U 20.st dvi jugoslavije i NDH su sta pobili šta protjerali skoro komplentnu društvenu i gospodarsku eltu, još mi i dobro stojimo kakav je to gubitak. Tu je kljucni moment di si izgubio skoro sve poduzetno u društvu i osigurao prevlast nepoduzetnog duha koji je ovisan o državnoj sisi.

Takvi su jedino i dobri ovde, zavisni i zavidni. Razvijene države ne staju na rep svojim malim preduzetnicima jer su takvi ljudi u prvim redovima zdrave ekonomije. U Ex Yu državama čim ti krene posao opipavaju te da vide kakav odnos imaš prema vladajućoj koaliciji, ako ih ne mirišeš - to je rat. Podmukli, nikad objavljeni rat, kroz čitavu lepezu besmislenih nameta koji će te od jednom snaći, kroz inspekcije koje izlaze iz dimnjaka i slično. Ili ćeš sa nama ili ćemo ti sjebati biznis. Neki ostanu, bore se, i logično propadnu. Neki se pokupe i odu, da to što rade nastave napolju. Presvučenim komunistima je i to uspeh.

Ne zanosi se previše Hrvatskom ekonomijom, i vi ste beda, malo bolja.Treba biti objektivan, a da jesi, ne bi samo navodio cifre tek tako. Može meni plata da bude i 100€, ali ako s tim mogu živeti lepo onda čemu takav stav?

A sad da pređemo malo na cifre. Prosečna plata u Srbiji je 510€, u Beogradu 636€. Prosečna plata u Hrvatskoj je 880€, a u Zagrebu 1,019€. E sad, ako doista želiš objektivnu usporedbu, onda gledaj i životne troškove.

Prema sajtu numbeo.com, koji se bavi statističkim podacima o troškovima života, rentiranje jednosobnog stana na periferiji u Beogradu košta 223€, a u Zagrebu 354€. Što znači ako imaš prosečnu Beogradsku platu nakon stana ostaje ti 413€ za život, a s prosečnom Zagrebačkom platom ti ostaje nakon rentiranja stana 665€. Poprilična razlika svakako, a onda dodaš i troškove komunalija, struje, vode, gradskog prevoza, hrane a sve navedeno je skuplje u Hrvatskoj i to ti maltene pojede tu naduvano-veću platu. Na primer, mesečna karta za gradski prevoz je 27€ u Beogradu, a u Zagrebu čak 47€. A sve je skuplje malo-po malo, i to ti maltene pojede šatro "duplo" veću platu, koja po kupovnoj moći ako je jača 20% daj Bože. Ne treba se hvaliti brojčanim iznosom plate, važan je standard i šta ti sa tim možeš priuštiti. S obzirom da ste u EU, da ste ranije završili rat, da imate turizam i milioni ljudi vam dolaze svake godine, pa i niste nešto mnogo bolji komšije, ma ni približno koliko vi mislite da jeste. Na primer, minimalna plata u Hrvatskoj u 2020. iznosi 430€, u Srbiji 273€, čini se kao velika razlika, no kada usporediš preko kalkulatora za troškove života na tom sajtu Numbeo, vaših 430€ u Srbiji vredi kao 330€ jer su cene niže, što znači da vam je kupovna moć ondosno standard jači tek 330€-273€= 57€. Pa i nije nešto Bog zna šta, pa da ti imaš praviti šale na tuđ račun a standard ti je jači tek neznatno, u slučaju minimalnca tek 57€ što je složićeš se, ne baš velika razlika,, što bi mladi Hrvat ostao u RH za 50€ većeg standarda nego Srbija? Pa to je jedan odlazak u restoran.

Verovao ili ne, bio sam u Ljubljani, i ni oni tamo nisu zadovoljni, žale se na plate i slabe mogućnosti, a kako i ne bi kad renta jednosobnog stana na periferiji Ljubljane je 400€ mesečno, a minimalac oko 700€, u prevodu ostane ti da nema pas za šta da te ujede, kao i u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni itd.

Što se tiče BDP-a, važan je iznos po paritetu kupovne moći, jer na primer ista usluga (evo npr. friziranje u Americi košta 100$, u Hrvatskoj 10$, automatski će Amerika imati mnogo veći nominalni iznos društvenog proizvoda, ali po vrednosti je to ista usluga. Zato je važan iznos BDP-a po paritetu kupovne moći jer oslikava veličinu ekonomije u realnim vrednostima). Po PPP-u Hrvatska ima 113$ milijardi, a Srbija 130$ milijardi. Na ruku Hrvatske ide populacija koje ima manje, pa se taj društveni proizvod deli na mnogo manje ljudi, te je BDP PPP po stanovniku u Hrvatskoj 27,728$, a u Srbiji po stanovniku je 19,767$. No, to nije nešto novo, oduvek je Hrvatska imala bogatiju ekonomiju, pogledaj podatke iz Jugoslavije, uvek je bilo prva Slovenija, druga Hrvatska, treća Srbija. Vi ste bili i u prednosti i pre Jugoslavije, kolikogod Austrougarska bila loša, bolja je barem dvaput nego Osmanlije.

Što se tiče Vučića, ne volim ga, no što se tiče ekonomije zaista je postigao mnogo više nego prošli. Za 5 godina Srbija se mnogo promenila, pre samo 5 godina Srbija je bila u rangu Bosne pred bankrotstvom, a sada je dosta odmakla. Ima mnogo za raditi, ali vidi se neki pomak. Prestigli smo Bosnu po platama, stigli Crnu Goru što je pre bilo nezamislivo. Došao je Lidl, Starbucks, otvoreno je 5 velikih Shopping Mallova, preko 10 retail parkova, Galerija shopping centar koji će biti najveći u regiji sa 300,000m2 bruto se otvara ove godine u sklopu Beograda na Vodi, Air Serbia je reformisana, 300km novog autoputa, rekonstruisano je dosta ulica i trgova, fasada u Beogradu i ostalim gradovima itd. Rast je bio 4.4% 2018, 4.2% 2019, 2020 planiraju -2.5%, no 2021 7.1% po projekcijama, nadam se da će se taj trend od 4%+ održati par godina jer jedino tako se možemo razviti brže. Sveukupno, da li je dobro? Pa nije, ali pomaka nekog ima, no taj pomak nije dovoljno brz da natera mlade da ostanu, odlaze mladi masovno, ali to je hroničan problem i kod ostalih u regiji, pa i šire. Što se tiče Vučićevog hvaljenja kako ukupan BDP prestiže Hrvatski, pa jasno je svima da je u pitanju populistička izjava jer Hrvatska ima manje stanovnika i nijedan ekonomista ne uzima te izjave zdravo-za gotovo, ali pa koji to političar ne koristi populističke poteze? Na Balkanu ništa novo.

Zaključak, ne sudi knjigu po koricama. Veću platu imate, veći standard takodje, ali nemoj pretcenjivati realnost, nije u Hrvatskoj mnogo bolje, tek 10-20% što je takodje beda, samo malo manja nego Srbija. Mladi najbolje znaiu što odlaze trbuhom za kruhom, sigurno ne jer su zadovoljni uslovima života, ako se život na Balkanu uopšte može nazvati životom.

Pozdrav za tebe i ostale susede, i nadam se da ćeš biti malo objektivniji i malo dublje posmatrati brojeve, malo pogledati oko sebe, nije sve ni crno ni belo. Ako nadješ neke podatke o ovome, slobodno možemo nastaviti diskusiju, u cilju razmene mišljenja na kulturan način bez spuštanja jednih drugih i niskih strasti, koliko god naši narodi imali sukoba u prošlosti, mi smo veoma slični narodi i svoji smo. :)

Podatci koje si iznio su netočni što se tiče plaća, a PPP GDP je relativan podatak. GDP per capita je mnogo precizniji.
Ali to nisu najbolji pokazatelji nego ukupna imovina građana, tu ste vi gori od Albanije:

https://www.021.rs/story/Info/Biznis-i- ... abele.html

Srbi su u hrvatskoj jeftina radna snaga u građevini (zamijenili Bošnjake skoro) i turizmu.
To nije bio slučaj za vrijeme Jugoslavije, pa čak ni prije 5-6 godina, to je trend tek u zadnje 2-3 godine, to ti je uspijeh Vučićeve ekonomije, da mu stanovništvo konobari po hrvatskoj.

Fun fact:


7 mil stanovnika Srbije ima u domaćim bankama 12 milijardi eura štednje.

4 milijuna stanovnika Hrvatske ima u domaćim bankama 27 milijardi eura štednje.

Da ne govorimo o vrijednosti u zemljištu, nekretninama i pokretninama.

Molim te, citiraj i navedi koji deo s platama što sam izneo je netačan pa da prvo to razrešimo. Što se tiče BDP-a, najmerodavniji je BDP po PPP ali po stanovniku, što sam i naveo, kod vas je 27,700$, u Srbiji 19,700$. Objasnio sam ti lepo što je PPP merodavniji nego nominalni iznos, i zato ga i koriste pri usporedbi.

Što se tiče mape koju si postavio, imaš dosta da objasniš oko toga pošto mi je nejasno a verujem da zaslužuju i 5 miliona Slovaka, objasnjenje kako njihova mlada osoba ima u vrednosti više nego mlada osoba u Nemačkoj, Nizozemskoj, Švedskoj.. Ispade po toj mapi mlada osoba u Hrvatskoj, ima isto kao mlada osoba u Nizozemskoj a skoro isto kao i Nemci?! Pa što se selite masovno onda? Nešto ne štima u toj mapi, ekonomista sam, i mislim da je ta mapa sve samo ne pokazatelj životnog standarda, no ljudi uvek uče, pa eto voleo bih znati, poduči me.

A najbolji pokazatelj su plate ali s životnim troškovima.

Slovaci imaju nekretnine dok Njemačka i Nizozemska imaju hrpu imigranata koji nemaju ništa i potroše sve što zarade na osnovne životne troškove. Bio sam u više gradova u NL i upoznao sam jednu osobu koja je posjedovala nekretninu i tu se radilo o naslijeđu. Kad bi se računali samo Nijemci i Nizozemci koji su barem 3 generacije tamo imali bi akumuliranu obiteljsku imovinu.
Vidiš da im je prosjek 3 puta veći a medijan duplo manji, to ti odmah sugerira velike razlike unutar društva.

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_E ... erage_wage
Dio s plaćama ti je netočan, kao što vidiš.
PPP GDP je relativan podatak. GDP per capita je mnogo precizniji.
Ne, najbolji pokazatelj je ukupna imovina građana, na primjer ja je imam toliko da je sa ministarskom plaćom ne bi mogao doseći za dva života.
Selimo se jer su nam otvorene granice pa ljudi idu u područja EU sa većom plaćom, sele se i ljudi iz drugih EU zemalja, takva su vremena da mladi ljudi nisu vezani uz mjesto rođenja. Slično kao što dolaze Srbi u Hrvatsku (dobro oni ne ostaju za stalno jer žive u susjedstvu).
Btw, to iseljavanje je petjerano, ogroman broj ljudi sa hrvatskim državljanstvom u Njemačkoj su BH Hrvati i Hrvatski Srbi koji koriste putovnice da bi emigrirali. Iseljavanje među Hrvatima u Hrvatskoj je uglavnom Slavonija i još neki ruralni djelovi, SZ Hrvatska i obala slabo.
Baš ćemo vidjeti iseljavanje kod vas nakon što prođe ovo sa korona krizom, Njemačka je otvorila granice "zapadnom balkanu" 1.3.2020., to je sada privremeno usporeno, ali kad se ovo stiša kreće stampedo.
Cijela ova rasprava je smjehotresna jer se recimo prošlo ljeto u kafićima u Dalmaciji više čula ekavica od ikavice, a nije od gostiju nego od radnika.

Točno.
Hrvati imaju dosta akomuliranog obiteljskog kapitala.
+siva ekonomija od turizma (grana ekonomije u kojoj je najlakše muljati i izbjegavati porez).
+Rentijerska ekonomija koja ne diže puno BDP ali donosi ogroman novac stanovništvu.
+pomorci koji ne plaćaju porez ali zarađuju milijune i unesu oko milijardu eura u državu svake godine
+doznake od inozemstva
Ove statističke usporedbe sa prosječnom plaćom i BDP-om su jaaako nepogodne za procjenjivanje standarda života u hrvatskoj.

Distribucija imovine se također razlikuje. Zapadne zemlje imaju bogate multinacionalne kompanije koje im dižu prosjek ali medijan ostaje nizak. Bivše socijalističke zemlje imaju imaju ravnomjernije razdijeljenu imovinu.
Evo primjer Gini koef. za wealth:
https://en.m.wikipedia.org/wiki/List_of ... h_equality

Primjetite da je upravo Slovačka najzelenija.

