Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9783
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Pejčinović-Burić: Ovo je treći put da Hrvatima u BiH drugi biraju predstavnika u Predsjedništvu BiH

Pejčinović-Burić: Ovo je treći put da Hrvatima u BiH drugi biraju predstavnika u Predsjedništvu BiH

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 15.10.2018. 23:22

Hrvatska šefica diplomacije izrazila je u ponedjeljak svojim kolegama iz Europske unije zabrinutost činjenicom da je Hrvatima u BiH, treći put od potpisivanja Daytonskog sporazuma, onemogućeno da izaberu svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvo BiH, priopćilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Marija Pejčinović-Burić sudjelovala je na sastanku Vijeća za vanjske poslove u Luxembourgu na kojem je svojim kolegama iz EU naglasila važnost reforme izbornog zakona u BiH u skladu s odlukom Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju, koji bi zajamčio jednakost triju konstitutivnih naroda u BiH i osigurao izbor legitimnih predstavnika na svim razinama.

Zbog važnosti ovog pitanja predložila je da se ova tema u najkraćem roku stavi na dnevni red Vijeća za vanjske poslove, stoji u priopćenju, prenosi Hina.

Ministri su razgovarali i o situaciji u Libiji uz fokus na politički proces i stvaranje pretpostavki za održavanje izbora te ukupnu stabilizaciju zemlje.

S UN-ovim visokim povjerenikom za izbjeglice Filippom Grandijem i glavnim direktorom Međunarodne organizacije za migracije Antonijom Vitorinom ministri vanjskih poslova EU-a raspravljali su o vanjskim aspektima migracija. Ministrica Pejčinović Burić kazala je kako se Hrvatska zalaže za strateški, sveobuhvatni i integrirani pristup Europske unije u odgovoru na izazov migracija.

Uslijed kontinuiranog pogoršavanja situacije u Srednjoafričkoj Republici tema razgovora bio je i daljnji pristup i angažman EU-a u potpori stabilnosti, miru i razvoju ove zemlje.

Ministri su razgovarali i o daljnjem pogoršanju situacije u Venezueli te učincima tamošnje krize na širu regiju, posebno u svjetlu pojačanih migracijskih pritisaka na države u okruženju. Razmotrene su i mogućnosti pružanja humanitarne potpore kao i pomoć u otvaranju puta za politički proces, stoji u priopćenju.