Ona karta nije relevantna danas zbog nestanka Srba, a i ostatak je opustio. Zašto ne bi mogle biti točne. Ako postoje zapisi o kretanju stanovništva, uz analizu, dobiješ tko je odakle došao. A ženidbe su se naknadno najčešće događale unutar sela, tako da se može za određeno područje uspostaviti jasna demografska slika.

Hercegovina je manje-više iseljeničko područje,u nju baš i nije bilo doseljavanja.
Jedino su ovi Muslimani po gradskim kasabicama dobrim dijelom iz Zagore.
U istočnnoj je bilo i dosta islamskih crnogoraca.

Za AU je bilo doseljavanja u BiH sa svih strana monarhije.

Te karte su bile točne.
Uzmi u obzir da su Hrvati od Ogulina i Kupe poznati kao "kranjci", ali da su većinom prihvatili bunjevački dijalekt, kao i Bosanci.
Starosjedioci su čakavci, ali su u manjim enklavama (manje više sve ispod Otočca) isto prešli na novoštokavsku ikavicu.


Sela u kojima su nekoć živjeli Srbi su danas prašuma. A istu sudbinu je snašlo i dosta hrvatskih sela.
Uglavnom od Slunja do Neretve je danas novoštokavska ikavica, bunjevački (iako je između Zrmanje i Cetine njezin šćakavski oblik, razlika nije velika)...

I ova karta tri narječja koju si postavio mi se čini dvojbenom. Pitanje koliko se čakavština održala u Splitu recimo, a i u drugim značajnijim dalmatinskim gradovima.
Druga i bitnija stvar je granica štokavštine i kajkavštine na sjeveru Hrvatske. Čini mi se kao relikt ranog 20. st. kada je tamo bilo mnogo Srba. Ovako nešto:

Da, ali ti Srbi su postali Hrvati, samo nisu mijenjali dijalekt.
Mislim da je jedna od tih štokavskih enklava Reka.

Inače, dijalekti su dobrim djelom i nestali, u Slavoniji je to govor baka i djedova...

Ovdje ima par zanimljivih karata







Iako je ovo s kajkavskima pretjerivanje. Tu ima 6 dijalekata, a ne 16.
S time da se Donjosutlanski da progurati u grupu prijelaznih.
Možda sam tu trebao staviti i Goranski.
Od čakavskih su tri bitnije grupe dijalekata...
Lastovski ima 500ak govornika, ako i toliko....

Ovo bi bila točnija karta;

Dakle, gledamo samo Hrvate, ne gledamo prazna sela.
U Mađarskoj je ovo teška manjina, a za prostor u srednjoj Bosni...
Mogao sam crtati enklavice, ali to je ionako poluprazno...

Novoštokavizirani i ekavizirani govori oko Iloka su porijeklom slavonski, pa ih su u tu grupu i stavlja.

I sa označenim Žumberkom

Ova mi je super.

Samo zar je DGG ikavski? Zar tamošnji Hrvati nisu iz Kaknja ili tako nešto?

Ovo plavo područje od Zenice do Senja, bi zapravo trebalo biti miješano.
Ako sam dobro shvatio, dosta Hrvata Knina su iz Travnika i Fojnice, a to su dva različita dijalekta.
Ove granice su dobrim dijelom predratne, uz jednu iznimku.
Gledao sam samo Hrvate.
Lisac kaže da je novoštokavska jekavica zapadno od Brčkog zapravo mješavina novoštokavske ikavice i istočnohercegovačkog, s time da ima 90% stvari od novoštokavske ikavice, da su razlike male osim jata, a velika većina Hrvata ispod Slunja jesu ikavci, pa

Ako su Hrvati iz Kaknja, onda bi trebala biti enklava poput Virovitice, Kostajnice ili Pečuha.
Isto vrijedi i za Hrvate iz Fojnice, Žepča, Vareša, Usore ili Soli.

Znam da je bila priča da je dosta ljudi iz Vareša bilo u Drvaru.