Nisam koristio Wikipediju, koristio sam sajtove ovako, na poslovni.hr piše da je prosečna 6622 kune, a nije ni važno par eura gore dole.

Što se tiče mape, proverio sam jeste, to je Credit Suissov report što znači da je tačno, no opet mislim da je to nije baš dobar podatak za usporedbu standarda. Šta sad, to što mladi Slovak ili Hrvat nasledi imovinu, znači da mu je bolji životni standard od Nemaca, Šveđana? Šta vredi mladoj osobi u Hrvatskoj i Slovačkoj ta mapa, kada će mu minimalna plata biti 430€, a cene hrane skoro kao u Nemačkoj? Jel treba da čeka da mu roditelji umru, pa da onda pravi porodicu? Nije baš na mestu ta usporedba standarda. Zbog čega po tebi nije najbolji pokazatelj plate vs troškovi, šta tačno fali pa da možemo reći da odnos plata i cena nije oslikan standard jedne zemlje?

Što se tiče EU granica i Srbije, čim se otvore biće isto kao i u Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumuniji, mladi će još brže odlaziti. Nisam ja to napomenuo da ponizim Hrvatsku, već da ti pokažem da to što imovinski mladi Hrvat bolje stoji po toj mapi, ne znači da ima bolji standard života nego Nizozemac. Zato sam to i spomenuo, da vidiš koliko ti je ta mapa loša za usporedbu životnog standarda i kupovne moći.

I na kraju, što se tiče sive ekonomije i relevantnosti usporedbe, znam vrlo dobro da je dobar deo ekonomije u Hrvatskoj u sivom, no to nije samo kod vas. U Srbiji je procena oko 20-30% ekonomije u sivom, radnici se prijavljuju na minimalac a imaju duplo, troduplo veće plate, a sve kako bi poslodavac izbegao visoke namete, doznake iz inostranstva su ogromne ovde takođe, IT i Influenceri rade na crno uglavnom, itd. ali šta sad, usporedjujemo ove podatke što imamo.

Pomorci plaćaju doprinose.

Nasljedstvo je važno i itekako doprinosi standardu. Ti uspoređuješ plaću i troškove ali ne uzimaš u obzir koliko ljudi ima npr. trošak stanarine. Minimalna plaća je važna ako značajan broj ljudu radi za minimalnu plaću. Koliko znam Švedska i nema minimalac. Medijan je važniji od prosjeka. Evo još jedan interesantan link https://worldpopulationreview.com/count ... by-country

Evo na primjer moji susjedi (mladi bračni par) rade za zajedno 10500 kn mjesečno, ali imaju apartman od kojeg zarade 20 000 eura godišnje.
Ti prihodi nisu statistički obrađeni kao njihov prihod a taj prihod je veći od plaće , sad zamisli koliko ljudi ima istu situaciju + siva ekonomija koja je puno lakše ostvariva u turizmu nego u ijednoj drugoj djelatnosti.

Zato sam i uspoređivao troškove s rentanjem stana odnosno uključena i cena stanovanja. Što se tiče vlasništva imovine, tkz. "homeownership rate" je poprilično usporediv između Srbije i Hrvatske. U Srbiji je procenat vlasništva 84.4%, u Hrvatskoj 89.7%, tako da hipotetički taj argument baš ne pije vodu.
https://en.m.wikipedia.org/wiki/List_of ... rship_rate

Što se tiče standarda, s obzirom da je procenat vlasništva veoma sličan, što onda ne možemo usporediti troškove i zarade? Baš zato sam i uključio cenu stanarine, jer pretpostavka je da jedan mladi par mora rentati/kupiti stan ili kuću za stvaranje porodice, i tu se ustvari vidi da duplo veća plata ne znači odmah i duplo bolji standard.

U Hrvatskoj je svakako standard bolji, to nijednom osporio nisam, ali ono što sporim je pokušaj da se predstavi kako je duplo bolje i pokušaji podsmevanja tih 500€ u Srbiji koji vrede s vašim cenama sigurno oko 750€ pa i više, po mojoj nekoj proceni/analizi troškova i zarada, oko 10-20% veći standard imate što svakako nije baš za dizanje u nebesa kako neki članovi predstavljaju.

