RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

FBiH ulaže u razvoj zračnih luka: Mostarskoj 15 milijuna eura za obnovu

Napisano 03.05.2017. 23:28

Za Bosnu i Hercegovinu je od vitalnog značaja da se uspostavi ekonomska sinkronizacija na teritoriji države, pa tek onda izvan granica. Koliko smo efikasno počeli raditi na tom planu, dalo bi se diskutirati, ali mora se priznati da se naša država kreće u investicijskim krugovima.

Jedan od dokumenata koje je Vlada FBiH usvojila je i “Prometna strategija FBiH do 2030.” Što je to zanimljivo, a u planu je realizacije?

Tri zračne luke u Federaciji BiH: Mostar, Sarajevo i Tuzla čekaju nove investicije zbog povećanog prometa čiji se kontinuirani rast, prema projekcijama stručnjaka, očekuje i sljedećih desetak godina, javlja Poslovnisvijet.ba.

Zračna luka Sarajevo, čiji je prosječni godišnji kapacitet putnika oko 800.000, trebala bi proširiti postojeći terminal i izraditi novi cestovni prilaz, u što će biti uloženo oko 40 milijuna eura.

Zračna luka u Mostaru, čiji cestovni pristup stručnjaci ocijenjuju kao dobar, trebala bi u budućnosti imati nova i primjerena taksi stajališta te novo pristupno svjetlo za polijetanje i slijetanje. U planu je da se asfaltiraju platforme II i dodatne četiri pozicije za oznaku “C”, “push back”.

Zračna luka Tuzla, koja je zbog pojačanog prometa tereta ojačala poziciju na prometnoj karti FBiH, u budućnosti bi trebala dobiti potrebnu infrastrukturu koja bi trebala pojačati kapacitete.

Za razliku od sarajevske zračne luke, iznosi investicija u Tuzli i Mostaru nisu spomenuti.

Svi ovi podaci izneseni su u dokumentu “Prometna strategija FBiH do 2030.”.

Kada je u pitanju razvoj zrakoplovne infrastrukture i tehničkih poboljšanja u zračnim lukama, u Strategiji je navedeno da će u sarajevsku zračnu luku od 2017. do 2019. godine biti investirano 40 milijuna eura, u zračnu luku u Mostaru za isto razdoblje 15 milijuna eura, a u tuzlansku zračnu luku 25 milijuna eura. Kada je u pitanju RS, predviđena su ulaganja u zračnu luku Mahovljani – Banja Luka.

Prometna strategija za cilj ima identificiranje akcija potrebnih za razvoj prometnog sustava FBiH u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom periodu. Prometna strategija je alat za projektovanje i planiranje čiji je cilj pravljenje puta za buduće investicije u FBiH vezane uz prevoz i promet, stoji u navedenom dokumentu.

Zračne luke će imati dovoljan kapacitet da zadovolje očekivani obujam prometa nakon određenih umjerenih poboljšanja, iako će u konačnici biti potrebna i znatna ulaganja.

Pored zračnih luka, drugi dio, kada je u pitanju Federacija, odnosi se na poboljšanje cesta i to oko 30 projekata, od čega se 12 odnosi na autoceste, pet na izgradnju brzih cesta, a deset na magistralne ceste.

Činjenica je da su ceste u BiH među najlošijim u Europi što dodatno otežava ekonomski razvoj, jer povećavaju troškove prijevoza. Kvalitetne ceste predstavljaju najznačajniji čimbenik kada je riječ o privlačenju novih poslovnih prilika, a samim tim povećat će se i vrijednost zemljišta u BiH.

Ukupna vrijednost projekata koji se odnose na izgradnju autoceste, točnije Koridora 5C, iznosi oko 4,2 milijarde eura. Radi se o dionicama Nemila – Klopče, Mostar jug – Zvirovići, Svilaj – Odžak, Tarčin – Ovčari, Žepče – Nemila, Mostar sjever – Mostar jug, Ovčari – Salakovac, Orašje – Tuzla i Žepče – Tuzla.

Projekti na izgradnji brze ceste odnose se na dionicu Lašva – Nević-Polje, Nević-Polje – Jajce, Bihać – Velika Kladuša, Turbe – Donji Vakuf – Bugojno – Kupres – Livno – granica s Hrvatskom, ali i Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica s Hrvatskom.

U RS-u je planirana izgradnja 24 projekta koja se odnose na ceste te četiri zaobilaznice. Ukupna vrijednost ovih projekata je oko 3,3 milijarde eura. U Distriktu Brčko jedan od najvećih projekata je ulaganje u Luku Brčko.

Svi prethodno navedeni projekti koji su u planu da se realiziraju do 2030. godine predstavljaju važan iskorak vladajuće elite, jer je to jedan od načina da dokažu da mogu uskladiti bh. standarde sa europskim.


Nema komentara

Anketa

Ustavi