RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Sočne jagode i bez poticaja

Napisano 27.05.2011. 14:18

Orašje - Iako imaju sve predispozicije, tek dvije obitelji u Posavini bave se proizvodnjom popularnog voća

Sočne jagode i bez poticaja

Obitelji Brašnić iz Oštre Luke jagode proizvodi na 3 dunuma unatoč osjetljivoj proizvodnji

■ Peteročlana obitelj Marija Brašnića ovih dana ubire plodove jagoda
■ Sve bi bilo lakše da imaju organizirano tržište i siguran plasman jagoda

Peteročlana obitelj Marija Brašnića iz Oštre Luke plodove svojeg godišnjeg rada ovih dana u punom jeku ubiru sa svojeg obiteljskog poljoprivrednog gazdinstva. Cijelu godinu neumorno su se pripremali za 30-ak dana berbe mirisnih i sočnih crvenih plodova.

Odlična kvaliteta

Iako je cijena kilograma jagoda od početnih pet maraka u Posavini već pala na tri marke, Brašnići očekuju da će im se ova godina posrećiti i uloženi trud isplatiti. Prošle godine naime imali su velike štete zbog obilnih padalina, kiša i poplava koje nisu mogli spasiti ni
postavljeni plastenici. Ove godine pak, smatraju da će se proizvodnja isplatiti. Odlična kvaliteta njegovih slasnih jagoda našla je put do proizvođača, ali ta proizvodnja još nije našla put do federalnih poticaja. U jedan po noći na tržnicu obišli smo obiteljsko gospodarstvo Brašnić, jedno je tek dva proizvođača jagoda u općinama Orašje i DomaIjevac-Šamac, pa se može smatrati začetnikom te proizvodnje. Vrijednu obitelj smo zatekli u dnevnoj berbi u kojoj nema iznimke. Uz suprugu i dvoje odrasle djece, pomaže u svim poslovima čak i najmlađi član, šestogodišnja kći. Mario sa suprugom Anom uspijeva odraditi najveći dio posla, a po potrebi uzmu i sezonske radnike. Kažu nam da se od te proizvodnje može živjeti, ali žrtva je velika.
- Ustajem od jedan, dva ili najkasnije tri sata ujutro i idem na tržnicu, a kući se ne vraćam dok sve ne prodam.

Plastenička proizvodnja

Kako su jagode kvalitetne prvi prodam sve što donesem. Ipak, sve bi bilo daleko lakše da imamo organizirano tržište i siguran plasman a ne tezgarenje, smatra Mario. Brašnićevi su se odlučili za vlastiti posao jer, kažu nam, posla nema, a od nečega se valja živjeti. Orijentirali su se samo na plasteničku proizvodnju, jer je vanjska prevelik rizik zbog vremenskih uvjeta, no i tako se dogode problemi kao prošle godine. Smatraju nepravednim ovogodišnje prijedloge federalnih poticaja.
- Ja bih i više proizvodio nego na postojeća tri dunuma, ali nema nikakve sigurnosti, niti poticaja. Nevjerojatnim mi se čini prijedlog federalnih poticaja po kojim je, primjerice, jedan hektar jagoda izjednačen s hektarom soje, a ulaganja su daleko veća s jagodama. Podignute su i kvote pa, primjerice, treba pet hektara pod jagodama da bismo naplatili sirotinjskih 350 maraka poticaja, a pola od toga potrošimo na papire. Znači, prosuđuje Brašnić, poticaji su tako postavljeni da ih nitko ne može ostvariti. Opisujući prve korake prilikom pravljenja zasada, Brašnić navodi brojne probleme s kojima se susreo.
 
Rizik proizvodnje

Mario želi unaprijediti zasade jagoda
■ Bilo je i šteta, kišnih razdoblja, ali to je rizik proizvodnje. Više mi smeta što se ne potiče onaj tko želi raditi na zemlji. Namjera mi je unaprjeđenje zasada, ali, s gorčinom u glasu kaže nam Mario, ipak ne smijem ići u puno veću proizvodnju jer nema sigurnosti za takva ulaganja ni financijske potpore. Ako se dogodi neki problem, lakše mu je prebroditi štetu s manjega posjeda državne zaštite domaće proizvodnje, zaključuje Mario.

| VL | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi