Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9756
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » Mostar » Zamjenik visokog predstavnika Roderick Moore: Mostar neće biti taoc SDA

Zamjenik visokog predstavnika Roderick Moore: Mostar neće biti taoc SDA

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 09.12.2012. 07:13

SARAJEVO - Prvi zamjenik visokoga predstavnika Roderick Moore poručuje kako je za FBiH rješenje dijalog između političkih stranaka i s predsjednikom FBiH Živkom Budimirom. Moore smatra kako se Ustavni sud FBiH mora odmah popuniti. Razočaran je što SDA nije bio na plenarnom sastanku, ali jasno kaže kako procesi u Mostaru ne mogu biti taoci jedne stranke. Roderick Moore odbacuje spekulacije da međunarodna zajednica ima plan o cijepanju središnje Bosne.

Povjerenik za proširenje Štefan Füle je nedavno boravio u BiH. Ponovno je dobio obećanja o ispunjavanju uvjeta. Međutim, čim je napustio državu, počela su različita tumačenja i podvaljivanja po pitanju napretka. Vjerujete li u dobre namjere i iskreni odnos lidera u vezi s Mapom puta?
- Kao i obično, uvijek sudim prema rezultatima, a pretpostavljam da će tako raditi i ostatak međunarodne zajednice. Budimo iskreni – rezultati u posljednjih šest mjeseci su bili razočaravajući, što su konstatirali EU, OHR, Vijeće za provedbu mira (PIC) i, što je najvažnije, ogroman broj birača na nedavnim izborima. EU i NATO su naznačili vrlo dostižan i jasan put k bližoj integraciji s tim organizacijama. Tako da je sada jedino pravo pitanje jesu li izabrani lideri ovdje spremni iskoristiti prilike koje su im pružene da provedu u djelo svoju deklariranu opredijeljenost za integraciju u EU i NATO.

Kazali ste da je potrebno samo “nekoliko grama” truda da se postigne dogovor o slučaju “Sejdić i Finci”. Ima li međunarodna zajednica neki prijedlog u vezi s tim pitanjem?
- Vaša zemlja pred sobom ima povijesne prilike, kao i ozbiljne obveze. 'Sejdić - Finci' je dobar primjer. Kao članica Vijeća Europe, BiH ima obvezu pozabaviti se time. Ali, kada bi to uspješno riješila, bio bi to ogroman poticaj vašim težnjama za približavanje EU-u.
Ipak, ovo je vaša zemlja i želimo da vaši lideri – a ne stranci – iskoriste te prilike i ispune obveze. I moram Vam reći da mi u međunarodnoj zajednici ne mislimo da su postavljeni ciljevi zahtjevni. Doduše, domaćim strankama će biti politički teško usvojiti amandmane na Ustav BiH bez širokog konsenzusa konstitutivnih naroda i stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini. Ali malo toga je jednostavno u demokraciji. Ukoliko je lideri ove zemlje zaista žele povesti k EU-u, onda je 'Sejdić – Finci' dobar test njihove fleksibilnosti, kreativnosti i odlučnosti.

