RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Sajam tradicijskih obrta u Novom Travniku

Napisano 19.09.2011. 09:25

Sajam tradicijskih obrta u Novom Travniku

Potkivanje nojevih jaja

■ Moglo se vidjeti potkivanje jaja od kokoši i noja s motivima križa, srca, simbola NK Hajduka i Dinama
■ Svima kojima je izvadio zub, zauzvrat traži da mu dođu na pogreb
■ Kad momak potkuje jaje, stavi ga na prozor da djevojke vide

U okviru rujanskih susreta u Novom Travniku je organiziran i sajam tradicijskih obrta. Pred školom u Rankovićima brojni posjetitelji vidjeli su kako se potkivaju jaja od kokoši i noja s motivima križa, srca, visočke piramide, simbola nogometnih klubova Hajduka i Dinama.

Pletenje košara

Potkivač je meštar od Kreševa Stjepan Biletić. Dominko Mlakić je demonstrirao pletenje krošnje za pčele, a Cmiljka Pavlović tkanje narodnih nošnji. Mogli su se vidjeti i radovi kovača, radovi u zlatovezu. Tatjana i Marinko Babić iz Travnika predstavili su se poznatim suvenirima od drveta. Bio je tu i Marko Gavrić, samouki zubar koji 50 godina vadi zube besplatno. Svi kojima je izvadio zub zauzvrat traži kada umre da mu dođu na pogreb. Sajam tradicijskih obrta otvorio je Zoran Matošević u ime Ministarstva prosvjete, kulture i sporta Srednjobosanske županije.
- Ima ovdje majstora iz Kreševa, Travnika, Novog Travnika, Jajca, Viteza. Dakle, sve su to meštri koji znaju raditi svoj posao. Mnogi od njih danas dobro žive od svog rada, kaže nam Marinko Slipac, jedan od glavnih organizatora sajma.

Stjepan Biletić stigao je na sajam tradicijskih zanata iz Kreševa. Potkivanje jaja tradicija je u Kreševu još od dolaska germanskog plemena Sasi u Bosnu, odnosno Kreševo.
- Momak se nije mogao oženiti ako nije uspio potkovati jaje. To dovoljno govori koliko je znanja potrebno da bi se obavio taj posao.
Kada momak potkuje jaje, stavi ga na prozor da djevojke vide i one koje su za udaju znaju da je on sposoban hraniti buduću obitelj jer je potkovao jaje, govori nam Stjepan dok potkiva jedno kokošje jaje za publiku. Stjepan nam pokazuje potkovano jaje od noja, ali i male kokoši morkinje. Pitali smo koji su motivi najtraženiji.
- Traže se i motivi s visočkim piramidama. Pogotovo tamo u Visokom, međutim problem je što turističke zajednice traže da mi imamo nekakav obrt da bismo prodavali tu vrstu suvenira. Nekad se ne proda ništa po mjesec dana, tvrdi Stjepan.

Cmiljka Pavlović iz Jajca bavi se tkanjem platna te vezom i šivanjem narodnih nošnji. Kompletna obitelj uključena je u biznis, a ima i dvoje zaposlenih i prijavljenih radnika. Izradom narodnih nošnji bavi se oko 25 godina.

Dobio poticaje

- Dok me nisu mediji prepoznali, za mene se nije znalo. Danas imamo posla preko glave. Od svog rada odlično živim, a dobila sam i poticaj od federalne Vlade jer ovo što ja radim teško se može vidjeti na prostorima ne samo središnje Bosne nego i Bosne i Hercegovine. Idem i u inozemstvo i prodajem svoje radove.
Narudžbi preko glave, a konkurencije nemamo nikako. Nažalost, dodaje Cmiljka.

Dominko Mlakić u hrvatskoj narodnoj nošnji iz Bučića plete krošnje za pčele na stari način.
- Naravno da su novi i suvremeni sanduci kvalitetniji, međutim ovo je tradicija i smatram da je ne bismo trebali potpuno zaboraviti. Što više, mislim da je med iz ovih košnica čistiji u ekološkom smislu jer ovdje pčele sve odrade, dodaje Dominko.

Uz folklornu skupinu iz njemačkoga grada Balingena, sajam tradicijskih zanata bio je pravo mjesto za odmor, kako za oči, tako i za dušu. Svi posjetitelji su bili oduševljeni onime što su vidjeli i doživjeli.

| VL | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi