Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9776
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » Svijet » ISTO KAO I BIH Belgija pred podjelom, ni šest mjeseci nakon izbora nema dogovora o vladi

ISTO KAO I BIH Belgija pred podjelom, ni šest mjeseci nakon izbora nema dogovora o vladi

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 19.12.2010. 22:23

Šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora, Belgija još uvijek nema vladu. Flamanci i Valonci su u trajnom sporu. Jedno od posljednjih mogućih rješenja je podjela zemlje, javlja radio deutsche welle.

U Belgiji postoji duboki jaz između Flamanaca na sjeveru i Valonaca na jugu. Belgija se 1830. godine odvojila do Nizozemske i od tada je monarhija. Nizozemski jezik je važio kao jezik Nizozemaca, podanika, seljaka i upotrebljavan je uglavonom u sredinama gdje je stanovništvo bilo brojnije, a govorili su ga i siromašniji Flamanci. Koristio se i u osnovnim školama ali se u višim razredima govorio francuski jezik.

Nešto obrazovaniji građani s flamanskog sjevera su se protivili potčinjenosti svog, nizozemskog jezika. Tako se vremenom počeo formirati “Flamanski pokret.” 1873. godine je napravljen veliki napredak jer je vlada usvojila nekoliko zakona o korištenju jezika. Ti zakoni omogućili su Flamancima da nizozemski jezik koriste u korespondenciji s institucijama, sudovima ali i u višim razredima škole. Valonci su se kao protupokret organizovali krajem 19. stoljeća.

Spor oko jezika

Spor oko korištenja jezika u Belgiji postoji i do danas. Samo je glavni grad - Bruxelles, izuzetak i ne pripada niti jednoj regiji, iako se geografski nalazi u Flamaniji. Regija Bruxelles je dvojezičan i pored Valonije i Flamanije predstavlja treću regiju u Belgiji.

Flamanija je jedna od najbogatijih regija u Europskoj uniji s gotovo zanemarivom brojkom nezaposlenosti, dok je nezaposlenost u Valoniji, kao i u regiji Bruxelles, izuzetno velika. Flamanci čine više od 60 posto stanovništva Belgije, ali drže čak 80 posto bruto nacionalnog dohotka.

Stručnjaci smatraju da bi podjela imala teške posljedice zbog međuovisnosti Flamanije koja ima šest milijuna stanovnika, Valonije, frankofonog dijela s 3,5 milijuna stanovnika, i briselske regije koji ima milijun stanovnika.

"Valonci bi izgubili najviše zato što su najsiromašniji", ukazuje ekonomista Rober Dessan.

Moguće posljedice

Sudbina Bruxellesa, „ekonomskih pluća zemlje“ također koči "razvod" Belgijanaca. Na političkom planu, podjela Belgije bi imala mnogo veće posljedice na cjelokupnu europsku ideju o ujedinjavanju različitih naroda nego što je to bila podjela Češke i Slovačke. Belgija u kojoj se sjedište institucija Europske unije, jedna je od zemalja osnivača Unije.

Nakon izborne pobjede Novog flamanskog saveza (NVA) počeli su razgovori o sastavu buduće belgijske vlade. Šef ove belgijske stranke, Bart de Vever smatra da Belgija kao država "nestaje", a da sprovođenje neophodnih reformi u zemlji sprečavaju Valonci, odnosno socijalisti koji su njihova najjača stranka.

De Vever je također istakao da njegova stranka neće ući u novu vladu jer bi time riskirala da izgubi sljedeće izbore. Na parlamentarnim izborima u Belgiji 13. lipnja pobjedile su flamanska stranka Novi flamanski savez i Socijalistička stranka koju podržavaju Valonci. Od tada u Belgiji traju pregovori za formiranje koalicijske vlade.