• Povratničke tegobe Hrvata (195357)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (166411)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (95933)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (93119)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9813
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nova opcija za BiH- status quo i preživljavanje

Osim dosadašnje dvije opcije za budućnost BiH - centralističke, koja zagovara ostanak jakih međunarodnih institucija, i druge koja to ne prihvata i traži odlazak međunarodnih arbitara i drukčiju ulogu europskih institucija u BiH, mediji i politički analitičari sve češće navode i treću opciju: status quo.

Jedna grupa vjeruje da se budućnost BiH može ostvariti ili zadržavanjem sadašnje uloge međunarodne zajednice, posebno OHR-a, ili mijenjanjem međunarodne zajednice jednako moćnim tijelom koje zadržava angažiranje i SAD i Europe u toj zemlji - kaže se u analizi američkog internet portala "Gov monitor".

Druga grupa vjeruje da je politike međunarodne zajednice takva da koči napredak zemlje i da se mora zamijeniti drukčijim prisustvom EU.

Obje strane imaju moćne pristalice u Europskoj uniji, od nekoliko europskih vlada do europskih parlamentaraca.

Švedski ministar inozemnih poslova Karl Bildt zagovara da domaće vlasti preuzmu odgovornost za zemlju, a njegov nekadašnji nasljednik na mjestu visokog predstavnika u Bih Paddy Ashdown zauzima se za opciju ostanka međunarodnih institucija.

"Intelektualno gorivo" objema stranama daju dvojica bivših zaposlenika OHR-a, i obojica su u međuvremenu, formirali svoje istraživačke centre: Gerald Knaus, predsjedavajući Inicijative za europsku stabilnost i Kurt Basuner koji vodi Institut za politiku demokratizacije.

Jedna grupa hvali napredak BiH u ispunjavanju uvjeta iz mape puta, navodeći to kao dokaz da se mogu prevazići podjele sa jednim ovakvim programom i ostvariti reforme. Druga grupa naglašava "smetenost" koje dozvoljava BiH da tvrdi da je ispunila neophodne europske uslove.

Jedna grupa insistira da je BiH toliko različita od drugih zemalja srednje Europe koje su ušle u EU da standardni proces pridruženja bloku ne može uspjeti, dok druga tvrdi da EU nije čak ni pokušala da primijeni svoju politiku pridruživanja i da će uspjeti ukoliko uloži više napora.

Kao i sve debate koje se tiču EU i ovdje se postavlja pitanje: Ako EU ne može disciplinirati BiH, što se onda može očekivati od EU u drugim zemljama svijeta?

Međutim, sada se može govoriti i o trećoj, sve depresivnijoj mogućnosti - a to je da obje grupe griješe i da međunarodna zajednica može veoma malo napraviti, bez obzira koju ulogu i metode primjenjuje u BiH.

Prema ovom scenariju, EU može biti sposobna spriječiti neposrednu krizu time što će ukinuti vize za građane koji žele putovati u EU i odobriti učešće zemlje u akcionom planu za članstvo u NATO. Ali ne može više mijenjati osnovnu dinamiku.

Bez obzira sa koje pozicije posmatrate BiH, ona je već sada toliko nazadovala da je teško vjerovati da međunarodno angažovanje može promijeniti situaciju - piše američki portal "Gov monitor".

Moguća kratkoročna mjera EU - ukidanje viza građanima BiH u zamjenu za reforme - kratkog je daha. Ništa što EU ima da ponudi u kratkoročnom smislu nije toliko atraktivno kao šansa da se putuje u zemlje EU, a čak i tu postoji nesporazum da li to obećanje podrazumijeva dugoročne reforme ili samo površinske promjene.

To je scenario koji će mali broj ljudi prihvatiti. Jer ako je to tačno - to će značiti da je došlo vrijeme ili da se odustane od održivosti BiH kao unitarne države ili integracije zemlje u EU.

S obzirom da je prva inačica manje prihvatljiva većini, ako ne i svim vladama EU, to će značiti da će EU blok morati razviti strategiju zadržavanja, a ne integracija - strategiju koja uključuje da EU "proguta" odnosno okruži BiH kao što je Južnoafrička Republika "progutala" Lesoto, jer ostatak regije nastavlja integracije u EU.

U takvim okolnostima zemlja će preživjeti na europskoj pomoći, donacijama i radu malog broja firmi koje mogu ostvariti profit uprkos političkim elitama.

Godine ekonomskog propadanja i osjećaj regionalnog utamničenja povećati će broj ilegalnih imigranata i izleći recidive, pa čak i nasilna reagiranja - piše na portalu "Gov monitor".

Srna