Zapravo bi trebalo pogledati stanje na terenu.
Takva područja se često označavaju kao "novi miješani dijalekti", jer ima stanovništva odosvuda;



Pogledaj češki i poljski tu.

Ili kod Slovenaca Kočevlje (prije ww2 je tu bila njemačka enklava);


No kod nas je tu pitanje, em su se neke stvari promijenile (npr. Srbi istočne Like, Korduna, Banovine i sjeverne Dalmacije manje-više nisu tu, kao i oni slavonski), em su neki dijalekti i govori prerazvrstani (npr. Iločki kao posebni hrvatski dijalekt ili dio Slavonskog dijalekta, a ne novoštokavske ekavice, kao po starom).

Odakle vadiš ove karte? Pitam jer hoću nešto da nađem.

Google, pa slike.

Npr. https://www.google.com/search?q=croatia ... 4&dpr=1.25
Samo tu zna biti svega, moraš paziti na točnost.

Ja sam pročitao dosta literature, pa neke stvari mogu i prepoznati.
Npr.

Ovo ti je Kapovićeva karta.
Čovjek je uvrstio Gornjosutlanski poddijalekt u slovensko štajersko narječje, Goranski dijalekt u slovensko Dolenjsko (ili Donje kranjsko) narječje, a zapadnomeđimurske govore u slovensko Panonsko narječje.
Dakle, pomiješao je narječja, dijalekte i govore (slovenski ima 50ak dijalekata i 7 narječja), a ima i nekih drugih grešaka.
Istočni Krk je uvrstio u sjevernočakavske govore radi naglasaka, iako se obično granica gleda po jatu (govori nisu ekavski, nego ekavsko-ikavski).
Ikavsko-jekavsku granicu nije ostavio na Neretvi, nego ju je preselio poprilično na zapad, Brod i Odžak su mu jekavski (ok, to zna biti sporno), Vukovar ekavski...
Granica u slavonskoj Podravini mu je ravna crta
Itd.

Ali čovjek je profi lingvist (samo što je i političar), neke od ovih poteza bi i znao argumentirati.
Bez obzira kaj nisu mainstream, kaj su daleko od bilo kakve realnosti.

Mislim da je imao i jednu kartu gdje je Donjosutlanske i Prigorske umjesto kajkavskih prebacio u čakavske.
Što isto ima neke logike, Donjosutlanski jesu kajkavizirani (prijelazni) čakavski, a Prigorski jesu prijelazni čakavsko-kajkavski govori + kajkavizirani doseljenici pred Turcima, ali svejedno

Da, znam. Etnolingvistika me posebno zanima inače.

Preporučam ti Lisca, Dijalektologiju I i II (prva je za štokavsko, a druga je za čakavsko narječje), Lončarića za kajkavsko (iako on previše u detalje ulazi, npr. umjesto 6 dijalekata je podjelio kajkavske na 16), a nisu ti loše ni Lukežićkine Zajedničke povijesti hrvatskih dijalekata.

Naučiš koje su osnovne razlike, kada se javljaju i slično.

Npr. novoštokavski su tek iz 15. stoljeća, najkasnije su se razvili, i pokazivaju neko približavanje Hrvata i Srba.

Staroštokavski su jasno odjeljeni.

Kosovsko-resavski (staroštakavska ekavica) je srpska.
Zetski je crnogorski (rubno/prijelazno hrvatski oko Kotora i u južnoj Boki, te srpski i muslimanski na nekim djelovima), staroštokavska ijekavica.

Slavonski (arhaična šćavica miješanog jata, ali većinom ikavskog, poluikavskog/ikavsko-ekavskog i [zatvoreno] ekavskog) je dobrim djelom bivša polukajkavica, odnosno prijelazni dijalekt koji se štokavizirao je samo hrvatska.
Istočnobosanki (ijekavska šćakavica) dobrim djelom pokazuje čakavske i šćakavske utjecaje (po Lukežički do pojave novoštokavice čakavski i šćakavski jesu jedno narječje) je hrvatska s muslimanskom prisutnošću (svi Muslimani između rijeke Bosne i Podrinja govore ovim dijalektom, dosta ih je porijeklom iz Slavonije).