Možete li komentirati odnos visokog predstavnika s dvama HDZ-ovima? Podržava li OHR Živka Budimira kao predsjednika FBiH i smatrate li da on radi po Ustavu? Je li pogreška što Čović i Lagumdžija ne žele s njim razgovarati?
- Stalno slušam špekulacije da OHR ili međunarodna zajednica podržavaju jednu ili drugu stranku, jednog ili drugog lidera. Ali ne ide to tako. Mi ne stojimo na strani političkih stranaka ili lidera. Iskreno, nas ne zanima tko je na vlasti, sve dok su stranke koje sudjeluju u vlasti konstruktivni akteri opredijeljeni za Daytonski mirovni sporazum. Ovaj princip odnosi se na svu gospodu koju ste spomenuli u pitanju. Naš je mandat osigurati da se Mirovni sporazum – i sve što on podrazumijeva – poštuje.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović traži da međunarodna zajednica prisili na odlazak predsjednika Budimira. Hoćete li to učiniti?
- Često čujem kako postoje samo dva načina da se riješi pitanje Vlade Federacije – ili da visoki predstavnik povuče odluku iz ožujka 2011. ili pak da predsjednik Budimir odstupi. Točno je da su to dva teoretska puta koja bi mogla dovesti do restrukturiranja vlasti, iako su oba puta puna mogućih komplikacija. Zanimljivo, rijetko kad čujem da se spominje treća opcija, koja se meni čini kao najsmislenija imajući u vidu trenutačnu situaciju na terenu. A ta bi podrazumijevala da sve stranke razgovaraju međusobno, i s predsjednikom, i dogovore se kako dalje. Ipak, u krajnjoj liniji, ovo je problem za domaće političare, a ne za nas. Ukoliko političari rade u okviru ustavnih i zakonskih parametara, mi ne planiramo intervenirati. Samo se nadam da će svi političari osigurati da sve institucije koje su proizišle iz Ustava iziđu iz ovoga neoštećene.

Kriza u FBiH je dramatična. Vlada je blokirana, najavljuju se smjene čak i dopremijera. Kako to riješiti: raspuštanjem Parlamenta, izvanrednim izborima ili postoji neki drugi način?
- Već sam iznio svoja razmišljanja o tome. Ali dopustite mi još jednom naglasiti koliko je važno da se zaštite demokratske institucije Federacije. Suviše često smo vidjeli da stranke pokazuju jako mnogo spremnosti, u interesu političke koristi, ostaviti po strani vladavinu prava. To je štetno po vaše, još uvijek nove, institucije i mora prestati. Jer, odluke koje političari donesu sada, postavit će dugoročne presedane za budućnost, oni moraju razmišljati i dalje od kratkoročnog trenutka. Dobar primjer je i apsurdna situacija da Ustavni sud FBiH ima samo 5 od 9 članova, situacija koja prijeti paralizirati ključnu instituciju u ključnom trenutku. Kada ovu situaciju prezentiram posjetiteljima, oni teško mogu u to povjerovati. Relevantne vlasti trebaju popuniti prazna mjesta u Sudu bez daljnjeg odlaganja.

Pratite li zbivanja oko Razvojne banke? Imate li precizan stav oko te ružne situacije koja je i dovela do grozne blokade Vlade?
- Visoki se predstavnik prošlog tjedna sastao s predsjednikom Budimirom i premijerom Nikšićem i poruka je na oba sastanka bila ista. Sve institucije i pojedinci se moraju pridržavati zakona i Ustava u svim pitanjima. Ako postoje bojazni da nije poštovana vladavina prava, tu su relevantne domaće institucije koje se trebaju baviti takvim navodima. Nema opravdanja da se ta pitanja koriste da bi se blokirao rad Vlade FBiH. Očekujemo od svih zainteresiranih strana da razgovaraju jedni s drugima i dogovore se o daljnjem putu kako bi se osiguralo puno funkcioniranje svih institucija FBiH.

Milorad Dodik optužuje da je OHR, uz PIC, glavni generator krize u BiH? Kako reagirate na takve navode?
- Mislim da bi bilo jako teško naći međunarodnog dužnosnika koji se slaže s tako čudnom tvrdnjom. Mogu se kladiti da se međunarodna zajednica uključuje u samo mali djelić odluka - sigurno mnogo, mnogo manje od jednog postotka - koje donesu političari na svim razinama u ovoj zemlji. I tako treba biti, naravno, jer, kao što sam ranije rekao, ovo je vaša zemlja. Iako to može biti popularan način da se dobiju glasovi, ipak nema smisla da se za tešku ekonomsku situaciju u zemlji ili za svoje propuste da se učinkovito bore protiv korupcije, na primjer, krive stranci koji ulažu velike iznose novca i stručno znanje da bi pomogli lokalnim liderima da riješe upravo te iste izazove.

Odluka Ustavnoga suda BiH oko izmjena Statuta grada Mostara je veliki problem za političke elite u tome gradu. Osobno pokušavate pomoći, no, iz SDA vas optužuju da radite u korist Hrvata. Oni su najavili napuštanje pregovora.
- Takve tvrdnje su potpuno neutemeljene, naravno. Moj cilj je, a i cjelokupni PIC mi je rekao da u cijelosti dijeli moj stav, vidjeti možemo li pomoći stranama da nađu rješenje koje ima široku potporu, a koje je u skladu s odlukom Ustavnog suda. Činjenica je da nemam pozitivne ili negativne stavove prema bilo kojoj ideji koju sam vidio ili čuo o njoj - uključujući i one koje su iznijeli SDA, HDZ-ovi ili drugi. Međutim, smatram da je vrlo nerealistično misliti da bilo koji od ovih prijedloga koje smo vidjeli do sada može dobiti široku potporu u ovom političkom okruženju. Stoga, jedino preostalo logično rješenje je kompromis kojim se poštuju odluke Suda. Takav kompromis je moguće postići samo ako sve strane prihvate da moraju biti fleksibilne i da moraju praviti ustupke. To je stav koji snažno podupire PIC. Iskreno, vjerujem da postoje razumni kompromisi o kojima se razumni lideri mogu dogovoriti. Vrijeme je da razum zamijeni trenutačni politički rat iz rovova i beskorisnu, huškačku retoriku. Srećom, neke stranke su već počele pokazivati osvježavajuću razinu fleksibilnosti. Tek kad i drugi počnu slijediti ovaj uzor, doći će do preokreta.

Hoće li se razgovori nastaviti unatoč bojkotu SDA?
- Razočarani smo što je SDA odlučio ne sudjelovati na prvoj plenarnoj sjednici koja je održana prošlog tjedna i koja je, po mom mišljenju, bila vrlo korisna. Naglasili smo da će vrata u ovom političkom procesu biti, naravno, uvijek otvorena za SDA. Na kraju krajeva, SDA je značajan politički čimbenik u Mostaru i očekujem da će to i ostati. Ipak, u konačnici, politički proces ne može biti talac jedne stranke i on mora ići naprijed. Odluka Ustavnog suda mora se implementirati, izbori se moraju održati, a Grad mora obavljati svoje redovite aktivnosti.
Ne razumijem u potpunosti zašto bi SDA odbacio mogućnost da pomogne u kreiranju budućeg kompromisa koji će proisteći iz razgovora, ali se iskreno nadam da će ponovno razmotriti svoj stav. Mi ćemo ih srdačno dočekati ako se odluče vratiti.

Nerado govorite o “nasilnom” uplitanju međunarodne zajednice u “domaće probleme”, ipak hoće li OHR nametnuti rješenje ako pregovori ne poluče rezultate?
- Uvjeravam vas da je međunarodna zajednica apsolutno jedinstvena u želji da pitanje Mostara riješe domaće stranke u domaćim institucijama. To je kristalno jasna poruka koju je PIC prošlog tjedna ponovno snažno potvrdio.

Možete li komentirati špekulacije kako međunarodna zajednica navodno ima plan spajati županije u FBiH, odnosno pripojiti središnju Bosnu jednim dijelom Zenici, a drugim dijelom Sarajevu?
- Nisu mi poznate takve konkretne ideje niti vjerujem da takav plan postoji. Općenito, dopustite mi da kažem koliko sam iznenađen količinom nevjerojatnih špekulacija koje se pojavljuju u medijima u vezi s inicijativom za pokretanje javne debate o tome kako vlast u Federaciji učiniti učinkovitijom. Nema apsolutno ništa neprikladno u vezi s tom temom. Naprotiv, takva debata bi mogla biti vrlo konstruktivna. Naposljetku, građani diljem Federacije su mi sami rekli da bi željeli da njihov entitet funkcionira manje birokratski i što učinkovitije.

Razgovarao: Antun Mrkonjić, Dnevni list