RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Smilje: Potencijalni brend Hercegovine koji je iz godine u godinu sve skuplji

Napisano 04.07.2014. 10:18
Smilje

BiH je prošle godine izvezla na tržište zapadne Europe i Amerike proizvode od smilja u vrijednosti više od dva milijuna KM - izjavio je danas u Sarajevu zamjenik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Zdravko Marinković.

Prije početka okruglog stola o temi "Smilje u BiH" koji su organizirali Vanjskotrgovinska komora VTKBiH i USAID/Sida FARMA projekt, Marinković je kazao da se u financijskom smislu ne radi o velikom izvozu, ali da je to potencijal koji može biti okosnica razvoja i zapošljavanja seoskog stanovništva.

''Smilje je kultura koja je prepoznata kao veoma važna za područje Hercegovine i za ukupan bh. izvoz, ali i s aspekta socijalne politike, zapošljavanja i razvoja ruralnog područja'', istakao je Marinković.

Naveo je da je u klimatskom smislu ova biljka je za područje Hercegovine vrlo interesantna.

''Ona je u posljednje vrijeme eksploatirana sa šumskog područja što je, zbog nestručnosti u eksploataciji, dovelo do devastacije ove biljke u njenom staništu'', kazao je Marinković dodajući da se u posljednje vrijeme poljoprivrednici u BiH pokušavaju organizirati i kultivirati tu biljku, tako da je već je oko 400 duluma pod zasadom ove biljke.

Konzultantica u sektoru ljekovitog bilja Slobodanka Popović - Čomić je rekla da je stanište smilja Dalmacija i Hercegovina, ali da se u posljednje vrijeme ta biljka vrlo rijetko može naći u prirodi zbog nekontrolirane eksploatacije.

''Prije nekih 15 godina otkupna cijena bila je 0,30 KM, a danas je kilogram sirovog smilja 2,70 ili tri KM, što je dovelo do toga da ga nema dovoljno na terenu, a potražnja je svakodnevno sve veća. Smilje se našlo na listi ugroženih biljnih vrsta, jer je eksploatirano gotovo tijekom cijele godine. Ljudi zbog potreba tržišta ne vode računa o prirodi, nego eksploatiraju smilje i kada nema cvijeta, odnosno kada nije dostignuta njegova tehnološka zrelost'', kazala je Popović-Čomić.

Dodala je da bi država, kako bi zaštitila ovu biljku, koje se još može naći u pojedinim dijelovima Hercegovine, trebala ograničiti period kada se smilje može skupljati.

Inače, smilje je veoma cijenjeno u Europi i Americi, a svjetska potražnja za eteričnim uljem smilja u stalnom je rastu. Zahvaljujući vrhunskom kvalitetu, Hercegovina je nakon Korzike vodeća regija u proizvodnji smilja za svjetsko tržište.

Ulje od smilja koje se proizvodi u BiH je sirovina za tehnologije koje ima Zapad i ima široku primjenu u farmaciji. Koristi se u kozmetici, a kao sirovina u obliku čaja za žuč, u kremama, za regeneraciju kože.

Direktor tvrtke "Roing“ d.o.o. Ljubuški Nikola Rozić kazao je da je smilje autohtono bilje u Hercegovini i da može biti jedan od naših brendova, s tim da njegov uzgoj mora biti strogo ekološki i organski.

Zbog nedostatka smilja u prirodi, kako je dodao, "Roing“ je među prvim tvrtkama u BiH započeo uzgoj te biljke na plantažama, nakon što su im proizvođači sa Korzike 2011. godine prenijeli svoja iskustva.

''Prva zamisao je bila da ga treba uzgajati tamo gdje je njegovo prirodno stanište. Mi smo krenuli dosta skupim putem, na čistom kršu smo ga obrađivali, tako da sada imamo osam hektara posađenog smilja. Praktično, zdrobili smo krš i prilagodili ga uzgoju smilja, a mislimo i dalje ići u tom pravcu'', naveo je Rozić.

Ljportal


Nema komentara

Anketa

Ustavi