RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Slaven Raguž: Čović i Ljubić su trenutno špice našega napada, pa makar šepavi bili

Napisano 07.02.2011. 23:13

Po svoj prilici, Slaven Raguž nije klasičan političar. On je jedno od mladih osvježenja u dugogodišnjoj prisutnosti istih lica bh. političke scene uopće. Raguž, za sada, ne preže od otvorenog, a često i kritičkog stava kada je u pitanju politika. Često je i najveći i najoštriji kritičar postupaka ljudi u svojoj vlastitoj stranci. Zato je evoluirao u ozbiljnog, mladog političara, često i predstavnika onih koji nisu „dovoljno jaki“ u odlučnijem, argumentiranom iznošenju vlastitog mišljenja. Magistar znanosti za Republiku govori zašto je HDZ 1990 trebao otići u oporbu, zašto ne bi slijedio put HSP-a BiH, te odgovara zašto nikad ne bi prešao u HDZ BiH. Tvrdi da nema ujedinjenja dva HDZ-a.

Razgovarao: Tomislav HERCEG, tjednik Republika

RE: U politici niste bili aktivni, jako brzo postali prvi čovjek HDZ1990 Mostara, a i jedan od najvećih kritičara stanja u vašoj stranci. Tko je zapravo – političar Slaven Raguž?


RAGUŽ: Tako izrečeno „najveći kritičar stanja u stranci“ vuče na negativističku interpretaciju, kao da ne znam za koju momčad igram. S tog aspekta sebe ne smatram „kritičarom“, nego borcem za načela i ideale koje sa sobom nosi ime HDZ1990. Kada mi se (pre)često spočitavaju moji istupi, ja uvijek kažem da kad bi brod, ne daj Bože, krenuo tonuti vidjeli bi tko bi prvi iskočio iz njega, a tko zadnji. Na pitanje „tko je političar Slaven Raguž“ ne mogu dati ja odgovor, jer ne mogu sam sebe ocjenjivati, to trebaju drugi uraditi. S druge strane, neka netko definira što to kod nas u BiH znači „biti političar“? Da li je to onaj tko se bavi „poslovima grada“, kako definira Aristotel, ili onaj tko se bavi borbom za bilo kakvu poziciju, bilo gdje, po bilo koju cijenu, kako se to kod nas definira? Kad netko bude znao to definirati, možda ću znati odgovoriti na ovo pitanje.

RE: Magistar ste znanosti. Pomaže li vam ta titula u političkom djelovanju i je li danas znanstvena titula u politici adekvatna poziciji u stranci? Ovo vas pitam iz razloga što analitičari unutarstranačke razine smatraju znanstveno siromašnima.


RAGUŽ:Pomaže u smislu što mi to obrazovanje omogućava kvalitetno pariranje demagogiji i šupljem političkom diskursu naslijeđenom od prijašnjeg sustava, s kojim se čovjek mora svakodnevno suočavati ukoliko se želi održati na površini kaljuže zvane politika u BiH. Koliko je znanstvena titula adekvatna poziciji u stranci ne znam odgovoriti iz isključivog razloga što ja ne pretendiram nikakvoj poziciji, niti se samozadovoljavam s pozicijom kojom obnašam. Da li je pozicija adekvatna ili ne, mogao bih prosuditi kad bih razmišljao u smislu da bi ja ili netko sa mojim predispozicijama trebao biti negdje unutar stranačke hijerarhije. Ja tako ne razmišljam, jer smatram da čovjek mora poziciju zaslužiti, a ne htjeti.

Što se tiče znanstvene siromašnosti unutarstranačkih struktura, to mogu demantirati stanjem u GO Mostar gdje nas ima od doktora znanosti, liječnika, magistara, inžinjera i dr. Par članova GO ima srednju stručnu spremu, ali te osobe imaju višegodišnje radno iskustvo što je nerijetko vrjednije od znanstvene titule.


RE: Dolazak u HDZ1990 zahvaljujete Boži Ljubiću. Biste li otišli u HDZ BiH da vas je pozvao Dragan Čović?


RAGUŽ: Pogrešno ste formulirali pitanje. Politički aktivizam zahvaljujem Boži Ljubiću, a ne dolazak. Sâm sam došao u HDZ1990, jer sam osjetio dužnost na neki način doprinijeti svojoj zemlji i svome narodu i kako bih ušutio jezike kojima je jedina protuargumentacija mojim stavovima bila „pa što se ne angažiraš kad si pametan“. HDZ1990 svojim programom i načelima je najbliže onome kako ja razmišljam politiku i stanje u zemlji. Gospodin Božo Ljubić je zaslužan za moj politički aktivizam i zaslužan je zato što mi je dao priliku. Treba imati hrabrosti i dati priliku apsolutnom anonimusu da vodi najveći gradski odbor u stranci.

Da me je Dragan Čović pozvao ne znam kako bih reagirao, znam samo da se ne bih angažirao u HDZ BiH.


RE: Zašto?


RAGUŽ:Iz prostog razloga što HDZ BiH smatram nasljednikom SK BiH, bez obzira na nacionalni predznak. Vjerojatno je više bivših partijskih dužnosnika i komunističkih nostalgičara u HDZ BiH, nego u SDP-u. Nije da sličnih ne nedostaje i HDZ1990, ali ako ništa drugo, 'Devedesetka' je unutarnjim uređenjem i praksom, koliko toliko, napravila otklon od „partijskog“ poimanja politike i stvarnosti uopće. Ne želim djelovati u smjeru kreiranja društva u kojem mjerilo ljudske vrijednosti nije sposobnost ili znanje, nego partijska iskaznica.