Nisam živio u Srbiji pa ne znam koliki je standard. Računica ovisi i u kojem dijelu zemlje živiš, pasivni izvori kapitala, koliko članova kućanstva radi itd. Naoko bi rekao da je razlika veća od 20% ali nisam siguran. Ako nađem nešto relevantno okačit ću.

Šta se događa sa deviznim rezervama kad uvedemo euro?

Kad povlačiš kunu moraš ju nečime otkupiti. Ne može država konfiscirati kune u opticaju, nisu njene. Devizne rezerve bi tom prilikom uvođenja eura bile na ovaj način potrošene, pretpostavljam.

Prema kriteriju koji Vučić najviše voli, prema kome Srbija sustiže Hrvatsku, i dalje je bliže Kosovu nego Hrvatskoj.

A bdp je varljiv, jer može baš one koji se bave turizmom prikazati slabijim nego što jesu.

Ne vidi koliko novca i imovine netko ima, pa sirotinjsko mjesto u kojem je Švabo otvorio tvornicu u kojoj rade većinom roboti i on sam uzima sav profit, može imat veći bdp od bogatog turističkog mjesta u kojem vrhnje kupi više ljudi.

Uzalud bdp, ako ljudi nemaju ništa para ni nefinancijske imovine.

Zato je zanimljiv pokazatelj bogatstvo per capita, koje uzima u obzir novac i imovinu.

Tu su od bivših komunističkih zemalja od Hrvatske bolji samo Slovenija i Slovačka, a Srbija je dno dna, i više nego se može zaključiti po bdp-u.

26. Slovenija
36. Hrvatska
39. Crna Gora
53. Albanija
63. BiH
69. Srbija



https://en.m.wikipedia.org/wiki/List_of ... _per_adult

Zbog boldanog su i BDP i BDP per capita loše mjere kada se uspoređuju države s različitom strukturom gospodarstva. Distribucija bogatstva i standard daju bolju sliku

Zanimljivo da se u tom članku referiraju na Credit Suisse izvještaj kojeg sam ja postavio ovdje prije skoro dvije godine:

https://hercegbosna.org/forum/gospodarstvo/hrvatska-po-bogatstvu-imovini-gradjana-je-dostigla-europski-prosjek-t16921.html

Što se tiče Numbeo, nije da nije bio nepoznat, ali je bio otkriće mnogim na forumu:

https://hercegbosna.org/forum/gospodarstvo/zivotni-standard-u-zemljama-ex-yu-konkretne-brojke-t17530.html

Dosta me zaintrigirao rast investicija u Srbiju koji je doista impresivan. Međutim, Vučić kolje kravu radi komada mesa.

Prošlu godinu EPS je završio sa gubitkom od 33 miliona evra, umesto planirane dobiti od oko milion evra. Nema nažalost objašnjenja zašto je planirani dobitak bio tako mali. Poređenja radi, u 2019. je Hrvatska elektroprivreda (HEP) ostvarila neto dobit od 186 miliona evra, rumunska Elektrika 42,7 miliona evra, a češki ČEZ koji mnogi porede sa EPS-om i šta bi mogao biti da se njim upravlja kako treba, 550 miliona evra

Ipak, ono što je najuočljivije je cena. Cena jednog kilovat-sata za stanovništvo je u 2019. godini zajedno sa taksama iznosila 7,3 evrocenta, a bez poreza i akcize 5,6 evrocenti. To je najniže u Evropi i daleko ispod prosečnih 16,4 evrocenta koliko je recimo u Grčkoj ili Sloveniji. Ipak, to se odnosi samo na stanovništvo koje čini otprilike polovinu prodaje EPS-a i od decembra prošle godine cena je povećana za 3,9 odsto. Drugu polovinu čine komercijalni kupci, odnosno pravna lica. Za njih je cena kilovat-sata bez nameta iznosila 6,8 evrocenti i bila je za 11 odsto viša nego prethodne godine. S druge strane, cena kilovat-sata za izvoz i licencirane kupce koštao je svega 4,2 evrocenta.

https://novaekonomija.rs/arhiva-izdanja/broj-73-septembar-2020/%C4%8Derupanje-i-%C4%8Duvanje-socijalnog-mira-


Investitori se mame jeftinom strujom, kojom se također kupuje socijalni mir. Svako poskupljenje struje radi inflatorni pritisak i poskupljuje troškove ulagačima.

