• Povratničke tegobe Hrvata (185439)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (165588)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (95257)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (92285)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9758
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Najbolje se živi u Sarajevu, a najmanja primanja u SBŽ

Prema posljednjoj analizi makroekonomskih pokazatelja, od deset županija koje su Washingtonskim sporazumom formirane u Federaciji BiH, najbolje se živi u Sarajevskoj županiji.

Relevantni pokazatelji

Jedan od ključnih pokazatelja su prosječna primanja zaposlenih, koja su u ovoj županiji daleko iznad prosjeka u Federaciji BiH. Isto bi se moglo zaključiti i po najvećoj stopi zaposlenosti, ali i po broju gospodarskih subjekata, velikom broju predstavništava, međunarodnih udruga i tako redom.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u lipnju ove godine, dok je prosječna plaća u Federaciji iznosila 822 KM, u Sarajevskoj županiji zaposlenici su u prosjeku primali dvadesetak posto više novca od ostalih.

S prosjekom od 1004 KM, zaposlenici u Sarajevskoj županiji su najbolje plaćeni u Federaciji, a za isti posao radnici u Srednjobosanskoj županiji primaju u prosjeku 325 maraka manje.

Na drugome mjestu po primanjima su zaposlenici iz Hercegovačko-neretvanske županije, s prosjekom od 988 KM. To su jedine dvije županije koje nadmašuju prosjek Federacije. Tek nešto ispod prosjeka su Zapadnohercegovačka te Hercegbosanska županija. Najmanji prosjek primanja imali su zaposleni u Srednjobosanskoj županiji (679 KM), a malo više (692 KM) u Posavini.

Županije s hrvatskom većinom, koje su dugo godina po pitanju ekonomskih pokazatelja, kao što su primjerice Hercegovačko-neretvanska i Zapadnohercegovačka županija, nosile prefiks “naj”, danas su daleko ispod Sarajevske.

Pasivnost odgovornih

Sarajevska politička centralizacija, ali i pasivnost odgovornih za stvaranje ambijenta u svojim sredinama koji bi privukao nove investicije glavni su razlozi zbog kojih Hercegovačko-neretvanska županija ima stopu nezaposlenosti od 40,4 posto, Zapadnohercegovačka 36,1, Hercegbosanska 47,6, Srednjobosanska 49,6, a Posavska županija čak 51,4 posto.

Prema broju, najviše tvrtki na tisuću stanovnika ima Hercegovačko-neretvanska županija i iznosi 61. Prema istim parametrima slijedi Posavska s 59 tvrtki na tisuću stanovnika, ZHŽ 58, Hercegbosanska 48 i Srednjobosanska županija svega 48 tvrtki.

Večernji