RE: Postoje li razlike između ove dvije stranke, one organizacijske i političke s obzirom na političku odgovornost prema onima koje one predstavljaju?


RAGUŽ: Mnogi žele prikazati kako između dvije stranke ne stoji znak razlike, nego jednakosti, međutim to nije istina, iako se takvim interpretacijama ne smije zamjerati, radi prečestih nedefiniranih komunikacijskih istupa u javnosti osobito od strane čelništva HDZ 1990. Kako sam već napomenuo, najočitija i najznačajnija razlika između dvije stranke je u vrednovanju ljudi i poimanju stvarnosti. HDZ BiH ljude dijeli na članove stranke i one koji to nisu i svi njihovi pogledi na bilo koji segment društva prolazi kroz tu prizmu. To kod 'Devedesetke' nije slučaj. E sad, u socio-političkom ambijentu u kojem živimo veliko je pitanje da li je to vrlina ili mana. Po meni je to vrlina. Organizacijski, zasigurno je HDZ BiH bolje organiziran jer je centraliziran. Iz centra se kontrolira sve i najmanji izlazak iz kolosijeka se kažnjava. U HDZ1990 je svakome unutar svoje domene i na svome području odgovornosti demokratski dopušteno djelovanje. Najbolje rješenje bi bilo naći ili tražiti neku supsidijarnu sredinu, mogućnost koordinacije iz središnjice, ali bez da se guši u centralizmu, tj. da se dopusti „disati“ i terenu.


RE: Kako kvalitativno komentirate uža vodstva dva HDZ-a, politički potencijal njihovih istaknutih članova? Evo, prvo vaše stranke HDZ1990?


RAGUŽ: Ovdje se objektivno mora priznati da 'Devedesetka' tu ima puno veći potencijal od HDZ BiH. Izuzmite Dragana Čovića, dajte mi jedno ime iz HDZ BiH koje ima, eto ne identičnu, nego približno sličnu njegovu karizmu, elokventnost i pojavu? U HDZ1990, izuzmite Božu Ljubića, imate npr. jednog Martina Raguža. Može se tako dalje ekvivalentno nastaviti po svim razinama, od potpredsjednika, pa do temeljnih ogranaka.  Osim toga, u HDZ 1990 se kao mjerilo vrijednosti i podobnost predsjedniku ne nameće dinamika potvrdnog klimanja. U HDZ-u BiH, svatko tko iole pokaže svoga mišljenja i razmišljanja biva distanciran, a oni koji bolje klimaju glavom bivaju gravitacijskom snagom privučeni središtu. Iz aktualnog slučaja Sanader, vidimo koliko je pogubno strukturirati bilo koju stranku na način okupljanja „klimoglavih satelita“ bez osobnog stava oko sebe. Prije ili kasnije dogodi se jedna implozija i stvori se „crna rupa“ koja za sobom povuče sve te „klimoglavce“.


RE: Oni koji satirično komentiraju HDZ BiH, kažu da je to danas zahvaljujući srpskim znanstvenim krugovima, „najpametnija“ stranka. Jesu li njihovi novokomponirani doktori politike u službi Hrvatskog naroda u BiH?


RAGUŽ: HDZ BiH, kakav god da je, ima legitimitet koji im je na prošlim izborima uvelike dao hrvatski narod u BiH, makar onaj koji je izišao na izbore glasovati. To se mora poštivati i HDZ BiH se u tom smjeru mora podržati, dok god ide u skladu sa interesima naroda. Čim iziđu iz kolosijeka, mora ih se kritizirati.


RE: Vi ste u stranci koju smatrate politički zrelijom, ali HDZ BiH je pobijedio na izborima. To je dokaz da su bolja stranka, da bolje rade ili „bolje lažu“, ili je nešto četvrto?


RAGUŽ: Bolje lažu? Kad bih na to odgovorio značilo bi da i mi lažemo, samo oni to bolje umotaju. HDZ BiH je dobio izbore jer znaju bolje igrati izborne igre. HDZ1990 je, općenito gledano, pogriješio u kreiranju i komuniciranju predizborne kampanje, na što sam ja upozoravao još početkom godine. Umjesto da se nudi konkretan program, kampanja je bila utemeljena na način upiranja prstom u drugoga. Na taj način si mogao dobiti izbore 2006., ali to isto provoditi 2010., osobito nakon što si proveo oko četiri godine u stanju veće ili manje hibernacije na vlasti, na svim razinama. Ljudima nije bilo potrebno nuditi revoluciju, nego evoluciju. Kako ćeš ljudima nuditi revoluciju, ako si ti bio vlast?!


RE: Jeste li vi „izolirani otok“ u HDZ1990?


RAGUŽ:Ne vjerujem, ipak to upitajte i nekoga drugog.


RE: Prije nekoliko mjeseci kritizirali ste ustavne promjene u Hrvatskoj, pa je iz Zagreba stigla „depeša“ da vas se izbaci iz stranke. Tko je ta „hrabra i pametna“ osoba bila? „Za kaj“ je to tražila?


