Web katalog
Najčitanije
Najčitanije zadnjih 7 dana
Najkomentiranije
Najbolje ocijenjeno
Statistika
- Ukupno registriranih korisnika: 9758
- Ukupno članaka: 23656
- Ukupno komentara: 2087
- Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
- Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44
Šoping - turizam uz buku velikih strojeva koja smeta kupcima i turistima
Šoping - turizam uz buku velikih strojeva koja smeta kupcima i turistima
■ 75 posto prometa čini trgovina u viteškome gospodarstvu koje je prepoznatljivo po šoping - turizmu
■ FIS Vitez ima izrađen razvojni plan s 5 partnera iz EU koji žele investirati 20 milijuna eura
■ Najavljena zajednička ulaganja FlS-a i inozemnih partnera za zapošljavanje 2.500 radnika, po svemu sudeći, ostat će samo san
Viteško gospodarstvo postalo je prepoznatljivo po šoping-turizmu jer 75 posto njegova prometa čini trgovina. Sve veći problem je buka teških strojeva iz proizvodnje koja smeta kupcima i turistima kao i cijena koju plaćaju proizvođači. Rješenje traže u proglašenju Šantića polja industrijskom zonom, ali i Poslovnog sustava Vitezit.
- Pokušavamo općinskim planerima dati do znanja da su pogriješili kada su komercijalu i proizvodnju postavili u istu zonu.
Izmjestiti proizvodnju
Već duže vrijeme ukazujem na potrebu za proglašenjem Šantića polja industrijskom zonom u koju bi izmjestili cjelokupnu proizvodnju iz PC koji je već postao prepoznatljiv po šoping-turizmu. Držim da u tom prostoru cijena za proizvođače mora biti manja nego smo je plaćali za trgovinu. Fis ima izrađen razvojni plan s pet jakih partnera iz EU koji žele s nama investirati u Vitez 20 milijuna eura isključivo u proizvodnju od punog drveta. Taj program bi trajao od 7 do 10 godina i uposlio novih 2.500 djelatnika. Bojim se ako partneri iz EU budu dugo čekali da će svoj kapital odnijeti izvan Viteza i BiH, govori Gudelj.
- Ako je problem da se Šantića polje proglasi industrijskom zonom, onda bi trebalo riješiti imovinsko pravne odnose s državom. Ne vidim razloga da se proizvodnja iz PC ne izmjesti na lokalitet Vitezita, kaže poduzetnik Alojz Mlakić. Poseban problem je što se inozemnom kupcu prodaje zemljište recimo Impregnacije u procesu privatizacije po 3 KM za četvorni metar, dok domaći plaćaju Općini po 18 KM za jedan četvorni metar.
Radna mjesta
Inozemni kupac ugasi 500 radnih mjesta i tvornicu stavi pod hipoteku banci, a domaći se trude otvarati nova radna mjesta. Najavljena zajednička ulaganja FlS-a i inozemnih partnera za zapošljavanje najmanje 2.500 radnika u industrijskoj zoni, po svemu sudeći, ostat će san.
| VL | HB.org |
Nema komentara