitanju, uz ispriku da su u toku pripreme za inauguraciju, te da je predsjednik jednostavno prezauzet. Iako je problematični zakon još uvijek u nacrtu, i iako ni njegove implikacije do kraja nisu jasne, ono što će u budućnosti svakako biti motiv iseljavanja bh. Hrvata neće biti boravišta i prebivališta, već bolja ekonomska situacija u Hrvatskoj naspram daljnjeg stagniranja i urušavanja BiH.

P.S. Pred samo zaključenje ovog broja Dana (utorak) Saborski je odbor za Hrvate povukao prijedlog novog zakona o prebivalištu, a predsjednik Odbora Ivan Bagarić (HDZ) objasnio je da nema razloga da se žuri s raspravom, "jer se očekuje da će se s prijedloga skinuti oznaka hitnosti i da će on ići u redovitu proceduru".

Piše: Vuk Bačanović (BH DANI)