RAGUŽ:Ne znam, tko je to bio, znam samo da je netko iz Zagreba zvao da sklonim jedan tekst sa web stranice GO HDZ 1990 u kojem sam kritizirao krajnje neartikuliranu reakciju na ustavne reforme u RH od strane čelnika hrvatskoga naroda u BiH. Jednostavno sam postavio pitanje zašto bi se mi morali ikome ulagivati i mijenjati mišljenja, pogotovo ako smo u pravu?! Na kraju, tekst nije bio skinut, kao što ni ja nisam izbačen iz stranke.

Pravo glasovanja na izborima se ne može ograničiti, u biti, kao što se ne može ograničiti nikakvo pravo, pravo ili imaš ili nemaš. Stvar je u tome što se ne zna je li važnije uhljebiti gospodu Radu Bošnjaka, Ivu Andrića-Lužanjskog, Dragana Vukića i Ivana Bagarića, ili su važniji interesi hrvatskih državljana koji žive s ovu stranu Vinjana.

RE: Kritizirali ste i OHR, pa su vam neki iz stranke htjeli dati po prstima, jer ne vodite računa o „višim interesima“?


RAGUŽ:To se dogodilo na dan zatvaranja ureda OHR-a u Mostaru, kada su se redale žalopojke i ulagivački govori što od strane Valentina Inzka, što od strane naših čelnika. Govorilo se o radu nekakvog ureda u Mostaru za kojeg 99 posto Mostaraca uopće nije znalo da postoji. To je bio samo još jedan u nizu dokaza da je OHR u BiH postao svrha samome sebi. Mi u BiH smo postali ovisnici o uredu OHR-a koji nam, eto pomaže, i za to što nam pomaže biva više nego masno plaćen. Visoki Predstavnik ima veću plaću od Baracka Obame: 24 422 eura plus doprinosi, a Barack Obama prima 22 371 eura. Hrvatima u BiH ured Visokog predstavnika je donio samo nered, počevši od Statuta grada Mostara, Petrichevih amandmana, pa do Hercegovačke banke. Jednostavno sam bio Inzku postavio retoričko pitanje: zašto u Austriji, prigodom afere Hypo, policijski transporteri i SWAT timovi nisu ušli nasilno u banku i otuđili sav novac štedišama? Razina i priroda ilegalnih radnji je tamo bila mnogo veća nego svojedobno u Hercegovačkoj banci, gdje je nasilno, običnim građanima, uništeno na desetke milijuna KM životnih ušteđevina.  Čiji je interes bio da se ugasi ta banka? Je li naš? Je li nam dat ikad odgovor zašto građani ne mogu raspolagati svojim ušteđevinama?


RE: Koliko mi je poznato cijeli GO Mostara HDZ1990 apsolutno vas podržava. Ali veliki dio stranačkih „velikana“ izbacio bi vas iz stranke. Tko su ti, vaši „obožavatelji“?


RAGUŽ:Za podršku GO Mostar i ne samo njih, nego i svih temeljnih ogranaka znam jer se ponašam kao njihov glasnogovornik, jedan od njih, a ne kao netko tko je iznad njih. Ne znam tko me želi izbaciti iz stranke. Ja sam koji jesam, svoje stavove mijenjam ako mi se ponudi valjana protuargumentacija. Meni do sada nitko nije pristupio da mi kaže išta po tom pitanju. Uostalom, i da ima istine u tome što navodite, bila bi to najmanja briga u mom životu.


RE: Na zadnjoj sjednici Središnjeg odbora stranke u Vitezu, oštro ste kritizirali vodstvo stranke, smatrajući da je pravi politički izlaz biti u oporbi. Izazvali ste negodovanje „foteljaša“, ali ste dobili simpatije običnog članstva i šire javnosti. Vaš komentar?


RAGUŽ:Ne razumijem što sam to bio loše rekao. Pozvao sam samo na poštivanje Statuta i načela Stranke. Ako je nekome zasmetao moj govor, onda mu smeta Statut stranke i ideologija koju HDZ 1990 predstavlja. Ne znam tko je negodovao, meni se osobno nije nitko očitovao.


RE: Hipotetičko pitanje - Da ste na mjestu Bože Ljubića što bi ste vi uradili glede stranačke političke usmjerenosti u ovom trenutku?

RAGUŽ: Prije svega, ja nisam Božo Ljubić niti želim biti u poziciji u kojoj se on nalazi. Njega smatram jednim od najstručnijih, ako ne i najstručnijim, političarom ne samo kod Hrvata u BiH. Druga je stvar sposobnost vođenja stranke i teret uloge lidera. Po tom pitanju ja njega stojim, bez obzira na određena neslaganja, za koja ja njemu kažem otvoreno licem u lice. Moje osobno mišljenje je da se unutar HDZ 1990 mora dogoditi jedna regeneracija, u skladu sa izbornim rezultatima stranke, što pojedinačno, što po stranačkim ograncima.


RE: Kuda ide HDZ1990? Hoće li se ujediniti i stopiti s HDZ BiH ili će politički strah vrha stranke, nadjačati neka unutarstranačka sila, koju javnost ne vidi?

