SJEDIŠTE U MOSTARU: PRIPREMA SE KANAL NA HRVATSKOM JEZIKU

Tehnički dio projekta za pokretanje novog RTV kanala na hrvatskom jeziku bit će završen do kraja godine, potvrdio je za RSE Božidar Škravan, koordinator stručne komisije Ministarstva prometa i komunikacija BiH. Resornom ministru Rudi Vidoviću uskoro će biti upućen i programski dio projekta za novi radijski i TV kanal.

Sama realizacija, dodaje Škravan, sastoji se od dvije etape:

„Radili bismo na BHRT-u principom time sharinga. Istovremeno će se graditi, odnosno utemeljivati novi javni servis u Mostaru."

Prema prijedlogu, sjedište šest redakcija novog kanala trebalo bi biti u Mostaru. Za pokrivanje Hercegovine predviđeno je šest odašiljača sa postojećih lokacija državne i federalne radiotelevizije, dok bi se ostatak BiH pokrivao preko signala BHRT-a u Sarajevu.

U početku bi redakcije u Mostaru trebale proizvoditi šest sati programa uz program koji bi se preuzimao sa ostalih javnih servisa:

„Tog trenutka kad taj centar bude u mogućnosti prozvoditi, obrađivati i emitirati program, tad će prestati time sharing i centar će u potpunosti preuzeti emitiranje."

Kako bi se omogućilo formiranje četvrtog pravnog subjekta, uz postojeće RTV BiH, RTRS i FTV, neophodne su izmjene Zakona o javnom RTV servisu.

KONCEPCIJA TIME SHARINGA

Dok u HDZ BIH upozoravaju da će i pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu pokrenuti proceduru kojom se osporavaju odredbe postojećeg zakona koji formiranje nacionalnog kanala isključuje, podršku za treći kanal zasigurno će imati od delegata iz reda srpskog naroda. Dušanka Majkić, SNSD:

„Mi smo kao predstavnici srpskog naroda svjesni što nama znači RTRS, i po tom istom principu nećemo da budemo brana bilo kome da ima kanal na svom jeziku."

Hazim Rančić, SDA:

„Za mene je prihvatljiva uspostava i konstitutivnosti i ravnopravnoti i naroda i jezika i pisama na sva tri postojeća emitera."

Predsjednica Upravnog odbora BHRT-a Marija Putica nije protiv kanala na hrvatskom jeziku. Dodaje kako je do stvaranja zakonske regulative on nemoguć, ali i da produkcijski centar kojeg namjerava u Mostaru sagraditi korporacija javnih RTV servisa može biti dobra podloga za kanal na hrvatskom jeziku.

Da li se stvaranjem nacionalnog kanala urušava ideja BHRT-a kao jedinstvenog bh. javnog emitera, Putica odgovara:

„Produkcijski centar u Mostaru nužno bi morao biti podloga, a za sam kanal ovisi o tomu možete li proizvesti dovoljno programa ili ne."

S obzirom na jezičko-programsku koncepciju Ahmed Žilić, član Upravnog odbora BHRT-a, s druge strane postavlja pitanje da li bi se na trećem kanalu svi novinari trebali služiti hrvatskim jezikom, ili bi zaposleni novinari trebali biti pripadnici samo jednog, u ovom slučaju hrvatskog naroda, što bi pod krinkom zaštite prava na upotrebu hrvatskog jezika stvorilo nepodnošljivu diskriminaciju:

„Volio bih da mi neko nadležan razjasni u koncepciji time sharinga jedne trećine ukupnog programa na BH RTV-u. Ako bi on išao na hrvatskom jeziku, znači li to da jedna trećina svih urednika i novinara moraju biti Hrvati."

SLAVO KUKIĆ: PUSTI SNOVI

Slavo Kukić, donedavni predsjednik Upravnog odbora FTV-a:

„Ne vjerujem da je suština te priče zaista zabrinutost za promociju nacionalne kulture. Uostalom, kada je u pitanju hrvatski nacionalni kanal, postavlja se naprosto pitanje koji je to način preko kojeg misle autori takvih kanala realizirati svoju ideju. Oni nemaju ljudski potencijal, nemaju finansijska sredstva i njima ta priča treba zbog napetosti preko koje oni izazivaju homogenizaciju i produžavaju vijek svoga trajanja.

Glavna pretpostavka kvalitetnijeg javnog servisa jeste integriranje RTV sustava u jedan RTV emiter koji bi onda koncentrirao i sredstva i ljude. Dakako, BiH je u predratnim godinama pokazala kako može iznjedriti odlične profesionalce, odlične novinare, odlične producente i kako može parirati drugim RTV kućama na prostoru bivše Jugoslavije. Ali ako vi imate ovakvu situaciju kakvu mi danas imamo, onda je to naprosto nešto što je u sferi pustih snova.", završio je Kukić.