Novoštokavska ikavica je hrvatska s muslimanskim prisustvom (svi Muslimani zapadno od rijeka Bosne i Neretve, minus gradske enklavice u Posavlju i Pounju koje su iz Srbije, su ovog porijekla, prognanici iz Like, Banovine, Zagore...), riječ je o zapadnoštokavskom govoru sa šćakavskim i nešćakavskim poddijalektom, jako bliskom južnočakavskima.

Novoštokavska ekavica je srpska (ima i poneka asimilirana hr. enklava, većinom slavonski Šokci), ona je nastala miješanjem pučanstva iz ist. Hercegovine i južne Srbije, na prostorima koji su u srednjem vijeku bili nesrpski, Mačvi, Srijemu i Vojvodini.

Novoštokavska jekavica je mješana.
Dubrovačka je hrvatska, ima sve zapadne naglaske i nastavke, ijekavska je.
Istočnohercegovačka je srpska (uz muslimansko prisustvo u djelovima Podrinja), ima sve istočne naglaske, isto je ijekavska.

Krajiško-neretvanska je hrvatska i srpska, većinom je jekavskogg izgovora, dosta je blizu ikavici (osim jata), većina naglasaka i nastavaka je zapadna, ali ima i mješanja, nije homogena. Riječ je o dijalektu Bjelovara, Daruvara, Osijeka...

Itd

Imaš li Ceha preporuku za neku knjigu o govoru Hrvata Dubrovnika, te općenito s istočne strane Neretve.

Kod nas sve takve knjige možeš naći u okviru knjižare pri Akademiji nauka. Sve naučne radove te vrste koji su objavljeni.
Verovatno je tako i kod vas.

Vidović ti je tu imao dosta istraživanja.
Npr. https://hrcak.srce.hr/113031

https://www.google.com/search?q=vidovi% ... nt=gws-wiz

Čovjek ti je dokazao tezu da su istočnohercegovački govori prije Turaka bili barem poluikavski, možda i srušio dobar dio teze da je većina šćakavskih originalno jekavska, onak

Ima baš dobrih djela, iako su većinom terenska istraživanja grobova i pisama, malo je toga u samoj teoriji.
Za neki uvod je dobra Liščeva Dijalektologija I.
Tamo priča dosta o Dubrovačkom, pa i Žumberačkom govoru...

Možeš, samo korisno je znati što da tražiš

Hvala obojici :)

Nema frke

Ima zanimljivog štiva, vidjet ćeš.

Zemljovidi?

Ceha, na koju foru su se našli ti kajkavci kod Delnica u srcu čakavštine?

To je duga priča.
Prvo, ovaj Prigorski je bio širi (i drugačiji).
Bela Krajina je bila hrvatska.
Ti govori su i dandanas dijelom hrvatski.
A imaju istu bazu kao i Prigorski i istok Goranskog.
Recimo da se taj dijalekt zvao Pokupski, a bio je čakavsko-kajkavski prijelaz.
Kako si imao Nijemce u Kočevlju, bio je odsječen od većine slovenskih.
Bela krajina je od sredine 13. stoljeća u Austriji.

Onda su došli Turci, tamo su i pljačkali, ali recimo da je to bilo 16. stoljeće.
Metliku su par puta skurili do zemlje, a lokalci obnavljali iz ničega.
Uglavnom, lokalci iz gorskog kotara su bježali u Kostel (nekoć dio hr. kraljevstva), pa su usput pokupili i neke dolenjske karakteristike.
Originalno je predak goranskog bio samo uz Kupu, s Turcima se proširio i južnije.
Tu je falilo ljudi, a gore je bio višak....
Zato kajkavske Delnice

Ove karte možda dobro objašnjavaju priču

Nisam ništa shvatio ali dobro....

Turci uglavnom