RAGUŽ:Je li politički strah oduprijeti se i ne prihvatiti kukavičje jaje umotano u zlatni celofan od strane SDP-a? U političkoj konstelaciji u kojoj vlada beskrupulozna borba za vlast i poziciju, politički vrh HDZ-a 1990 je odbio sve ponude SDP-a za zauzimanje vlasti na svim razinama. Ja vas pitam, da li bi HDZ BiH imao hrabrosti to uraditi da su bili u istoj poziciji? Jednako tako mnogi, sporazum sa HDZ BiH smatraju mazohizmom. Dakle u vremenu kada se od hrvatskog naroda u BiH želi napraviti manjina, kada smo predmetom neviđene medijske i političke agresije, kada zdrav razum i instinkt opstanka nalaže homogenizaciju i dogovor, uspjelo se pronaći dogovor po ključnim pitanjima za Hrvate u BiH. To ja zovem političkom zrelošću, a ne mazohizmom. Da smo kojim slučajem postupili na taj način kada sam ja to govorio, a to je još početkom godine kada sam govorio da se sjedne za stol i nađe dogovor po ključnim pitanjima, sigurno izborni rezultat HDZ1990 ne bi bio porazan kakav jeste.

RE: Vi ste bili protiv koaliranja s HSP BiH u predizborno vrijeme. Govorili ste da to neće donijeti izborni rezultat i bili u pravu. Kako sada to komentirate?

RAGUŽ:Koaliciju HDZ1990 – HSP BiH sam nazvao „Koalicija sa figom u džepu“, još dok se raspravljalo o njenom potpisivanju. Zašto? Kakva je iskrenost koalicije u kojoj si danas umjetno inscenirao prosvjede ispred središnjice, u kojima i ti sudjeluješ, a sutradan ćeš u tim istim prostorijama potpisati koalicijski sporazum? Ekipa iz HSP-a je svoj politički kredibilitet izgradila blaćenjem „šejtana“ iz HDZ-a BiH, a svoj autoritet izgradila potkopavanjem HDZ 1990.  Druga strana koalicije, HDZ1990, po tko zna koji put u svojoj kratkoj povijesti političkog djelovanja ishitreno potpisuje sporazume, koalicije i sl., bez ikakve alternative, plana B, koji bi se aplicirao u slučaju da koalicijski partner jednostrano krene djelovati nakon izbora.


RE: Zbog svega toga, jeste li vi ludo hrabri ili ste politički irealna osoba?

RAGUŽ: Ne znam, pitajte to nekog drugoga.


RE: Pa što će se, po vama, dogoditi s HDZ1990?

RAGUŽ: Dvije su opcije. Regeneracija stranke na osnovu rezultata na izborima. Tko god se nije iskazao i nije postigao zadovoljavajući rezultat, trebao bi biti predmetom ispitivanja odgovornosti i trebao bi ponuditi unutarstranački mandat na raspolaganje. Ukoliko se želi dugoročnost stranke, onda je ovaj korak nužan. Druga opcija je održavanje ovoga trenutnog statusa quo u kojem je veliko pitanje koliko se ide u smjeru boljitka stranke u cilju borbe za hrvatske nacionalne interese, a koliko u smjeru držanja svijeće onima kojima ta borba služi samo kao paravan.

RE: Jeste li zadovoljni rezultatima vaših stranačkih kolega koji obnašaju političke funkcije na raznim razinama vlasti, pri tom mislim na čelništvo stranke?

RAGUŽ: Ne znam zašto bih se upuštao u ocjenjivanje pojedinačnih rezultata stranačkog čelništva. Upitajte njih, neka vam oni odgovore. Ja mogu donijeti ocjenu izbornih rezultata GO Mostar, a to je da je on mogao biti bolji, bez obzira na to što je Mostar jedan od malobrojnih koji je u odnosu na 2008. imao pozitivan prirast glasova i bez obzira na bezbroj opstrukcija, što vanjskih, što unutarnjih sa kojima smo se suočavali u kampanji. Prošao je jedan naš vijećnik u Skupštinu HNŽ, dr. Diana Zelenika, i jedan vijećnik u Parlament Federacije, g. Srećko Boras. Mislim da je to trebalo biti bolje. Opet, u odnosu na neke druge, mi smo „mila majka“.


RE: Za Mostar kažu da je sredina najvećeg korumpiranog hrvatstva! Kažu da je najznačajnije peti se po hijerarhijskoj ljestvici HDZ-a BiH. Istina ili laž?


RAGUŽ:Ne mogu se složiti s tim. Sve ovisi koji su čovjeku interesi u životu. Recite mi u kojoj to zemlji u tzv. razvijenoj Europi nema korupcije, u kojoj se to zemlji unapređenja i rast na poslovnoj hijerarhiji ne dobivaju po podobnosti ili na dogovorima po kavanama i restoranima, kako to Krleža opisuje u „Na rubu pameti“. Jednako tako krajnje je licemjerno utjelovljavati sve nedaće ovoga naroda u osobi Dragana Čovića. Nama, kao narodu, uvijek treba netko prema kome ćemo osjećati fascinaciju, svojevrstan kult ličnosti, poput druga Tite, te nam isto tako treba „unutarnji ili vanjski neprijatelj“ prema kojem trebamo liječiti osobne i ine frustracije. Osobno sam protiv toga. Tko sam ja i itko od nas da sudi drugoga? Suditi postupke, to je druga stvar, ali postavljam pitanje tko će to prvi iz hrvatskog političkog establishmanta imati hrabrosti i prvi baciti kamen? Evo, nekolicina je pokušala prigodom ovih prošlih izbora, pa su izgubili izbore.

RE: Koliko su Hrvati u Mostaru ugroženi?


RAGUŽ: Zašto su u Mostaru Hrvati ugroženi?! Po čemu to? Tko ima najbolje kuće? Tko vozi najbolja auta? Tko sustavno uništava južnu zonu? Tko je istovario tone i tone neselektivnog otpada u Rodoču i Jasenici? Tko je poremetio sliv podzemnih voda na Mostarskom blatu, pa se cijela naselja nalaze pod vodom? Tko uvlači politiku u školstvo i kulturu? Tko opstruira kulturu u Gradu? Hoću stati ili nastaviti niz? Jesu li možda to Bošnjaci uradili ili Srbi? U Mostaru je ugrožen čovjek. U Mostaru je ugrožen Mostarac! Ako ćemo govoriti o nekoj ugroženosti Hrvata u Mostaru, onda se mora spomenuti Statut Grada, koji je opet plod latentnosti i razjedinjenosti hrvatskog političkog vodstva.


RE: Koliko je korupcija u našoj sredini uzela maha? U gradu kažu da „sve pod kontrolom drži baš Dragan Čović“, od graditeljstva, bolnice, EP HZ HB, Aluminija, Hercegovina i drugih osiguranja, javnih poduzeća, HT Mostar itd.


RAGUŽ:Ne samo to, Dragan Čović je kriv što mi se kćerkica nedavno razboljela, što mi auto nije htjelo na hladnoći upaliti, što mi prodavačica uze 10 pfeninga u pekari jučer, a ja k'o budala izišao. Jednostavno, Dragan Čović je kriv za sve i, kako reče pokojni Dino, bit će kriv dok je živ. Istina je da je kod ovih tvrtki partijska iskaznica ona dodatna i presudna vrijednost kada se dogovaraju poslovi i kada treba rasti na unutarnjim hijerarhijama. Međutim, to je rezultat bolesti cjelokupnog sustava u kojem je Dragan Čović samo pijun i njegova paradigma. Mnogo je licemjerstva kod nas. Svi će iza leđa govoriti o korupciji, a kada treba izaći naprijed i otvoreno krenuti u borbu, najednom nastaje muk. Nedavno smo ispred GO Mostar slali jedno priopćenje za javnost gdje smo iznijeli dokaze i objavu kako EP HZ HB ljudima naplaćuje struju skuplje nego treba i kako obeštećuju ponajviše malo i srednje poduzetništvo, rezultat čega su milijunski iznosi koji se negdje gube. Mislite da je itko to objavio? Sustav je bolestan i svatko jednostavno mora krenuti od sebe i u svome privatnom životu treba se othrvati korupciji. Ja neću dati novac za neku uslugu koja je besplatna. Ako se to od mene traži, ja odbijem i kažem to nekome drugom ili javno. Ako se u svojoj privatnosti ne krenemo boriti protiv korupcije, kako ćemo na višim razinama to uraditi?

RE: Nakon dvadeset godina od raspada Jugoslavije govori se o hrvatskim nacionalnim porazima u BiH, a ne pobjedama. Koliko je HDZ BiH, kao do sada najjača hrvatska, politička opcija, naštetio Hrvatima i hrvatskim interesima u BiH?


RAGUŽ: Pod HDZ BiH vjerojatno mislite na oba HDZ-a. Ovo pitanje zahtjeva opsežnu analizu, jer nije samo odgovornost hrvatskih političara iz BiH za trenutno stanje, nego je tu i odgovornost političkog Zagreba. Lako je nama danas sa ove vremenske distance biti generalima poslije bitke. Ne želim amnestirati ikoga njegove odgovornosti, nego jednostavno, hajdemo se okrenuti budućnosti. Povucimo crtu i hajdemo dalje.


RE: Što je uzrok da Hrvati u BiH „ovise“ o drugima, u ovom slučaju o Bošnjacima i Srbima?

RAGUŽ: Zašto bi se razgovore sa Srbima i razgovore sa Bošnjacima nazivalo ovisnošću? Da li bi mi to trebali nametati svoja rješenja na račun drugih naroda u BiH? Mi ovdje živimo u zajednici sa druga dva naroda u BiH i ukoliko želimo dobro BiH i ukoliko želimo tu opstati, moramo naći zajednički jezik. Što se tiče platforme SDP-a na kojoj inzistira Jurišić, ponoviti ću ono što sam u ranijim prigodama rekao. Ta platforma koju oni nude, uostalom kao i sve tzv. platforme nisu ništa drugo nego „šupljaci“ koji služe za mazanje očiju narodu. Platforma koju je ponudio SDP je samo način pranja ruku od strane njih, kao tobožnji dokaz da, eto, njih ne zanimaju fotelje, nego su oni građanske mesije koje zanima budućnost BiH i na kojima se ta budućnost mora graditi. I dok čekaju druge da dostave svoje platforme, vrijeme provode reketiranjem ljudi i kršenjem Zakona o financiranju stranaka.


RE: Izgleda da nam unuci Jugoslavena ponovno kroje budućnost?

