RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Ramljak: Kapitalne projekte privremeno smo stavili po strani

Napisano 01.04.2010. 20:57
ramljak

Intervju s načelnikom općine Kiseljak.

Početkom mandata vjerojatno niste ni slutili kakve će razmjere dosegnuti financijska kriza u BiH, pa i u Kiseljaku. Jeste li morali odustati od najavljenih, vrlo ambicioznih projekata i  kako zapravo žive ljudi u Kiseljaku?
- Što se tiče života običnih građana Kiseljaka, moram, nažalost, priznati kako je on svakoga dana sve teži i teži, što mi u Općini vidimo po zahtjevima za jednokratnim  socijalnim davanjima. Posebno me žalosti da sve više građana, evo i pred Uskrs, traži  pomoć u hrani za puko preživljavanje. Tu nema pretjerivanja, obično su u bolja vremena  svašta tražili, danas žele samo preživjeti. Što se najavljenih projekata tiče, od njih nismo odustali, ali smo ih privremeno stavili po strani, čekajući bolja vremena. Proračun za  prošlu godinu je već bio manji za 1,2  milijuna maraka, a ovogodišnji je planiran u iznosu od 6,3 milijuna maraka, što nije nikako razlog za optimizam, pa ćemo najvjerojatnije i u ovoj godini morati odustati od projekata koje smo naumili realizirati u 2010. Treba podsjetiti da općina Kiseljak nema Centra za socijalni rad, kao posebne javne ustanove, pa kroz proračun financiramo i socijalna davanja. Nemamo ni Fond za izgradnju komunalne infrastrukture, kao u nekim drugim općinama, pa je i za to predviđen novac u iznosu od oko milijun maraka. Znači, realni proračun općine  Kiseljak za tekuću godinu je 5,3 milijuna maraka. To su sredstva s kojima bi općina samostalno trebala raspolagati, no, prva dva mjeseca pokazuju daljnji rast krize i ne daju nam mjesta optimizmu, dapače, bojim se vrlo teškoga stanja i realno je da proračunsku godinu završimo s  4,5 milijuna maraka. Dakle, čak za 2 milijuna manje od onoga što smo planirali u proračunu.

To je onda i odgovor na pitanje o stanju u gospodarstvu. Ako se proračun slabo puni, znači kompanije su u nevoljama, nema novih investicija i proizvoda?
- Završni su računi predani koncem veljače i može se kazati kako je jako puno poduzeća u  Kiseljaku, radi se o 90 posto kompanija, iskazalo gubitak u poslovanju i takvo stanje nije nimalo sjajno. Za malu općinu kao što je Kiseljak u kojoj je 3200 zaposlenih, a u kojoj za mjesec dana bez posla ostane 50 građana, odnosno čak 100 za dva prva mjeseca ove godine, je izuzetno nepovoljan trend i vrlo zabrinjavajući pokazatelj gospodarskoga kretanja.   

Možda je onda suvišno i pitati, prati li FBiH investicijske zamisli u Kiseljaku, pomaže li gospodarstvu?
- Ono na što smo računali kad su u pitanju kapitalne potpore s razine županije i FBiH, za nas je nedostupno. Čak i potpisani ugovori u prošloj godini do dana današnjega nemaju  financijsku potporu, pa i u slučajevima kada smo poslove završili. Nema nam drugoga spasa nego ulaganje u kapitalne projekte, kao što je koridor Vc ili neki drugi javni  radovi. Zapošljavanjem lokalne građevinske operative je, po meni, jedini izlaz iz krize. I u Kiseljaku se osjeća da je kriza najviše pogodila upravo građevinski sektor, pa onda tek  metalsku industriju.

Više od pola godine sjednicama Općinskoga vijeća ne prisustvuju bošnjački  vijećnici. Govore čak i o “aparthejdu” u Kiseljaku. Pravi li to smetnje u funkcioniranju općinskoga poglavarstva?
- Ružno zvuči kada kažete da vijećnici Bošnjaci ne dolaze na sjednice Općinskoga vijeća, to je njihovo pravo, iako mislim da nemaju posebnih razloga, ali izvršna i zakonodavna vlast normalno funkcioniraju. Naglašavam kako imamo stanovitih problema u Kiseljaku, kao uostalom i u cijeloj zemlji, međutim, oni se moraju rješavati u općinskim vijećima a ne izvan gradske vijećnice. Koliko znam, povod za nedolaženje na sjednice Općinskoga vijeća je Statut općine. Zadnji Statut po kojem smo radili je bio tzv. prijelazni statut iz 1999. Od tada smo imali nekoliko izmjena Ustava, donesen je Zakon o načelima lokalne samouprave i sve je to trebalo ugraditi u općinski Statut. Prijelazni  statut nakon tih izmjena nije bio uopće primjenjiv. Sada se politički sporimo oko pozicije zamjenika predsjedatelja Općinskoga vijeća. Vijećnici Bošnjaci inzistiraju da bude samo jedan zamjenik, i to iz SDA, dok u Statutu, koji smo usvojili prošle godine, stoji da Općinsko vijeće vode predsjedatelj i dva zamjenika iz reda konstitutivnih naroda. Nadalje, za bošnjačke vijećnike je sporan i Dan općine Kiseljak, 20. srpnja. Spremni smo i po tom pitanju na kompromis i ovih dana  krećemo u proceduru izmjene toga dana i moguće je da se ta procedura okonča za nekoliko mjeseci, odnosno do 20. srpnja. Također, ono što je civilizacijska stečevina i u Europi, Kiseljak mora imati nazive ulica i  kućne brojeve. Kod nas nema niti jednoga naselja niti kuće na kojoj ćete naći kućni broj. Logično je da želimo to riješiti. I napokon, možda je to i najapsurdnije, sporna je gradska vijećnica, dvorana za sjednice ne samo Općinskoga vijeća, kao i obilježja općine. Pazite, u vijećnici u zadnje dvije godine nema nikakvih obilježja i doista mi nije jasno što je to onda problematično i što to, eventualno, nekoga vrijeđa. To ne može biti razlog da se ne dolazi na sjednice Općinskoga vijeća. Oni čak zagovaraju opciju da se sjednice Općinskoga vijeća, kao nekada, održavaju i dalje po kavanama. Meni se čini da  Bošnjacima zapravo smeta matematika. Ona je nemilosrdna i kaže kako su SDA i SBiH na izborima dobili svega sedam vijećničkih mjesta. Koliko je to malo, govori činjenica kako ostale stranke mogu i bez njih normalno voditi izvršnu i zakonodavnu vlast. Zbog  sporova nismo sretni, ali neka se bošnjačka politika prisjeti slične matematike u Bugojnu, Travniku i da dalje ne idemo.

Razgovarao: Antun Mrkonjić, Dnevni List


Nema komentara

Anketa

Ustavi