U prošloj godini recimo, plan je bio da se uloži 105 milijardi dinara. Umesto toga realizovano je 47,7 milijardi, odnosno svega 45,5 odsto plana.


EPS Grupa je prošlu godinu završila sa finansijskim dugom od 122,6 milijardi dinara (više od milijardu evra), a kada se oduzme gotovina na računima, neto dug je iznosio 102 milijarde dinara. Verovatno najdepresivnija stavka iz bilanca EPS-a je kumulirani gubitak od 129,6 milijardi dinara ili čak 1,1 milijardu evra. On iznosi čak 51 odsto ukupnih prihoda i 15 odsto ukupnog kapitala kompanije.

Meni je najjače bilo kad sam bio vanka u Novom Sadu pa vidio da 4/5 kluba pije tuborg Il po Beogradskim splavovima kad vidim da uzmu litru i litru (vino i mineralna ko u nas ljudi po krčmama)

Ja sam i ko ubogi student moga s ekipom uzet bocu viskija, to nije neki bauk u Hrvatskoj.

Osim odokativno zdravoseljačkog dojma tu su ibrojke i fakti, Hrvatska ima veći bdp po svim mjerilima mada ima duplo manje stanovnika, pametnom dosta. Jasno da je to zasluga Austro-ugarske i kraćeg prisustva turaka, to niko ne spori. A i ozloglašeni mlečani uopće nisu bili tako loši kao sta se u nas zna populistički iznositi

Zadatak za domaću zadaću. Guglati sliku mosta (Savski most) koji je otvoren 1939. u Zagrebu uz nazočnost političke vrhuške Mačeka i Stepinca. Zatim pogledati tri mosta preko Save u Zagrebu koji su izgrađeni niti 20 godina poslije (i to poslije 4 godine WW2) i danas se koriste. Opisati razliku.

Čudo da je i tako mali gubitak EPS-a s obzirom da imaju 5,000 viška radnika, čitaj državnih uhleba, raznoraznih botova, stranačkih izmišljenih pozicija itd. Ima 29,000 radnika, višak je jedna četvrtina, a imaju abnormalno visoke plate.

Prosečna neto plata u EPS-u je preko 850€, a Srbija je država sa jednim od najvećih procentualnih poreza na zarade, odnosno malo preko 62%, što znači da ta neto plata u EPSu od 850€ košta državu oko 1,380€ a verovatno sa raznim dodacima i preko 1,400€, pa to pomnoži sa 29,000 zaposlenih, od čega je par hiljada uhleba, veliki su to rashodi. Čistačica u EPSu ima prosečnu platu Srbije oko 510€, zamislite to je kao da čistačica u Hrvatskoj ima u državnoj firmi vašu prosečnu platu od 900€, što je mnogo, mnogo je. Ipak je u pitanju samo nisko-kvalificirani radnik.

Da stvar bude još gora, kada je Vučić 2014. rezao finansije, smanjio plate celom državnom sektoru, jedino EPS nije to uradio, znači oni su neka viša sila i nisu smanjivali svoje plate, koje su već bile poprilično velike. Pritom dobijaju često i bonuse eto na primer prošle godine je svaki radnik EPS-a dobio 300€ bonusa za novogodišnje praznike. Povećali su regres sa 300€ na 425€, mesečni topli obrok sa 37€ na 57€, još ko zna ko se sve ugrađuje i mulja sa javnim konkursima itd. Ne kaže se za džabe ko se uvali u EPS, njemu nema zime.

Takođe od 2015. godine EPS je uplatio u budžet preko 250 miliona evra dok istovremeno ima manjak investicija. Samo u 2018. EPS i EPS distribucija su isplatili državi polovinu dobiti iz 2017. godine, odnosno skoro tri milijarde dinara. Znači nema akumulacije dobiti, već se ta dobit koristi za izvlačenje druhih javnih preduzeća koja su u gubitku, to jest presipa se iz šupljeg u prazno.

Mislim da je jako važno srezati broj zaposlenih po državnim institucijama, to koči brži napredak, ove uhlebe iz EPS-a ne bi ni Švicarska mogla podmiriti a kamoli Srbija.