RAGUŽ: Istina, ali mislim da je to više problem s kojim se suočava današnja Hrvatska. Evo usporedite, je li današnja Hrvatska, koja šutke dopušta da hrvatski branitelji i logoraši bivaju predmetom međunarodnih tjeralica, koja šutke trpi da jedan Šljivančanin biva pušten na slobodu i sl., utjelovljuje hrvatstvo za koje se ginulo? Presuda Gotovini i presuda hrvatskim generalima uvelike će pečatiti budućnost hrvatskoga naroda, ne samo u Hrvatskoj, nego i u BiH. U bilo kojem slučaju, osim oslobađajuće presude, mi ćemo platiti skupu cijenu i hrvatstvo će pasti na još jednom ispitu. Ostaje im još samo da narod pokore. E, tu će se namučiti!

RE: Tko je kriv da se Hrvati nisu mogli othrvati s građanskom politikom SDP-a BiH?

RAGUŽ: Zašto niste to „građanskom“ stavili pod navodnike, jer politika Zlatka Lagumdžije je sve samo ne građanska? Ne želim govoriti o krivici, jer bi to značilo osvrtati se na prošlost. Mi se moramo okrenuti budućnosti. Jedina „krivica“ nas Hrvata je što smo najmalobrojniji pa se nad nama trenira demokracija, a mi smo to donedavno šutke podnosili. Mislim da smo se kasno osvijestili i da bi nas razjedinjenost u ovom vremenu mogla skupo koštati, ali bolje kasno se probuditi nego nikada. S toga moramo po ovim pitanjima puno povjerenje dati osovini Čović – Ljubić jer njih je narod odabrao. Možemo o obojici misliti što god hoćemo, ali oni su trenutno špice našega napada, pa makar bili šepavi.

RE: Jasno je da ovakva politika ide niz dlaku bošnjačkom interesu, a to je velika građanska BiH. Nakon toliko godina nameće se zaključak da su Hrvati lutali u BiH bez pravog političkog cilja. Što je tome uzrok?

RAGUŽ: Mislim da je isključivi razlog činjenica da svi hrvatski projekti u BiH, poput HZ HB, HR HB, Hrvatska samouprava, nisu bili rezultat strategije hrvatskoga naroda u BiH, nego reakcija na vanjske čimbenike. Treba li napominjati da su Hrvati uvijek bez plana, nespremni dolazili na pregovore, te prvi i bespogovorno jedini potpisivali Vance - Owenove dogovore, Washingonske sporazume, Daytonski sporazum, Statut grada Mostara...E sad, može se do u nedogled raspravljati tko je za to kriv, kolika je i je li isključiva odgovornost tome diskriminirajuća politika Zagreba prema Hrvatima u BiH, glavno pitanje je kako krenuti naprijed. Nama je potrebna zajednička strategija hrvatskoga naroda, dogovor i zajedništvo po ključnim i strateškim pitanjima za Hrvate u BiH. Kažem često, moramo se prestati međusobno svađati kako i da li sagraditi kuću, hajdemo je zajedno sagraditi, a pa ćemo se svađati oko boje fasade.

RE: Imate li viziju raspleta trenutačne političke, kako kažu, kazališne predstave u BiH?

RAGUŽ: Da bi se došlo do raspleta trenutačne političke krize, treba imati viziju BiH u budućnosti. Viziju BiH kao zajedničke države, u kojoj uistinu ravnopravno žive svi narodi. Ako oni od kojih se očekuje razrješenje problema, političari i Međunarodna zajednica, iskreno žele ostvariti ravnopravnost naroda u BiH, do raspleta može doći isključivo ako bi se uistinu, a ne licemjerno i demagoški, krenulo izbjegavati bilo kakvu majorizaciju bilo koga u BiH. Krenimo od nas. Zalaganje za federalnu jedinicu sa hrvatskom većinom mora podrazumijevati institucionalnu i zakonodavnu jednakost svih naroda koji tu žive. U istoj mjeri i drugi narodi u BiH, na područjima gdje su Hrvati u manjini, ne bi smjeli trenirati demokraciju nad nama. Jednako mora vrijediti za sve narode koji se nađu u manjini na područjima na kojima žive.

RE: Treći entitet je realnost, politička obmana s ciljem dodvoravanja zbog izbornog rezultata ili nasušna potreba Hrvata u krajnje teškoj nacionalnoj poziciji u BiH?

RAGUŽ: Nakon što je pronađen međustranački konsenzus po ovom pitanju, moralo se prijeći u kreiranje strategije realizacije istoga. Evo, nekoliko mjeseci nakon izbora, mi slušamo istu retoriku kao i pred izbore: majorizacija, nekonstitutivnost, nelegitimitet člana predsjedništva, itd. Mora se empirijski, a ne demagoški, dokazati opravdanost ovog projekta i na temelju toga napraviti strategiju. Kada vi međunarodnoj zajednici pokažete koliko primjerice tri županije sa hrvatskom većinom sudjeluju u punjenju federalnog proračuna i koliki je povrat tih sredstava u te tri županije; kada pokažete kako realizacija infrastrukturnih projekata zaobilazi u širokom luku ove tri županije; kada pokažete kako omjer nacionalne zastupljenosti uposlenih u federalnim i javnim službama koji ide na štetu Hrvata; kada dokažete koliko se ulaže u obrazovanje i kulturu s federalnog proračuna u Sarajevo, a koliko recimo u Mostar, retorika protivnika federalne jedinice će se promijeniti jer matematika ne poznaje interpretaciju. Trenutno se službeno Sarajevo ponaša poput Beograda svojedobno u Jugoslaviji.


