Web katalog
Najčitanije
Najčitanije zadnjih 7 dana
Najkomentiranije
Najbolje ocijenjeno
Statistika
- Ukupno registriranih korisnika: 9756
- Ukupno članaka: 23656
- Ukupno komentara: 2087
- Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
- Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44
Elektroprivreda HZ HB spremna na partnerstvo s Aluminijem u izgradnji termoelektrane
Elektroprivreda HZ HB spremna na partnerstvo s Aluminijem u izgradnji termoelektrane
Glavni direktor Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne Nikola Krešić, obraćajući se nazočnima na prošlotjednomu Okruglom stolu, održanomu pod nazivom Perspektive poslovanja Aluminija u 2013. godini, ekskluzivno je obznanio kako je njegova kuća spremna na suradnju s Aluminijem d.d. Mostar u izgradnji novoga energetskog postrojenja.
- Imajući na umu da Elektroprivreda HZ HB ima samo hidro-izvore, prijeko nam je potrebno barem 100 MW sigurne energije, koja neće ovisiti o prirodnim stanjima, poput suše, snijega i drugoga. Podrazumijevajući da ćemo naći strateškoga ulagača i, jasno, dobiti potporu entitetske vlade koja je našom 90-postotnom vlasnicom, spremni smo na partnerstvo s Aluminijem u izgradnji novoga proizvodnog zdanja - kazao je Krešić, ponudivši tako konačno odgovor na poziv kojega je prema Upravi EP HZ HB direktor Aluminija Ivo Bradvica uputio još u studenomu prošle godine, u prigodi održavanja Okrugloga stola o perspektivama razvitka te elektroprivredne kuće.
Direktor Hrvatske elektroprivrede Zlatko Koračević otišao je i korak dalje te je izrazio spremnost HEP-a na stvaranje stalne prekogranične suradnje njegove kuće sa sve tri elektroprivrede u BiH, na način da se postignu uvjeti za zajedničko strateško planiranje razvitka elektroenergetskoga sektora, ali i za priskakanje u pomoć jednih drugima u kriznim razdobljima, u smislu razmjene viškova električne energije prema povoljnijim cijenama, kada kod jedne od spomenutih elektroprivreda dođe do manjkova.
- HEP je spreman biti domaćinom prvoga sastanka na tu temu, a uvjeren sam kako možemo pretpostavke za provedbu ove zamisli, za koju znam da ima potpore u sve četiri interesne kuće, stvoriti brzo, premda nisam tako uvjeren kako bi politika uradila svoj dio posla. No, taj je dio neophodan, jer je u okviru naših ovlasti ovako nešto osmisliti i predložiti, a državni vrhovi omogućuju provedu - izjavio je Koračević.
Sudionici Okrugloga stola, svi odreda, podržali su uvjerenje nazočnih stručnjaka o tomu kako će cijene energenata i nadalje samo rasti te se pojeftinjenjima u budućnosti nitko uopće niti ne nada. Zato je, kao krajnje nužnom, ocijenjena Aluminijeva najava o izgradnji svoje energane, konkretno termoelektrane na ugljen, pošto FBiH ne pokazuje nakanu plinoficirati Hercegovinu, a energane koje pokreću vjetar ili sunčeva energija ne mogu proizvesti dostatne količine struje, potrebne za rad Aluminija.
- Ukoliko biste se, ipak, odlučili za izgradnju plinske centrale, koja traži dvostruko manje novca i vremena u odnosu na termoelektranu, Plinacro je u stanju, i spreman je, dovesti plin u Mostar, jer Hrvatska nema isplativost graditi plinovod prema svojemu jugu, bez potrošača poput Aluminija na tomu plinovodnom putu - dometnuo je direktor hrvatske tvrtke Plinacro Mladen Antunović.
Nažalost, njegova je dobra volja unaprijed zapečaćena ponašanjem vlasti u BiH koje već punih deset mjeseci uopće ne šalju odgovor na traženje Aluminija da nam dostave studije o mogućnostima i planovima izgradnje plinovoda od granice između Hrvatske i BiH, do mostarske tvornice.
Čuvši, pak, prijedlog prvoga čovjeka HEP-a, predsjednik Vijeća za energetiku, industriju i rudarstvo pri Skupštini FBiH Slaviša Šućur, obećao je odmah sazvati sastanak članova Vijeća i izvršiti pritisak na članove entitetske vlade, čim zaprimi taj prijedlog za uspostavu međudržavne suradnje elektroprivrednih kuća.
Reagirao je i dekan Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu prof. dr. Željko Garača, poručivši kako se mora raditi na širenju svijesti među političkim elitama obaju država o nužnosti takove suradnje.
- Treba ih već jednom podsjetiti na činjenicu da su tamo gdje jesu poradi dobrobiti čovjeka, svakoga čovjeka u Hrvatskoj i u BiH. Politički se čelnici moraju brinuti za narod, a ne za pojedinačne profite određenih poduzeća, a izgradnja ovakova sustava suradnje, prema načelu svačijega dobitka, između elektroprivrednih kuća u RH i u BiH, predstavlja skrb za narod, za sigurnost i sprječavanje kriznih stanja. Rješenja očito ima - završio je prof. Garača.
Nema komentara