RE: Možete li to nekako podrobnije objasniti? Je li t reći entitet samo paravan ili istinska potreba? Vi ste za ili protiv?

RAGUŽ: Primjerice, svatko od nas kad registrira auto plaća naknadu za ceste. Uzmite koliko tisuća i tisuća vozila se dnevno registrira i pomnožite sa, mislim, 22 KM. Da ne spominjemo kamionske prijevoznike i distributere naftnih derivata koji također te naknade plaćaju u većem iznosu. Je li se itko upitao gdje ide taj novac i gdje se troši? U međuvremenu se grade zaobilaznice oko Sarajeva, Mostar sanja zaobilaznicu više od 20 godina. Jednako tako plaćamo naknadu za vodu, elektroprijenos i milijun drugih naknada. Je li itko od naših silnih ministara ikada uradio analizu po svim resorima koliko naše županije ulažu u Federaciju, a koliko ona ulaže u naše županije? Eto, o tome govorim. Kada vi tako nekome prezentirate potrebu za hrvatskom federalnom jedinicom, nitko ne može dati protuargument i zato bi se na tome načinu razmišljanja morala krenuti raditi strategija kreiranja federalne jedinice sa hrvatskom većinom.


RE: Što je to oko čega hrvatske političke stranke trebaju biti jedinstvene, a u čemu trebaju biti suprotstavljene? Što bi Hrvati trebali uraditi na političkom polju?


RAGUŽ: Ne smatram se kompetentnim za kazati što Hrvatima treba, a što ne. Ovo pitanje nalaže jednu opširniju analizu. Smatram, i uvijek sam smatrao, da bi se morao naći minimum konsenzusa po pitanju hrvatskih nacionalnih interesa, a onda razlike tražiti na izvršnim razinama. Možda bi vrijeme bilo za jednu smjenu generacija na političkoj sceni. Isti likovi se vrte evo skoro 20 godina. Čovjek koji je obrazovanje i zrelost stekao u jednopartijskom sustavu poimanja stvari i života uopće teško može ići u korak sa dinamikom suvremenog života. Recimo, dobar recept bi bio limitiranje broja bilo kojeg mandata na bilo kojoj javnoj funkciji na dva. Na ovaj način će se odraditi prirodna selekcija i ne bi bilo „vječnih političara“. Također, trebalo bi zastupničku plaću i doprinose uskladili s prosjekom svih građana, pa bi se u velikoj mjeri iskorijenili politički paraziti, kojima je politika jedini cilj i smisao života. Isto tako dobar recept bi bio da se ministrima uvede klauzula, koju imaju pojedine zemlje u Europi, da svako ministarstvo iznos koji dobije iz proračuna, mora u mandatu povratiti u vidu generiranja dobiti. Tako bi se izbjegla situacija koju imamo, a to je da naša ministarstva samo troše novac. Da bi bio ministar, moraš biti manager u struci. Sramota je da se kreditiramo kod MMF-a i taj novac trošimo na javnu upravu, a ne na investicije.



RE: Da se vratimo na hrvatske političke stranke. Hoće li se dva HDZ-a ujediniti?

RAGUŽ: Neće.


RE: Neki unutarstranački ljudi, osobito u HDZ BiH, smatraju da je to jako potrebno zbog „jedinstva Hrvata“? Intelektualci sa stajališta društvenih odnosa to smatraju pogubnim za Hrvate. Što će se dogoditi?

RAGUŽ:I ja smatram da je potrebno da Zrinjski ide u Ligu prvaka, ako ništa u ligu UEFA i da bi to doprinijelo više jedinstvu Hrvata nego ujedinjenje dva HDZ-a, pa opet moram se spustiti na zemlju i stvari gledati realno. Nema nikakvog ujedinjenja.


RE: Kako gledate na stanje medijskih sloboda među Hrvatima u BiH? Urednik ste jednog satiričnog portala, čiji se prilozi objavljuju na svim drugim medijima. Je li teško i opasno biti kritičan?


RAGUŽ: Nimalo nije teško biti kritičan jer, hvala Bogu, imamo nepresušan izbor materijala za pisanje. Po pitanju web portala, mislim da smo avangarda ne u državi, nego u Europi i svijetu. Recite mi u kojoj to zemlji običan narod prati portale, komentira i piše u omjeru u kojem to radi naš narod. Jednako tako, ovi portali su potaknuli informatičko opismenjavanje kod običnog naroda. Što se tiče opasnosti od istog, jednako tako mislim da je to fiktivan pojam. Kod nas čovjek može napisati što hoće i opet ostati živ.


RE: Nedostaje li vam Hercegovačka televizija, odnosno televizija na hrvatskom jeziku?

RAGUŽ: Hercegovačka TV, kao utjelovljenje onog programa koji se proizvodio na vrhu 'Mostarke' mi ne nedostaje i ne znam nedostaje li ikome. Međutim, kao institucija, normalno je takva institucija, dakle objektivna i neovisna televizija na hrvatskome jeziku, nedostaje hrvatskome narodu u BiH. Nadam se da će se jednoga dana povući pitanje odgovornosti svih onih koji su doveli do uništenja Hercegovačke TV, tko god oni bili. To se mora uraditi 'vis a vis' djelatnika te kuće koji mjesecima ne dobivaju plaću, ne uplaćuju im se doprinosi i krše im se osnovna ljudska prava. Krivo mi je iz razloga što smo svojedobno mi iz GO Mostar nudili projekt revitalizacije te medijske kuće, što financijski, što programski, ali nije bilo volje ni s jedne strane. Ne mogu se oteti dojmu da se opstruiranje rada te kuće ne radi slučajno.


RE: Svjedok ste obrazovne pogubnosti koja je danas na djelu u BiH. Nagla obrazovna „sloboda“ i lažna obrazovanost je izgleda uništila značaj znanstvenog studiranja na sveučilištima, pa se mladi pitaju vrijedi li studirati. Što vi kažete na to?


RAGUŽ: Istina je da je fakultetska diploma dovedena na nivo nekadašnje mature, ali to nije opravdanje za neučenje i nestudiranje. U ljudskoj je prirodi težnja i htijenje za znanjem. Što bi rekao Vinko Zorić, „svaka šuša danas ima diplomu“. Ono što je poraznije, ne klasificiraju se diplome, nego se klasificira stručna sprema, pa tako viša stručna sprema dobivena uz puno truda na, primjerice, elektro ili informatičkom fakultetu ima manju vrijednost na tržištu od visoke stručne spreme dobivene, što ja znam, na odnosima s javnošću, uz dužno poštovanje onima koji završe taj studij. Pogledajte malo Njemačku - koja se sprema danas traži, pa čak i iz uvoza.

RE: Mostarsko Sveučilište često se spominje kada se govori o sumnjivim diplomama, da ne kažem lažnih, a time i zvanja bez studijskog pokrića?

RAGUŽ: Govoriti da je mostarsko Sveučilište tvornica lažnih diploma je vrijeđanje ogromne većine studenata koji tamo studiraju i na pošten način stječu visoko obrazovanje. Ne može se njih stigmatizirati radi određene skupine partijski podobnih pojedinaca koji su diplome dobili praktično preko noći na pojedinim fakultetima. Eventualno se može govoriti o tvornici klonova, osobito kada se radi o dijelu sveučilišta kojeg pokrivaju fakulteti iz domena društvenih znanosti. Ti fakulteti bi trebali generirati intelektualce i javne 'opinion makere', ja se teško mogu dosjetiti nekog imena koje se etabliralo u javnosti, a svoju naobrazbu je steklo na mostarskom sveučilištu.


RE: Zapravo, što je vaš cilj i što želite poručiti svojim političkim djelovanjem?


RAGUŽ: Cilj mi je pokrenuti promjene za dobrobit svoga naroda. Cilj mi je primjerom ponukati još mlađih ljudi da se angažiraju na dobrobit svih, bez obzira na koji način i u kojem političkom opredjeljenju se aktivirali. Politika i društvo su prostor koji ne može ostati prazan. Tako, ako se ne motivira pametne i neopterećene ljude na angažman, na njihovo mjesto će doći netko kome tu nije mjesto. Ako ništa drugo, neka se angažiraju da zajedno zagorčavamo život foteljašima i partijskim aparatčicima.

RE: Mislite li da će vam ovaj intervju zasmetati u daljem političkom radu?

RAGUŽ:Ne vidim zašto bi mi zasmetao.

RE: Što, onda, poručujete svojim kritičarima?


RAGUŽ: Kada donesu svoju platformu, onda ćemo razgovarati! (J) Što poručiti drugo nego da se i oni angažiraju, neka se čuje i njihova, ali ne skriveno iza 'nickova' po komentarima na portalima, nego u realnosti.

RE: Slavene, nemam za vas više pitanja! Je li vam zbog toga žao?


RAGUŽ: Nije mi žao, dapače, ne znam hoće li itko imati strpljenja pročitati do kraja ovaj maraton!


Klonirani Dodik

RE: Što je Hrvatima u BiH Milorad Dodik – „brat“, prijatelj, interesni parazit ili redatelj hrvatskog trilera u BiH?


RAGUŽ: Već sam govorio kako je ljudima, osobito onima koji su odrastali u Titinom vremenu, potrebno žrtveno janje za liječenje frustracija i netko s kim bi te frustracije liječili. Pojedincima bi klonirani Dodik bio izvrstan liječnik za sve frustracije. Što god on uradio, makar pogrešno, njemu se pozitivno ocjenjuje, a i kad argumentirano nađete kako je i on samo još jedan u nizu šupljaka, uvijek se nađe opravdanje za njegove postupke. Kad se nađem u nekom društvu u kojem se Dodika diže u nebesa, ja samo klimam glavom i govorim „da tako je, u pravu ste“. Nema potrebe raspravljati se s takvima i nema svrhe protuargumentirati. Čak što više, volio bih kad bi nekim čudom našli način njegovog kloniranja, jer bi mu tek tada našli milijun mana za koje su ti isti, koji su ga branili, uvijek znali, samo nisu o tome otvoreno govorili.( Republika)


Nema komentara

Anketa

Ustavi